Gemini AI će moći slati poruke preko WhatsAppa
Marx.ba Googleov generativni AI Gemini, polako smjenjuje klasičnog Google Assistant digitalnog pomoćnika u sve više funkcija, a sada je Assemble Debug objavio informaciju da ga Google namjerava povezati s WhatsAppom. To znači da će Google AI pomoćnik na vaš zahtjev moći slati poruke vašim kontaktima preko WhatsApp aplikacije, kao što je to do sada mogao Google Assistant. Prema toj informaciji, moći ćete predložiti izmjene poruke koju želite poslati i ona će izvršiti promjene, a moći ćete poruke i ručno urediti prije slanja, kao i zatražiti Gemini da vam uspostavi glasovni poziv preko WhatsAppa, piše Vidi. Mada Google nije službeno potvrdio ovu informaciju, zvuči logično da želi integrirati Gemini AI u sve svoje aplikacije, a možda i u tuđe ako će korisnici pristati na to i ako mu zakonska regulativa to dopusti.
Nuklearna industrija je energetski spas AI sektor
Marx.ba Google, Amazon, Meta, Gigafactory, Microsoft i drugi traže velike količine električne energije za napajanje svojih podatkovnih centara. Nuklearna industrija pokazuje veliko zanimanje za mogućnost saradnje s AI sektorom. Podatkovni centri koji pokreću AI sisteme poznati su po svojoj ogromnoj potrošnji energije. Procjenjuje se da jedan veliki AI podatkovni centar može trošiti između 20 i 50 megavata električne energije, ovisno o veličini i složenosti operacija. Za usporedbu, prosječno američko domaćinstvo troši oko 10.715 kilovat-sati godišnje, što je ekvivalent kontinuirane potrošnje od oko 1,2 kilovat-sata. Primjerice, poznato je da neki od najvećih podatkovnih centara kompanija poput Googlea ili Amazona mogu trošiti i do 100 megavata, što je dovoljno za napajanje malog grada od 80.000 stanovnika. Prosječna nuklearna elektrana u SAD proizvodi oko 1.000 megavata električne energije. To znači da jedna nuklearna elektrana može teoretski napajati 20 do 50 velikih AI podatkovnih centara, ovisno o njihovoj veličini i potrošnji. Prema podacima iz 2023. godine, nuklearne elektrane u SAD proizvele su oko 780 milijardi kilovat-sati električne energije, što čini približno 18-20% ukupne proizvodnje električne energije u zemlji. To je dovoljno za napajanje oko 70 miliona prosječnih američkih domova godišnje. Nuklearna industrija pokazuje veliko zanimanje za mogućnost suradnje s AI sektorom. Yann LeCun iz Mete spomenuo je da bi se AI podatkovni centri mogli izgraditi u blizini postrojenja za proizvodnju energije koja generiraju velike količine jeftine i ekološki prihvatljive električne energije bez prestanka, misleći na nuklearne elektrane. Kako piše Bug, nuklearni sektor je godinama bio suočen s poteškoćama, uključujući usporavanje izgradnje novih elektrana u SAD od sredine 90-ih zbog visokih troškova i prekoračenja budžeta. Negativan stav javnosti prema tehnologiji dodatno je pogoršan incidentima poput onih u Three Mile Islandu, Černobilu i Fukushimi. Međutim, situacija se počinje mijenjati. Velike svjetske banke pokazale su podršku industriji tokom klimatskog događaja u New Yorku, prepoznajući njenu ulogu u prelasku na održiva energetska rješenja. Već su poduzeti konkretni koraci u tom smjeru. Microsoft je objavio namjeru oživljavanja zatvorenog nuklearnog postrojenja Three Mile Island u Pennsylvaniji. Constellation Energy potpisala je 20-godišnji ugovor o kupovini električne energije s Microsoftom za ponovno pokretanje Jedinice 1 nuklearnog reaktora Three Mile Island. Reaktor, koji je bio zatvoren od 2019. godine zbog ekonomskih razloga, trebao bi nastaviti s radom 2028. godine ili možda i ranije. Obnovljeno postrojenje bit će preimenovano u Crane Clean Energy Center u spomen na Chrisa Cranea, bivšeg izvršnog direktora prethodne matične kompanije Constellationa. Ovaj projekt vrijedan 1,6 milijardi dolara ima cilj osigurati energiju bez ugljika