Marx.ba

Bilo koja aktivnost, čak i spavanje ili stajanje, zapravo gotovo svaka fizička aktivnost u danu pokazala se boljom i korisnijom za zdravlje srca i krvotoka od dugog sjedenja, pokazalo je novo istraživanje međunarodnog tima naučnika.

Daleko od toga da istraživanje sugerira kako bismo svi trebali zamijeniti svoje uredske stolce udobnim naslonjačima, naprotiv, njime su istraživači željeli ukazati na to da čak i sasvim male svakodnevne promjene u tjelesnoj aktivnosti rezultiraju velikim poboljšanjem kad je posrijedi zdravlje našega srca i krvotoka sustava.

Pokazalo se da je cjelodnevno sjedenje najštetnije za zdravlje kardiovaskularnog sistema, za indeks tjelesne mase (BMI) i opseg struka, za nivo holesterola i glikirani hemoglobin (GHB), koji je marker za dijabetes tipa 2.

Rezultati ukazuju na to da je čak i spavanje, odnosno dobar i kvalitetan san bolji i korisniji za naše zdravlje od sjedenja dugo u noć pred TV ekranom ili slično.

Najnoviji dokazi idu u prilog tome da je sjedilački način života “ubica” našeg srca i zdravlja te upućuju na to da samo nekoliko minuta tjelesne aktivnosti dnevno pridonosi smanjenju rizika od razvoja srčanih bolesti i moždanog udara, manjem novu holesterola i pomaže u održanju zdrave tjelesne težine.

– Konačan zaključak našeg istraživanja je da, koliko god malene bile promjene u načinu vašeg kretanja, one imaju pozitivan učinak na zdravlje srca, a u konačnici je važan i intenzitet kretanja. Najkorisnijim se pokazalo kada su ispitanici sjedenje zamijenili tjelesnom aktivnošću umjerenog do snažnog intenziteta, poput trčanja, brzog hodanja ili penjanja uz stepenice, odnosno bilo kojom aktivnošću koja je ubrzala broj otkucaja srca i natjerala vas da brže dišete, čak i na minutu ili dvije, rekla je voditeljica studije, epidemiologinja s londonskog University Collegea, Jo Blodgett.

I nivo šećera u krvi se smanjila kada su sudionici ispitivanja provodili više vremena vježbajući, stojeći ili spavajući u odnosu na sjedenje.

Kao primjere umjerene tjelesne aktivnosti autori su naveli vrlo brzo hodanje (šest km/h ili brže), intenzivno čišćenje stana, poput pranja prozora, vožnju bicikla ili igranje badmintona. Ako radni sto na poslu zamijenimo visokim stolom za kojim ćemo raditi i stajati samo nekoliko sati dnevno, učinili smo dobro za svoj krvotok.