Umjetna inteligencija – što ona znači u poslovnom svijetu?
Š.M. Razvoj umjetne inteligencija (AI – artificial intelligence) u posljednjih nekoliko godina izaziva puno rasprava zbog potencijala kojeg ima, ali i zbog mogućih neželjenih ishoda. Hoće li nam umjetna inteligencija omogućiti napredan, lagodan život ili će nas dovesti do potpune propasti? Za sada se ne trebamo zamarati s takvim pitanjima jer umjetna inteligencija kao takva ne postoji. U prošlosti je tehnologija mijenjala čovjeka uglavnom na manualnim i manjim poslovima. Mašine su radile posao umjesto mišića i brže obavljale rutinske poslove poput slaganja stvari i olakšavale nešto teže poslove za ruku čovjeka čineći taj proces lakšim i prostijim. U novije vrijeme chatbotovi su zamijenili dosta repetitivnog posla pa su tako često prisutni kao korisnička podrška. No, umjetna inteligencija neće zamijeniti ljude, već će nam služiti kao alat i pomoć u obavljanju poslova. Umjetna inteligencija upotrebljavat će i upotrebljava se kao pomoć ljudima za osmišljavanje, planiranje, organizaciju, odlučivanje i upravljanje raznim procesima u raznim kontekstima. Tu su već određeni alati koji ne samo da olakšavaju poslovanje nego ga vode u sasvim drugom smjeru. ChatGPT: Napredna komunikacija s korisnicima ChatGPT je alat umjetne inteligencije koji koristi tehnologiju obrade prirodnog jezika kako bi omogućio naprednu komunikaciju s korisnicima. Integriran u web stranice ili aplikacije, ChatGPT pruža personalizirane odgovore na upite korisnika, poboljšavajući korisničko iskustvo i smanjujući opterećenje na korisničku podršku. Copy.ai: Automatizacija generiranja sadržaja Copy.ai je alat umjetne inteligencije koji koristi strojno učenje kako bi generirao visokokvalitetne tekstualne sadržaje. Kroz brzo generiranje kreativnih i privlačnih sadržaja, Copy.ai poboljšava produktivnost u marketinškim aktivnostima i pisanju tekstova. UiPath: Automatizacija zadataka UiPath je alat umjetne inteligencije koji se koristi za automatizaciju zadatka i procesa u poslovnim okruženjima. Ovaj alat omogućuje korisnicima da stvaraju i upravljaju robotskim procesima automatizacije (RPA) koji mogu izvoditi rutinske zadatke na temelju predefiniranih pravila i uvjeta. UiPath olakšava optimizaciju poslovnih procesa, povećava učinkovitost i smanjuje ljudske pogreške. DALL-E: Generiranje vizualnih elemenata s umjetnom inteligencijom DALL-E je alat umjetne inteligencije koji generira autentične vizualne elemente, poput slika objekata, likova i pejzaža. Kroz generiranje jedinstvenih vizualnih sadržaja, DALL-E pruža korisnicima mogućnost stvaranja originalnih vizuala za marketinške materijale i kreativne projekte. Ovi jednostavni i praktični alati umjetne inteligencije – ChatGPT, Copy.ai, UiPath, DALL-E – pružaju mogućnosti za unaprjeđenje komunikacije, automatizaciju zadatka, generiranje vizualnih elemenata i sintezu autentičnih videozapisa. Kroz primjenu ovih alata, poslovni procesi mogu postati učinkovitiji i produktivniji, pružajući konkurentske prednosti na tržištu. Iz tog razloga, svakodnevno se nastoji skoristiti snaga umjetne inteligencije i ovih jednostavnih alata kako bi poslovanje bilo što uspješnije, kako bi se potencijale greške minimizirale ili potpuno uklonile. Na taj način, biti na vrhu ljestvice onih najboljih u poslovnom svijetu postaje dosta teže jer umjetna inteligencija rijetko kad dovodi do pogreške. Moguće je zaključiti, da kao i sve novotarije do sad, i ovakvi chatbotovi i umjetna inteligencija imat će svoje mjesto u poslovnom svijetu, no zasigurno neće dovesti do ukidanja miliona radnih mjesta. Barem ne u neko dogledno vrijeme. Sigurno će se koristiti za obavljanje velikog broja zadataka, ubrzat će obavljanje određenih radnji, kreirati nove prilike i poslovne niše, no još jedno vrijeme neće moći zamijeniti ljude i ono najvažnije što umjetna inteligencija ne posjeduje – emocije. Kompanije koje će koristiti takve alate moraju paziti na zamke koje ChatGPT i drugi modeli umjetne inteligencije mogu donijeti – poput činjeničnih pogrešaka, kršenja autorskih prava i curenja osjetljivih informacija o kompanijama.