za Microsoftove podatkovne centre, posebno za podršku njihovim inicijativama u području računarstva u oblaku i umjetne inteligencije. Predviđa se da će sporazum stvoriti oko 3.400 radnih mjesta i generirati preko tri milijarde dolara prihoda od državnih i saveznih poreza. Važno je napomenuti da ovaj reaktor nije bio uključen u zloglasni incident djelomičnog taljenja iz 1979. godine na Three Mile Islandu. Amazon AWS je kupio podatkovni centar Cumulus Data za 650 miliona dolara od kompanije Talen Energy. Kupljeni kompleks prostire se na 1.200 hektara zemljišta. Transakcija uključuje 350 miliona dolara plaćenih odmah, dok je 300 miliona dolara stavljeno na povjerenički račun za buduće razvojne ciljeve. Podatkovni centar nalazi se neposredno uz nuklearnu elektranu Susquehanna Steam Electric Station u Salem Townshipu, Pennsylvania. Elektrana Susquehanna ima kapacitet od 2,5 gigavata i jedna je od najvećih nuklearnih elektrana u SAD. Podatkovni centar izravno je povezan s nuklearnom elektranom, osiguravajući napajanje bez emisije ugljika. AWS planira proširiti kapacitet podatkovnog centra na do 960 megavata. Trenutno postoji jedna zgrada podatkovnog centra od 300.000 kvadratnih stopa s energetskom potrebom od 48 megavata. Razvoj će se odvijati postupno, s povećanjima od po 120 megavata tokom nekoliko godina. Ova akvizicija dio je Amazonovog cilja da do 2025. godine napaja 100% svojih operacija obnovljivom energijom. Osim što bi se mogle revitalizirati stare elektrane, moguće je da se krene u nove investicije. Izgradnja nove nuklearne elektrane može koštati između 6 i 9 milijardi dolara, s vremenom izgradnje od 5 do 7 godina u idealnim uvjetima. Međutim, mnogi projekti su premašili ove procjene, s nekim elektranama koje su koštale preko 20 milijardi dolara i trebale više od desetljeća za dovršetak. S obzirom na to da prosječni AI podatkovni centar troši oko 30 megavata, a tipična nuklearna elektrana proizvodi 1.000 megavata, jedna elektrana mogla bi teoretski napajati oko 33 velika AI podatkovna centra, prenosi Bug.
Samsung predstavio Galaxy Tab S10 seriju s naprednom AI tehnologijom
Marx.ba Samsung je najavio novu seriju Galaxy Tab S10 Ultra i Galaxy Tab S10+ tableta, prvi put s integriranom umjetnom inteligencijom (AI). Ovi premium uređaji dolaze s Dynamic AMOLED 2X zaslonima od 14,6 i 12,4 inča te s priloženom S Pen olovkom, dizajnirani za maksimalnu produktivnost i kreativnost korisnika Zaslon visoke rezolucije omogućava jasan i živopisan prikaz u svim uvjetima, a napredna antirefleksna tehnologija smanjuje ometajuće odbljeske. Nove opcije uključuju AI podršku kroz Note Assist i Drawing Assist, što olakšava bilježenje i crtanje, a Galaxy AI tipka na tastaturi omogućava korisnicima brzi pristup virtuaelnim asistentima za prilagodbu sadržaja. S poboljšanim procesorom, Galaxy Tab S10 Ultra nudi 18 % veće performanse CPU-a i 28 % bolje grafičke mogućnosti u usporedbi s prethodnikom, što ga čini vrlo responzivnim za sve AI funkcije. Galaxy Tab S10 serija također olakšava svakodnevne zadatke povezane s pametnim domom. Zahvaljujući 3D Map View značajki, korisnici mogu dobiti vizuelni pregled svojih povezanih uređaja i upravljati njima kroz SmartThings ekosistem, a Samsung Knox brine o sigurnosti podataka. Uz dugotrajnu bateriju i Super-Fast Charging punjenje, ova serija omogućava korisnicima duže korištenje bez čestog punjenja, što je posebno važno za rad u pokretu. IP68 otpornost na vodu i prašinu te ojačani Armor aluminij osiguravaju dodatnu izdržljivost. Samsung je ovim tabletima ponudio i vrhunsko audio iskustvo, s četiri zvučnika i UI-tehnologijom Dialogue Boost, koja poboljšava čujnost glasova u okruženju s neželjenom bukom. Tableti će koštati od 1.149 eura za Galaxy Tab S10+, dok će cijena modela Galaxy Tab S10 Ultra iznositi 1.359 eura, piše Cropc.
