Bloomberg Adria

Regulatorni okvir za kriptovalute u Bosni i Hercegovini (BiH) i zemljama regiona je još uvijek u ranoj fazi razvoja. Postoji strah institucija od mogućih negativnih efekata kriptovaluta na tradicionalni finansijski sistem, ali postoje i pozitivni pomaci gdje su regulatori počeli aktivno da sarađuju sa stručnjacima iz industrije.

Kakve su perspektive kripto-tržišta, ko investira u ovaj vid imovine i kako se razvijaju domaće kripto-berze u intervjuu za Bloomberg Adriju govorio je Nikola Maričić, operativni direktor (COO) Adriatic Crypto Exchange (ACX).

Istakao je da je Bosna i Hercegovina napravila hrabar iskorak u regulaciji kriptovaluta i da svakodnevno radi na unapređenju i edukaciji svih relevantnih faktora lokalnog kripto-tržišta.

– Regulatorni okvir za kriptovalute u Bosni i Hercegovini i zemljama regiona je još uvijek u ranoj fazi razvoja. U BiH, na primjer, pojam virtuelne valute i pojam pružalaca usluga povezanih s virtuelnim valutama, to jeste VASP-ova, spominje se u odredbama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti, te baš to predstavlja vrlo bitan korak regulacije tržišta virtuelnih valuta u BiH. U zemljama regiona, regulatorni pristupi variraju od potpunog zanemarivanja tržišta kriptovaluta i manjka regulacije do pokušaja njihovog regulisanja kroz postojeće zakone.

Ovaj manjak adekvatne regulacije može se smatrati dvostranim mačem. S jedne strane, to omogućava fleksibilnost i slobodu za inovatore i preduzetnike da istražuju nove modele poslovanja bez stroge birokratije. To može podstaći razvoj kripto-industrije i kripto-tržišta i privući strane investicije. Međutim, njen nedostatak može stvoriti nesigurnost za investitore i korisnike. Bez jasnih pravila igre, postoji rizik od prevara i zloupotreba, što može ozbiljno narušiti povjerenje javnosti u kriptovalute, rekao je Maričić na pitanje, kako ocjenjuje regulatorni okvir u BiH i zemljama regiona po pitanju kriptovaluta, šta su prednosti, a šta nedostaci.