Slanje videa u HD-u od sada moguće na WhatsAppu
Š.M. Iako 4K rezolucija postaje standard kada je riječ o videozapisima, WhatsApp je tek sada uveo mogućnost njihovog slanja u HD-u. Radi se o opciji koju su korisnici dugo iščekivali, a koja je bila u testiranju mjesecima prije službenog izdavanja. Proces slanja videozapisa u HD-u gotovo je isti kao i onaj za slanje fotografija u visokoj kvaliteti. Naime, potrebno je tik prije slanja kliknuti na ikonu „HD“ i odabrati rezoluciju 720 x 1.280. Budući da veća rezolucija zauzima više prostora na mobitelu, korisnicima će se također prikazati i koliko „teži“ video u HD-u, a koliko u standardnoj, odnosno 480p rezoluciji. Kao i inače, videozapisi u HD-u bit će zaštićeni end-to-end enkripcijom, a primatelj će ih moći prepoznati po „HD“ ikoni.
Nadella tvrdi da je AI novi internet
Š.M. Jedan od osnivača Microsofta Bill Gates poslao je 1995. godine dopis nazivajući internet “talasom plime” koji će biti ključan za svaki dio poslovanja kompanije. Gotovo dvije decenije kasnije, trenutni čelnik Microsofta Satya Nadella rekao je da vjeruje da će uticaj vještačke inteligencije (AI) biti jednako značajan. “Billov dopis iz 1995. godine podsjeća me na ovo”, rekao je Nadella u ovosedmičnoj epizodi The Circuit With Emily Changa. “Mislim da je (prim. aut. vještačka inteligencija) jednako velika.” Centralno mjesto u najnovijem pokušaju transformacije Microsofta je OpenAI, startup čija je generativna AI tehnologija izazvala toliko buke da je od softverskog diva dobila 13 milijardi dolara investicija. “Imamo odličan odnos”, rekao je generalni direktor OpenAI-ja Sam Altman za The Circuit. “Ta velika partnerstva između tehnoloških kompanija obično ne funkcionišu. Ovo je primjer da mogu funkcionisati dobro. Izuzetno smo zahvalni na tome.” Partnerstvo je naišlo na dosta kritika. Najglasniji je Elon Musk, koji je s Altmanom osnovao OpenAI, a zatim se distancirao od kompanije, navodeći kao razlog neslaganja oko pravca njenog razvoja i dodavanja profitnog ogranka. Rekao je da OpenAI sada “efektivno kontroliše Microsoft”. U odgovoru na pitanje o Muskovim kritikama i izgledima da bi Microsoft mogao kupiti OpenAI, Altman je rekao: “Kompanija nije na prodaju. Ne znam kako da budem jasniji od toga.” Baš kao što je Netscape inspirirao Gatesov internetski dopis, stvaranje OpenAI-ja i Microsoftova podrška za njega djelimično je izazvano prijetnjom da Google dominira područjem vještačke inteligencije. Arhitekturu za OpenAI-jev ChatGPT i Microsoftov Bing chatbot izumio je Google. Iako je Google i dalje konkurentan u vještačkoj inteligenciji, Microsoft i OpenAI smatraju se predvodnicima. ortparol Microsofta rekao je da kompanija podržava dijalog s vladama o tržišnom takmičenju i osiguravanju konkurentnosti u AI-ju.
Meta objavila AI model za prijevode i transkripciju govora na više desetina jezika
Š.M. Facebookova matična kompanija Meta Platforms u utorak je objavila model umjetne inteligencije sposoban za prijevode i transkripciju govora na više desetaka jezika, što je potencijalni temelj za alate koji omogućuju komunikaciju u stvarnome vremenu i time prevazilazeći sve jezičke podjele i prepreke, navodi Tportal.hr. Kompanija je u postu na svome blogu objavila da njezin model SeamlessM4T podržava prijevode teksta i govora na gotovo stotinu jezika, kao i potpuni prijevod govora u govor za 35 jezika, kombinirajući pritom tehnologiju koja je prije bila dostupna samo u zasebnim modelima. Izvršni direktor Mete, Mark Zuckerberg rekao je da ima viziju alata koji olakšavaju interakcije među korisnicima iz cijelog svijeta u metaverzumu. U postu na blogu stoji i to da Meta stavlja svoj model na raspolaganje javnosti za nekomercijalnu upotrebu. Najveća svjetska kompanija za društvene medije ove je godine objavila mnoštvo uglavnom besplatnih AI modela. Među njima je i veliki jezički model nazvan LLaMA (Large Language Model Meta AI), osmišljen kako bi pomogao istraživačima umjetne inteligencije da unaprijede svoj rad na ovome polju. Zuckerberg kaže da otvoreni ekosistem umjetne inteligencije ide u korist Mete, s obzirom na to da kompanija dobiva više učinkovitim crowd-sourcingom za stvaranje alata namijenjenih korisnicima za svoje društvene platforme, nego naplaćivanjem pristupa modelima.