PlayStation Spektralna Super Rezolucija: Nova era AI-om poboljšane grafike u igrama
Marx.ba Sony namjerava uvesti novu tehnologiju umjetne inteligencije za poboljšanje slike zvanu PlayStation Spektralna Super Rezolucija (PlayStation Spectral Super Resolution, PSSR) u nadolazećoj PlayStation 5 Pro konzoli. PlayStation Spektralna Super Rezolucija (PlayStation Spectral Super Resolution, PSSR) koristi algoritme umjetne inteligencije i strojnog učenja za analizu slika iz igara na nivou pojedinačnih piksela. Ova tehnologija omogućuje PS5 Pro konzoli povećanje rezolucije slika niže kvalitete, poput 1080p ili 1440p, na visoku 4K kvalitetu bez potrebe za izvornim 4K renderiranjem, dok zapravo renderira na nižim rezolucijama, koristeći pritom oko 250 MB memorije za učinkovit rad. PSSR, razvijen posebno za PlayStation 5 Pro konzolu, dizajniran je za rad s cijelom bibliotekom PS5 igara, uključujući VR naslove, bez potrebe za pojedinačnim zakrpama za svaku igru. Buduća ažuriranja mogla bi čak podržavati povećanje rezolucije do 8K. Ova univerzalna kompatibilnost osigurava da čak i starije igre mogu imati koristi od poboljšanih vizualnih elemenata na PS5 Pro, nudeći nesmetanu nadogradnju postojećih naslova. Dok PS5 Pro trenutno cilja na 4K rezoluciju pri 60 sličica u sekundi, Sony ima ambiciozne planove za buduće mogućnosti PSSR-a. Interni dokumenti sugeriraju da se tehnologija razvija s ciljem postizanja 4K pri 120 FPS-a i čak 8K pri 60 FPS-a u budućim iteracijama konzole. Iako ovi ciljevi možda nisu ostvarivi na PS5 Pro zbog hardverskih ograničenja, oni pokazuju kako Sony namjerava pomicati granice vizualizacije u konzolnom igranju. PSSR se pridružuje rastućem polju tehnologija povećanja rezolucije temeljenih na AI-u u industriji igara. Služi kao Sonyjev odgovor na Nvidiino Deep Learning Super Sampling (DLSS) i AMD-ov FidelityFX Super Resolution (FSR), koji su već značajno utjecali na PC gaming prostor. Dovođenjem sličnih mogućnosti na konzole, Sony nastoji smanjiti jaz između PC i konzolne grafike u igrama, zadržavajući pritom jednostavnost korištenja i optimizaciju koju igrači konzola očekuju. PS5 Pro će biti lansiran 7. novembra 2024., pa će igrači i promatrači industrije imati priliku iz prve ruke iskusiti mogućnosti PSSR-a i svjedočiti razvoju grafike konzolnih igara, piše Bug.
