Bloomberg Adria

Tržišta kapitala u Adria regionu nadaju se da će 2024. godina biti produktivnija što se tiče trgovanja na lokalnim berzama. Dok u Bosni i Hercegovini (BiH) nadu budi najavljeno izdavanje narodnih obveznica, u Srbiji očekuju ekspanziju korporativnih obveznica, a potencijal vide i u fondovima nekretnina. U Hrvatskoj vlada optimizam, koji je zahvatio i globalno tržište dionica, kao i u Sloveniji, gdje berza tradicionalno ima povoljnu vrijednost, pri čemu se investitori raduju relativno visokim dividendama. Makedonska berza već duže vrijeme pokazuje anemiju, a uvođenje poreza na kapitalnu dobit dodatno je smanjilo interes investitora za trgovanje uz očekivanja da neće biti drastičnih promjena.

Tržište kapitala u BiH je veoma plitko

Tržište kapitala u BiH je veoma plitko, a jedan od uzroka toga je slaba finansijska pismenost stanovništva i potencijalnih ulagača. Nadu za uspon bude najavljena emisija narodnih obveznica u 2024. godini, planirane edukativne aktivnosti i rast depozita stanovništva u bankama, a čiji dio bi se mogao preliti na tržište kapitala.

Srđan Šuput, koji je prije 23 godine učestvovao u osnivanju Banjalučke berze, kaže da treba mnogo više da radimo na promociji tržišta kapitala, ali i tržište se mora mijenjati, jer se uspava i onda se postavlja pitanje interesa investitora.

– Veoma dobra stvar je najavljena emisija nacionalnih obveznica u Republici Srpskoj i to podržavam gledajući iskustva Slovenije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije, koje su emitovale takve obveznice”, kazao je Šuput. Kao pozitivne korake u razvoju tržišta ocijenio je nedavnu emisiju ESG obveznica Naše banke, koja je završena uspješno.

Izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima (DUIF) Management Solutions Dragan Kajkut kaže da je zabrinjavajući rast troškova zaduživanja koji se desio u prethodnom periodu.

– Bojim se da će troškovi zaduživanja i traženi prinosi kod budućih emisija državnih obveznica da ostanu visoki čak i kad dođe do smanjenja referentnih kamatnih stopa u evrozoni, navodi Kajkut.

Ekonomista Dejan Vuklišević je istakao da će u BiH biti potrebno vrijeme za poboljšanje znanja o ulaganju na tržištu kapitala.

– Ako pogledamo tržište SAD-a, gdje za 18. rođendan otprilike dobijete portfolio i nastavite da živite u maniru gdje skoro svaki građanin srednje i više klase investira na tržište kapitala, mislim da će kod nas trebati vrijeme da dođemo do toga. Trebaće vrijeme da ljudi shvate da drže određene količine novca, koji nije uposlen, na svojim računima, dodaje on.

U Srbiji očekuju izdavanje velikog broja korporativnih obveznica

Učesnici na tržištu kapitala u Srbiji nisu puni nade da bi 2024. mogla da bude godina preokreta. “Ne očekujem da će porasti promet u 2024, najviše zbog toga što nema novog materijala na tržištu”, smatra Vladan Pavlović, analitičar kompanije Ipopema Securities.

– Od 1. januara 2024. očekujemo izdavanje velikog broja korporativnih obveznica, a država Srbija će podržati tu inicijativu i snosiće trošak emitovanja, rekao je prilikom rasprave o budžetu ministar finansija Srbije Siniša Mali.

Sličnu poruku prenio je i Marko Janković, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti, koji je na tu temu govorio u decembru, a emisije korporativnih obveznica bi mogle da daju rezultat, ako kamate budu dovoljno primamljive za investitore.

Novi direktor Beogradske berze Ivan Leposavić, koji je na jednoj konferenciji u novembru govorio o tome da bi mogao da se desi novi IPO, ali vjerovatno “na parče”. To znači da bi neko javno preduzeće moglo jedan dio svog poslovanja da listira na berzi i tako lakše dođe do kapitala.