WhatsApp uvodi umjetnu inteligenciju, evo što je novo
Š.M. Korisnici koji testiraju nove opcije unutar jedne od najpopularnijih aplikacija za komunikaciju dobili su nadogradnju koja daje jasno do znanja da će u nadolazećoj verziji WhatsApp koristiti čari umjetne inteligencije. WhatsApp i dalje nastavlja unaprjeđivati svoju aplikaciju kako bi uveo nove opcije. Aplikacija se sada usredotočuje na poboljšanje iskustva slanja poruka. Tačnije, zahvaljujući najnovijem ažuriranju aplikacije WhatsApp za Android, oznake 2.23.17.14, otkriveno je da grupa beta testera može stvarati i dijeliti naljepnice izrađene umjetnom inteligencijom. Kao što možete vidjeti na snimci zaslona, novi gumb ‘Stvori’ postaje dostupan prilikom otvaranja tastature unutar kartice naljepnica. Prilikom odabira ove opcije, od korisnika će se tražiti da unese opis koji se koristi za generiranje naljepnice. WhatsApp će predstaviti skup UI naljepnica generiranih prethodno unesenim opisom, a korisnik može podijeliti koju naljepnicu želi podijeliti u razgovoru. Sve naljepnice generiraju se pomoću sigurne tehnologije koju nudi Meta, a ispostavlja se da je ova značajka izborna i da su takve naljepnice lako prepoznatljive. Primatelju takve naljepnice bit će jasno naznačeno da ju je generirala tehnologija umjetne inteligencije iz Mete.
Globalno zagrijavanje: Umjetna inteligencija na korak do rješenja
Š.M. Bijeli tragovi ili oblačići koji se formiraju za avionima predstavljaju značajan faktor koji dovodi globalnog zagrijavanja. Međutim umjetna inteligencija, njen razvoj i korištenje u različite svrhe, može relativno brzo riješiti ovaj klimatski problem, navodi tportal.hr. Tanki bijeli oblaci, poznati kao “contrails” ili kondenzacijski tragovi, imaju ozbiljan utjecaj na klimu, budući da stvaraju više od trećine plinova koji uzrokuju globalno zatopljenje. Nova umjetna inteligencija koju je American Airlines testirao šest mjeseci u suradnji s Googleom ima potencijal pomoći pilotima da prilagode putanju leta i smanje tragove za čak 54 posto. Ovi oblaci se formiraju kada avioni lete na visokim nadmorskim visinama kroz vlažne dijelove zraka, a ispušni plinovi aviona reagiraju s vodenom parom i čađom, stvarajući kristale leda. Ti tragovi mogu ostati u atmosferi i do 10 sati, zadržavajući toplinu. Pokušaji da se smanji stvaranje ovih tragova nisu novi. Vojni avioni posebno žele izbjeći njihovo stvaranje kako bi ostali nevidljivi neprijateljima. U tu svrhu, umjetna inteligencija je iskorištena za rješavanje ovog problema putem označavanja hiljade satelitskih slika tragova, koje su vrlo slične prirodnim oblacima. Podaci su uneseni u modele za otkrivanje slika uz korištenje ogromne količine vremenskih podataka te onih vezanih za letove, u kombinaciji s podacima od kompanije Breakthrough Energy. Testiranje sa American Airlinesom pokazalo je da male promjene u putanji leta mogu napraviti veliku razliku u smanjenju tragova. Ova tehnologija bi se mogla lako prilagoditi za dodavanje podataka o tragovima na postojeće softvere za izbjegavanje turbulencija. Cilj Googlea je učiniti izbjegavanje kondenzacijskih tragova jednako jednostavnim kao i izbjegavanje turbulencija. Kako sistemi trgovanja emisijama Europske unije počinju pratiti ovaj aspekt avionskih emisija, zračne kompanije sve više prepoznaju važnost ovog problema. Google planira svoje podatke i alate učiniti besplatno dostupnima nakon daljnjih testiranja. Osim toga, druge promjene, kao što su uklanjanje hemikalija iz goriva koje pomažu u formiranju tragova ili korištenje biogoriva, također mogu doprinijeti rješenju ovog problema. Sve u svemu, izbjegavanje kondenzacijskih tragova može biti jeftin i isplativ način borbe protiv klimatskih promjena.