Google ulaže 120 miliona dolara u globalnu edukaciju o umjetnoj inteligenciji
Marx.ba Googleov izvršni direktor Sundar Pichai govorio je za vikend na UN-ovom Summitu budućnosti, gdje je opisao umjetnu inteligenciju kao “najtransformativniju tehnologiju do sada” i najavio novi fond za edukaciju i obuku o umjetnoj inteligenciji širom svijeta. Pichai je ukazao na četiri prilike koje vidi za AI i održivi razvoj: pomoći ljudima da pristupe informacijama na svom jeziku, ubrzati naučna otkrića, pružiti upozorenja i praćenje klimatskih katastrofa te poticati ekonomski napredak. Pichai je priznao kako AI također nosi rizike, poput deepfakeova, iako nije spomenuo utjecaj umjetne inteligencije na klimu. Dodao je kako želi izbjeći globalni “AI jaz” te da Google stvara Globalni fond za AI prilike vrijedan 120 miliona dolara, kroz koji će “omogućiti edukaciju i obuku o umjetnoj inteligenciji u zajednicama širom svijeta” u partnerstvu s lokalnim neprofitnim organizacijama i nevladinim udrugama. Pichai je također pozvao na “pametnu regulaciju AI proizvoda koja ublažava štetu i odupire se nacionalnim protekcionističkim impulsima” — inače, predviđa kako bi regulacija mogla “proširiti AI jaz i ograničiti koristi umjetne inteligencije.”
Potražnja za bakrom raste zbog umjetne inteligencije
Marx.ba Globalna potražnja za bakrom mogla bi porasti za 72 posto do 2050. godine zahvaljujući razvoju umjetne inteligencije, prema istraživanju rudarskog diva BHP. Ključni pokretači rasta cijene bakra u budućnosti bit će rast u zemljama u razvoju, energetska tranzicija i podatkovni centri, smatraju u spomenutoj australskoj kompaniji. Bakar je ključni element za prijenos energije i koristi se u rashladnim sistemima i procesorima u podatkovnim centrima, izvijestio je The Financial Times.
AI mijenja medijsku industriju: Evo šta govore brojke
Marx.ba Rastuća upotreba umjetne inteligencije (AI) u medijskoj industriji drastično je promijenila vještine za kojima lideri industrije traže. Prema nedavnom izvještaju Kantara, 72 posto medijskih lidera kaže da moraju preoblikovati talenat i vještinu svojih organizacija kako bi išli ukorak s promjenjivim medijskim okruženjem. To dovodi do promjena u praksi zapošljavanja, pri čemu 66% ispitanika kaže da smatra da je važno zapošljavati izvan medijske industrije kako bi se zadovoljile ove promjenjive potrebe. – Postojalo je priznanje… koje nam je govorilo da misle da moraju bitno preoblikovati vještine u svojoj organizaciji,” rekao je Gary Brown, voditelj komunikacija brenda u Kantaru. Studija Kantar Media procijenila je rezultate 1.110 ispitanika na 53 tržišta. Svi ispitanici su uključeni u medijsku industriju i imaju određeni nivo uključenosti u podatke. AI je prilično nisko rangirana kao željena vještina među onima u medijskoj industriji, sa 27% ispitanika reklo je da je to vrlo važna vještina. Ovo je u oštroj suprotnosti sa veštinama komunikacije i pripovedanja, koje 79% ocjenjuje kao veoma važne – više od bilo koje druge vještine – prema studiji. Međutim, ovo ne govori cijelu priču. Iako je potražnja za AI talentima i dalje prilično niska, potražnja će vjerovatno nastaviti rasti. Gotovo 70% ispitanika predviđa da će vještine umjetne inteligencije biti veoma važne u naredne tri godine. Očekuje se da će slične vještine zasnovane na tehnologiji, kao što je rukovanje velikim skupovima podataka, i vještine nauke o podacima u cjelini, slijediti sličnu putanju. – U smislu koje od vještina će postati važnije u naredne tri godine? Tu vidite taj jaz u vještinama, rekao je Brown. Iako se očekuje da će vještine umjetne inteligencije biti bonus za nove regrute, mnoge organizacije interno traže razvoj umjetne inteligencije. Više od četvrtine (26%) ispitanika izjavilo je da bi željelo usavršavati vještine u kući, dok bi dodatnih 14% radije regrutovalo talente u svojoj kući. Prema izvještaju, samo 23% ispitanika bi radije tražilo AI talente izvana. Međutim, 32% ispitanika je navelo da preferira kombinaciju pristupa. Čini se da medijska industrija očajnički želi promjene, a 90% ispitanika je reklo da želi regrutirati ljude koji će biti izazov za ono što kompanije rade, dok 66% smatra da je važno regrutirati talente izvan medijske industrije, navodi se u izvještaju. Konačno, nalazi podržavaju želju industrije za promjenom, s jasnim fokusom na diverzifikaciju i ažuriranje fondova talenata. Razvijanje ovog talenta nadilazi zapošljavanje, pri čemu su mnogi ispitanici naveli planove za internu obuku. Od organizacija koje planiraju da razvijaju talente u svojoj kući, 63% ispitanika planira da to učini kroz obuku.