Nije veliko otkrovenje da su ljudi u Srbiji skloni da višak novca ulože u nekretninu. Upravo ovaj trend bi mogao berzi da pomogne da privuče veći broj ulagača, i to preko takozvanih REITs fondova (engl. Real Estate Investment Trusts). Valuacije ovakvih fondova u Srbiji bi mogle da se kreću između 400 i 600 miliona evra.

Hrvatska: Crobex rastao 28 odsto, najviše od 2007. godine

Hrvatski berzanski dionički indeks Crobex završio je prošlu godinu na zaključnoj vrijednosti od 2533,92 boda, što je 28 odsto više nego krajem 2022. godine. Radi se o najvećem rastu vrijednosti tog indeksa još od legendarne 2007. godine, kada je Crobex dvije godine zaredom rastao po više od 60 odsto.

U odrazu optimizma koji je zahvatio globalno tržište dionica, podstaknuto nadanjem ulagača da će centralne banke konačno privesti kraju svoju borbu s inflacijom i u dogledno vrijeme početi snižavati referentne kamatne stope, dobro raspoloženje vladalo je i tržištem u Hrvatskoj. Rastući indeksi na evropskim berzama očito su bili dobro utočište za optimizam domaćih ulagača, a svoju su ulogu svakako odigrali i solidni korporativni rezultati hrvatskih kompanija.

U Sloveniji se investitori raduju relativno visokim dividendama

Uprkos prognozama o recesiji, 2023. godina je bila uspješna za akcije u Sloveniji, a investitori s optimizmom gledaju u 2024. godinu. Slovenačka berza tradicionalno ima povoljnu vrijednost, pri čemu se investitori raduju relativno visokim dividendama.

Rok Potočnik, viši menadžer u NLB Skladi, smatra da bi investicijske prilike trebalo tražiti na domaćem berzanskom tržištu. “Slovenačka berza je tradicionalno povoljno vrednovana, jer je odnos cijene i dobiti po akciji (P/E pokazatelj) indeksa SBITOP oko osam, što je niže u poređenju s većinom svjetskih berzi”, ističe Potočnik.

Prema njegovim riječima, likvidnost slovenačkih društava je niska zbog manjeg tržišta i relativno male tržišne kapitalizacije.

– Zato su investitori spremni platiti nešto manje nego u slučaju najvećih svjetskih kompanija, kaže Potočnik.

Kao što se očekuje dobra godina globalnim berzama s opadanjem kamatnih stopa, isto se može reći i za Ljubljansku berzu.

– Tamo se tradicionalno možemo nadati visokim dividendama, smatra Potočnik.

Sjeverna Makedonija: Uvođenje poreza na kapitalnu dobit smanjilo interes za trgovanje

Makedonska berza već duže vrijeme pokazuje anemiju, a među glavnim preprekama za veće kretanje su nedostatak novih kompanija i niska likvidnost akcija. Uvođenje poreza na kapitalnu dobit od 2023. godine dodatno je smanjilo interes investitora za trgovanje na berzi.

Filip Petruševski, izvršni menadžer u Investbrokeru, navodi da promet na Makedonskoj berzi doživljava ozbiljan pad od oko 50 odsto u odnosu na 2022. godinu iz više razloga.

– Visoke kamate i veći prinosi povećali su atraktivnost instrumenata poput depozita i obveznica, što je jedan od faktora smanjenja prometa, ističe Petruševski.

On ukazuje na to da je uvođenje poreza na kapitalnu dobit, koji ne obuhvata kamate na depozite, već kapitalne razlike na berzi i udjele u fondovima, doprinijelo jednoj nefer poziciji na kapitalnom tržištu.

Prema njegovim riječima, još jedan faktor koji dodatno pojačava tendenciju manje aktivnosti na Makedonskoj berzi je to što se veći broj učesnika orijentiše ka trgovanju na stranim berzama preko različitih kanala, kao i ka trgovanju kriptovalutama.

– Nadam se da će, nakon serije turbulentnih godina iz različitih razloga, 2024. godina biti mirna i stabilna. Očekujem da neće biti drastičnih promjena u trgovini i interesu građana za investiranje u akcije domaćih kompanija, kaže Petruševski.

– Izazovi za Makedonsku berzu ostaju prisutni već godinama, kao što su nedostatak novih instrumenata i mala likvidnost kod većine akcija, kaže Petruševski.