3D displeji unose dodir u digitalni svijet
Š.M. Istraživači sa Univerziteta Colorado Boulder razvili su inovativan projekt koji nam nudi novi korak ka budućnosti gdje digitalna iskustva premašuju granice vida i zvuka te uključuju i osjet dodira. Konkretno, zamislite koncept sličan iPadu, ali sa zaslonom koji ima sposobnost različitih transformacija. Ovaj uređaj omogućava korisnicima da crtežima oblikuju trodimenzionalne figure koje doslovno iskaču iz zaslona, stvarajući dojam dodira čak i na velikim udaljenostima. Tim inženjera je koristio ideju mekih robotskih “mišića” raspoređenih u mreži od 10×10, čime uređaj osjeti pritisak izvana i može stvarati složene oblike kao odgovor. Pomoću ovih mekanih robotskih “mišića” aktiviranih putem magnetskih senzora, korisnici mogu koristiti posebne magnetne štapiće za crtanje po površini zaslona. Svaki od ovih “mišića” može se aktivirati čak 50 puta u sekundi. Ovaj značajan projekt, objavljen u časopisu Nature Communications, otvara put prema budućnosti gdje će digitalna iskustva pružati osjećaj dodira koji prelazi granice uobičajenih vizualnih i zvučnih percepcija. Iako prototip zaslona još nije spreman za komercijalnu upotrebu, istraživači zamišljaju mogućnosti kao što su senzorne rukavice za virtualno igranje koje omogućuju korisnicima da uživaju u osjećaju dodira, ili pametna pokretna traka koja se prilagođava za sortiranje predmeta različitih oblika i čvrstoća. Dizajn ovog zaslona podsjeća na standardnu ploču za igru Scrabble, sa stotinu malih kvadrata koji djeluju kao neovisni aktuatori. Ti aktuatori koriste jedinstvenu konstrukciju sličnu harmonikama napravljenim od plastičnih vrećica. Kada se kroz ove “vrećice” provodi električna struja, tekućina unutar njih se premješta, što uzrokuje elegantno širenje i skupljanje harmonika. Istraživači su usmjereni na smanjenje veličine aktuatora i poboljšanje razlučivosti zaslona, s ciljem postizanja veće gustoće piksela slično kao na računalnom ekranu. Također istražuju mogućnost okretanja zaslona prema van i razvoj rukavica koje nježno stimuliraju prste korisnika, omogućujući im da “osjete” virtualne objekte u proširenim i virtualnim stvarnostima.
PS5 donosi veći profit za Sony
Š.M. Sony Group Corp., sa sjedištem u Tokiju, je povećala svoje projekcije za prodaju i dobit u tekućoj fiskalnoj godini, prije svega zahvaljujući uspješnosti svojih sektora zabave i razvoja PlayStation konzole. Kompanija je objavila da sada očekuje da će prihodi od prodaje iznositi 12,2 biliona jena (86 milijardi dolara), što je povećanje u odnosu na prethodnu projekciju od 11,5 biliona jena. Projekcija za operativnu dobit je ostala nepromijenjena, dok se očekuje nešto viša neto dobit u poređenju s prethodnim predviđanjem. Kompanija je objavila da sada očekuje da će prihodi od prodaje iznositi 12,2 biliona jena (86 milijardi dolara), što je povećanje u odnosu na prethodnu projekciju od 11,5 biliona jena. PlayStation 5, ključni proizvod kompanije, je bio vodeća konzola u Sjedinjenim Američkim Državama ove godine, kako po prodanim uređajima tako i po prihodima od prodaje, prema kompaniji Circana. Problem sa snabdijevanjem koji je kompaniju mučio od lansiranja najnovijeg modela konzole sada je prošlost, a Sony radi na nadoknađivanju izgubljenog vremena. Kompanija i dalje radi na izgradnji korisničke baze za PS5 kako bi privukla više programera da razvijaju igre posebno za tu platformu.