Ovo su profesije koje trenutno najviše profitiraju korištenjem umjetne inteligencije
Marx.ba Umjetna inteligencija u nekim se profesijama već uvelike koristi, dok se u drugima još pokušava utvrditi kako bi se mogla najbolje iskoristiti. No, unatoč tome, ona mijenja način na koji se radi i razmišlja o poslu. Alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji napreduju od alata koji poboljšavaju učinkovitost do alata koji mogu podržati donošenje odluka i potaknuti kreativnost. Microsoft je proveo zanimljivo istraživanje koje je pokazalo koje to profesije već osjećaju koristi upotrebe umjetne inteligencije. Tako, prema istraživanju, dvije ključne stvari najviše utječu na nivo poboljšanja, tip posla i količina podataka koju ljudi koriste. Poslovi koji uključuju veliku količinu podataka, kao što je, na primjer, analiza informacija o korisniku, bilježe najveća poboljšanja nakon uvođenja umjetne inteligencije. Zaposleni koji se bave kibernetičkom sigurnošću, razvojem proizvoda, prodajom, tehničkom podrškom, marketingom i odnosima s javnošću prvi su svjedočili kako umjetna inteligencija poboljšava njihov rad na svakodnevnim zadacima, nudi prilike za inovaciju, smanjuje količinu ponavljajućih poslova i omogućuje informiranije te stoga brže donošenje odluka. – Mnogi naši korisnici u regiji stalno ističu da AI alati poput Copilota revolucioniraju njihovu produktivnost i pomažu članovima tima da steknu vještine korisne za strateške pozicije. Dok umjetna inteligencija nastavlja preoblikovati industrije, moramo redefinirati način na koji razmišljamo o tehnologiji i iskoristiti je za stvaranje poslovne vrijednosti. Unatoč tome što prepoznaju njenu vrijednost, mnoge organizacije još uvijek nemaju formalne strategije primjene umjetne inteligencije, što dovodi do toga da zaposlenici koriste osobne AI alate, a to može ugroziti sigurnost i privatnost. Za kompanije je ključno da implementiraju standardizirane AI alate spremne za korištenje u radnom okruženju i ponude trening za zaposlene kako bi osigurale sigurno i učinkovito korištenje umjetne inteligencije, komentirao je Kalin Dimtchev, direktor Microsofta Adriatic, prenosi Zimo. Top 5 poslovi koje trenutno najviše profitiraju korištenjem umjetne inteligencije su kibernetička sigurnost, razvoj proizvoda, prodaja, tehnička podrška, marketing i komunikacije. Danas rastuće kibernetičke prijetnje zahtijevaju stalnu pažnju i brze reakcije. AI pomaže analizirajući mnoštvo podataka, uočavajući obrasce i pronalazeći probleme u stvarnom vremenu. Na taj način omogućuje IT profesionalcima i stručnjacima za kibernetičku sigurnost da se fokusiraju na planiranje i brže reagiranje na prijetnje. Umjetna inteligencija može i automatizirati zadatke kao što su praćenje prijetnji i upravljanje inicijalnim incidentima, oslobađajući stručnjacima vrijeme za kompleksnije istrage i razvoj rješenja. U prodaji su za uspjeh ključni izgradnja snažnih odnosa s klijentima i sklapanje poslova. Umjetna inteligencija transformira prodaju jer brzo analizira podatke klijenata i personalizira