Š.M.

Ribnjaci, odnosno ribogojilišta slatkovodne ribe, uskoro bi trebali otvoriti put prema još jednom, za Hrvatsku, novom obliku proizvodnje energije iz obnovljivih izvora koji je već u nekim drugim zemljama Europske unije u popriličnom zamahu – plutajućim solarnim elektranama.

“Kada govorimo o plutajućim solarnim elektranama na ribnjacima, zapravo razmatramo koncept akvasunčanih elektrana čija je primarna odlika dvostruki oblik korištenja određene vodene površine u svrhu proizvodnje hrane te proizvodnje električne energije kao dopunske djelatnosti. Poznato je da se slatkovodno ribnjačarstvo susreće s intenzivnim okolišnim izazovima poput previsokih temperatura i manjka vode, što rezultira smanjenom kvalitetom vode, a posljedično i smanjenom produktivnošću ribnjaka“, objašnjava za Bloomberg Adriju voditelj razvoja tehnologija u kompaniji Energovizija koja se bavi energetskim rješenjima i ulaganjima Mislav Kontek.

Kad je riječ o plutajućim elektranama, investicije se obično kreću oko 800 hiljada eura po megavatu.

“Plutajuće elektrane omogućavaju efikasno upravljanje vodenim površinama u smislu smanjivanja isparavanja vode i reguliranja temperature. Također, proizvedenu električnu energiju moguće je koristiti za potrebe održavanja kvalitete vode, preradu i skladištenje, dok je njezinom prodajom moguće ostvariti dodatni prihod. Akvasučane elektrane stoga izravno i neizravno utječu na produktivnost, odnosno na dostizanje punog boniteta ribnjaka koji je četverostruko veći u odnosu na trendove proizvodnje posljednjih desetljeća. Uz to, prostorna preraspodjela i dostupna površina ribnjaka predstavljaju interesno područje energetskog razvoja zbog toga što je postojeća elektroenergetska prijenosna mreža u mogućnosti na tim lokacijama prihvatiti veće kapacitete proizvedene energije, a ribnjaci su u mogućnosti to djelomično zadovoljiti“, objašnjava Kontek za Bloomberg Adriju.

Kako Hrvatska, unatoč potencijalu u obnovljivim izvorima, u pravilu kasni za trendovima u Europskoj uniji, zanimljivo je spomenuti da bi Europa, prema procjeni Svjetske banke, mogla pokriti najmanje sedam posto godišnje potrošnje električne energije postavljanjem plutajućih solarnih elektrana na tek 10 posto površina svojih umjetnih jezera.

Na prostoru Središnje Europe, Austrija je najdalje odmakla u plutajućim solarnim elektranama i ima posebne subvencije za takve projekte. Inače, Nizozemska je prva u EU-u po postavljenim plutajućim solarnim elektranama.

Kako ističe Kontek, izmjenama Zakona o prostornom uređenju je u Hrvatskoj omogućena prostorna pretpostavka razvoja, a sada će biti u fokusu pitanje vlasništva, utjecaja na okoliš i mogućnosti priključenja na mrežu.

Plutajuće solarne elektrane su, naravno, prilika i za jedinog hrvatskog proizvođača solarnih panela Solvis iz Varaždina, koji oko 40 posto svoje proizvodnje plasira na domaće tržište.