Marx.ba/Galenika
Sigurno da ne postoji čovjek koji u svom životu nije uzimao antibiotike u terapiji neke infekcije. Upala
respiratornih organa, infekcija rane, upala zuba – jednostavno ne postoji ni dijete, a ni odrastao
čovjek koji se nije susreo sa ovim problemima, a prvi izbor u terapiji bakterijskih infekcija uvijek su
antibiotici koje ciljano propisuje ljekar obzirom na uzročnika. Koliko je liječenje antibioticima
učestalo govori i Galenikino istraživanje o upotrebi lijekova u BiH koje je sprovedeneo prošle godine,
a koje kaže da je od januara 2020. dvije trećine ispitanika koristilo antibiotike.
Antibiotici će pomoći u rješavanju problema uzrokovanih bakterijama tako što će djelovati u pravcu
uništavanja uzročnika infekcije i njegove eliminacije iz organizma. Ovakvi lijekovi su neophodni kada
to ljekar procijeni i najbolji su mogući izbor za bakterijske infekcije. Ali pored toga što ubijaju
uzročnike infekcija, antibiotici nažalost mogu oštetiti naš crijevni mikrobiom i time narušiti naš
imunitet. Kako?
Obzirom na to da je u organima za varenje između 70 i 80 odsto našeg imunog sistema, to dalje
implicira da ukoliko se naša crijevna mikroflora poremeti, onda može doći i do narušavanja
zdravstvenog stanja čovjeka. Objašnjenje leži u tome da je naše tijelo dom mnogih „dobrih“
mikroorganizama koji obavljaju važne funkcije u našem organizmu i važni su za njegovo normalno
fukcionisanje, a nalaze se svuda – u koži, sluznici usta, spolnim organima, ali su najbrojni u
probavnom traktu. Kada se antibiotik unese u organizam, on pored toga što ubija uzročnika infekcije,
uništava i mikroorganizme u crijevima. Ovo se ispoljava neugodnom nuspojavom, a to je dijareja ili
proljev. Kao akutna neugodna pojava, možda će se dijareja uspjeti brzo sanirati, ali imajte na umu da
svaka promjena u crijevnoj mikroflori narušava metaboličke procese u našem organizmu koji
ostavljaju trag, a to se dalje manifestuje kroz pojavu različitih oboljenja, te postoji velika lista
oboljenja povezana upravo sa ovim disbalansom.
Kako prevenirati probleme koji se javljaju terapijom antibioticima?
Odgovor je jednostavan – PROBIOTICIMA. Probiotici su preparati koji sadrže žive mikroorganizme
koji kada se daju u odgovarajućim količinama donose zdravstvene koristi organizmu čovjeka zato što
su to tranzitorni mikroorganizmi koji ostvaruju koristan uticaj prolaskom kroz digestivni takt. Uloga
probiotika je da onemoguće stvaranje toksina, rast i prevladavanje loših bakterija, takmičeći se s
njima za prostor i hranu.
Preparat kompanije Galenika koji se predstavlja pravi izbor u svom sastavu ima 5 milijardi korisnih
probiotskih kultura Saccharomyces boulardii i Bifidobacterium bifidum, sa dodatkom Cinka u dozi od
5mg je Flonivin® PLUS. Odličan je jer u svom sastavu sadrži kombinaciju gljivice, bakterije i
mikroelemenata, te je dobar za normalizaciju crijevne mikroflore zato što bakterije i gljivice
sprječavaju naseljavanje štetnih bakterija, smanjuje nadutost i reguliše stolicu, a Cink dodatno jača
imunitet. Samim tim preparat je pogodan uz i nakon upotrebe antibiotika, za poboljšanje imuniteta
cijelog organizma, kod akutnih dijareja, ali i kod upornih zatvora.
Sljedeći put kada vam ljekar prepiše antibiotik i kada dođete u apoteku nikako nemojte zanemariti
savjet ljekara ili farmaceuta da uz svoju terapiju primijenite i probiotik. Odabir pravog i efikasnog
preparata probiotika kao što je Flonivin Plus od velikog je značaja za vaš organizam, jer su probiotici
od izuzetne važnosti za zdravlje naših crijeva, cijelog organizma, te same prevencije mnogih bolesti i
očuvanje sveukupnog zdravlja.
SAVJET VIŠE: Probiotike uvijek uzimajte u razmaku od najmanje 2 sata od primjene antibiotika, jer se
tako postiže njihov najbolji učinak. Probiotici koji su uzeti zajedno sa antibiotikom neće dati pozitivan
učinak, jer će antibiotik uništiti dobre bakterije iz probiotičkog preparata koji smo unijeli u organizam
s namjerom da nas zaštiti od štetnog djelovanja antibiotika.
