Marx.ba

Prema podacima Eurostata bilans robne razmjene Evropske unije u 2023. godini zabilježio je suficit od 38 milijardi eura. Ovaj podatak predstavlja veliki preokret u poređenju sa prethodnom godinom kada je EU prijavila deficit od 436 milijardi eura.

Kao razlog velikog deficita u 2022. godini uglavnom se navodi povećanje vrijednosti uvoza energenata po visokim cijenama. Razlog za promjene bilansa sa deficita u 2022. na suficit u 2023. bio je nagli pad vrijednosti uvoza van EU od minus 16 posto u odnosu na 2022. godinu.

Ovaj rezultat je uglavnom podstaknut padom uvoza energenata (-34 odsto u poređenju sa 2022. godinom) i „proizvoda klasifikovanih uglavnom prema materijalu“ (-21 procenat).

Za oba proizvoda, pad je kombinovani efekat nižih cijena i manjih količina uvezene robe. Podaci pokazuju da je unutrašnje tržište nastavilo da zauzima centralno mjesto u robnoj trgovini zemalja EU, iako je udio tokova unutar i van Evropske unije u ukupnoj trgovini robom značajno varirao među članicama, odražavajući u određenoj mjeri, historijske veze i geografski položaj.

Među članicama EU najveće učešće unutrašnjeg uvoza beleži Luksemburg (90 posto ukupnog uvoza), dok je najveći udio izvoza unutar EU zabilježen u Češkoj (82 posto njenog ukupnog izvoza).

S druge strane, najmanji udio uvoza unutar EU bilježi Irska (39 posto njenog ukupnog uvoza), uglavnom zbog toga što su njeni primarni trgovinski partneri SAD i Velika Britanija.

Nizozemska je zemlja koja uvozi uglavnom izvan EU, a izvozi uvelikoj mjeri unutar Unije, nastavljajući da igra ulogu glavnog ulaznog čvorišta.

Nasuprot tome, Kipar je zemlja koja uglavnom izvozi van EU, dok uvozi najviše iz zemalja članica. To je najvećim dijelom rezultat geografske lokacije Kipra koja olakšava trgovinu sa Bliskim istokom.