Roboti kreću u ispomoć u Amazonovoj podružnici
Š.M. Podružnica Amazon.com Inc. smještena u Australiji planira premještaj u najveći logistički centar u zemlji, gdje će roboti surađivati s osobljem kako bi upravljali objektom veličine otprilike 29 nogometnih igrališta. Ovaj centar za distribuciju, koji će se prostirati na četiri nivoa i zauzimati površinu od 209.000 kvadratnih metara, trebao bi biti dovršen do 2025. godine. U njemu će biti pohranjeno čak 25 miliona manjih artikala koje Amazon prodaje, a kompanija je ušla na australsko tržište 2017. godine. Smješten u Craigieburn Logistics Estate na sjeveru Melbournea, ovaj objekt će pružiti 2.000 radnih mjesta uz pomoć robota, prema izjavi Amazon Australia za medije. “Dodatnih 2.000 radnih mjesta otvorit će se tokom faze izgradnje i opremanja, rečeno je. Roboti će sarađivati sa zaposlenicima tako što će im premještati ‘kutije’ inventara, smanjujući vrijeme i trud koji bi inače bili potrebni zaposleniku da spremi artikle za prodaju ili ih odabere za narudžbe novih kupaca”, stoji u saopćenju Amazona. Novi logistički centar bit će čak 9.000 kvadratnih metara veći od postojećeg robotičkog objekta Amazona u zapadnom Sydneyu, koji je otvoren 2022. godine. Ovo skladište je u vlasništvu AustralianSuper, najvećeg australskog penzionerskog fonda, te ga razvija i upravlja kompanija LOGOS. Nepokretna imovina, poput ovakvih skladišta, postaje sve atraktivnija za australijsku penzionu industriju, čija je vrijednost procijenjena na 3,5 bilionaa australskih dolara (2,3 biliona američkih dolara), jer potrošači nastavljaju sve više prihvatati online kupovinu.
Umjetna inteligencija umije da čita misli i pogađa koju muziku slušate
Š.M. Istina je, ispitujući moždanu aktivnost osobe, umjetna inteligencija može proizvesti pjesmu koja odgovara žanru, ritmu, raspoloženju i instrumentaciji glazbe koju je osoba nedavno čula. Naučnici su prethodno “rekonstruirali” druge zvukove iz aktivnosti mozga, poput ljudskog govora ili ptičjeg pjeva, međutim nije poznato da je iko bio uspio stvoriti muziku iz moždanih signala. No, to je sad uspjelo istraživačima Univerziteta u Osaki i stručnjacima Googlea zahvaljujući umjetnoj inteligenciji zvanoj Brain2Music. Ona koristi podatke o slikanju mozga za generisanje muzike nalik kratkim isječcima pjesama koje je osoba slušala dok joj je skeniran mozak. Snimke mozga prikupljene su funkcionalnom magnetskom rezonancom (fMRI) koja prati protok krvi bogate kisikom u mozak i otkriva najaktivnija područja. Skenirane snimke prikupljene su od sudionika koji su slušali 15 sekundi duge muzičke isječke različitih žanrova, uključujući blues, klasiku, country, disco, hip-hop, jazz i pop. Istraživači su prvo uvježbali UI program da pronađe veze između značajki muzike, uključujući instrumente koji se koriste, žanr, ritam i raspoloženje te moždanih signala slušača. Muzičko raspoloženje definirali su istraživači koristeći oznake kao što su sretno, tužno, nježno, uzbudljivo, ljutito ili zastrašujuće. UI je bio prilagođen svakoj osobi, povezujući njihove jedinstvene obrasce aktivnosti mozga i raznih muzičkih elemenata. Istraživači su zatim te informacije unijeli u model umjetne inteligencije zvan MusicLM koji je Google izvorno razvio za generiranje glazbe iz tekstualnih opisa. Kako mozak obrađuje glazbu Istraživači su otkrili da slušanje muzike aktivira regije mozga u primarnom slušnom korteksu, gdje se signali iz ušiju tumače kao zvukovi. Čini se da je za obradu značenja pjesama važna druga regija mozga, lateralni prefrontalni korteks, no to će tek trebati potvrditi daljnjim istraživanjem. Zanimljivo je da je prošla studija, objavljena 2012. u časopisu Scientific Report, otkrila da se aktivnost različitih dijelova prefrontalnog korteksa dramatično mijenja kada reperi slobodno improviziraju svoje stihove. Buduće studije mogle bi istražiti kako mozak obrađuje muziku različitih žanrova ili raspoloženja, kažu istraživači koji bi htjeli istražiti može li umjetna inteligencija rekonstruirati glazbu koju ljudi samo zamišljaju u svojim glavama, umjesto da je stvarno slušaju.