Marx.ba
Jasno je da gotovo sve kompanije i industrije teže da doprinesu smanjenju štetnih utjecaja po okolinu, ali je pitanje koliko su spremne da podnesu određene žrtve, odnosno da zaista transformišu svoje poslovanje.
Energenti su, posebno u proteklih nekoliko godina, u fokusu i građana i poslovnog svijeta – kako zbog viših cijena i stvaranja zaliha, tako i zbog pitanja klime i održivosti.
Zemlje Evrope su naučile važne lekcije u prethodnom periodu i odlučile da intenzivnije rade na pitanju zelene tranzicije.
Evropski parlament, recimo, ide u tom smjeru da udio energije iz obnovljivih izvora – u konačnoj potrošnji energije u EU – do 2030. mora biti uvećan na 42,5 %, a teži se udjelu od čak 45 procenata.
Ljudi uglavnom nisu svjesni energije koju troše, niti njene količine. Stoga, prvi korak ka postizanju održivih ciljeva jeste mjerenje.
Ovaj korak bi, ujedno, trebalo što pre implementirati, jer procjene kažu da će se potrošnja električne energije naglo povećavati u budućnosti.
Analitička kuća “McKinsey” globalno procjenjuje utrostručenje potrošnje električne energije do 2050. zbog povećanja životnog standarda. Tu se misli na, primjerice, daljnje postavljanje klima uređaja u stanove i poslovne objekte te iznimno velikog broja novih punionica za električne automobile u privatnim i javnim zgradama i slično.