e-mailove. Time zaposlenima u prodaji ostavlja više vremena da se fokusiraju na važne zadatke i posvete se građenju odnosa s potencijalnim klijentima. Agenti za korisničku podršku koriste umjetnu inteligenciju da bi pojednostavili interakcije, učinkovitije rješavali upite i poboljšali generalno zadovoljstvo korisnika. Kompanije koje su implementirale AI chatbotove kažu da učinkovito obrađuju rutinske upite, čime agentima oslobađaju vrijeme za zahtjevne slučajeve. U marketingu i odnosima s javnošću, umjetna inteligencija pomaže detektirati nove trendove i prilike analizirajući velike količine podataka. Može ubrzati izvršavanje zadataka kao što su provjera SEO trendova, priprema drafta sadržaja, provođenje marketinških istraživanja i planiranje predstavljanja proizvoda. AI može pomoći i u prikazu kako su pojedine priče primljene u medijima, što PR profesionalcima štedi vrijeme i omogućava im da se fokusiraju na kreativne poslove kod kojih je ljudski doprinos nezamjenjiv. Work Trend Index, zajednički izvještaj Microsofta i LinkedIna, pokazao je da se korištenje GenAI alata u proteklom periodu udvostručilo, a troje od četvero ljudi već koristi AI u uredu. Microsoftovo istraživanje među korisnicima Copilota pokazalo je da, čim korisnici iskuse uštedu vremena od 11 minuta dnevno, počinju uviđati vrijednost umjetne inteligencije i stvarati naviku korištenja. Na LinkedInu je uočeno 142 puta povećanje broja LinkedIn članova koji dodaju AI vještine poput ChatGPT-a i Copilota na svoje profile. Više od polovice mladih uključenih u istraživanje istaklo je da su nove tehnologije ključne za njihove odluke o karijeri, što ukazuje da će u bliskoj budućnosti AI vještine i pristup tim vještinama biti ključni za privlačenje i zadržavanje najboljih talenata, piše Zimo.
Sarajevo je regionalni centar vještačke inteligencije: Potpisan ugovor sa Amazon Web Servisom
Marx.ba Sarajevo je danas i sutra regionalni centar vještačke inteligencije. Za to je zaslužna kompanija Bloomteq kao organizator samita o vještačkoj inteligenciji “Kiss The Future”. Uoči početka ovog samita potpisana su dva ugovora – jedan je s Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine (VTK BiH) dok je drugi s kompanijom Amazon Web Services (AWS), piše Klix.ba. Direktor Bloomteqa Nermin Hadžić je sam samit, kao i potpisivanje navedenih ugovora, ocijenio kao početkom ozbiljnog fokusa na vještačkoj inteligenciji. Za AWS je istakao da će pomoći u primjeni alata vještačke inteligencije i u privatnom i javnom sektoru. Govoreći o značaju ugovora s AWS-om, suosnivač Bloomteqa Admir Kulin je izjavio da će AWS u Bosni i Hercegovini graditi, kako je naveo, infrastrukturu budućnosti. Naglasio je da se ovim želi postići da Sarajevo ponovo bude mjesto tehnološkog razvoja, što je bilo u vrijeme Emerika Bluma koji je inspiracija Bloomteqa. – To je važno za naše istraživače koji su fenomenalni. Želimo imati ono što smo imali prije rata. Želimo pokazati da je Bosna i Hercegovina na karti svijeta, da možemo i da smo inovativni, rekao je Kulin. Učesnici samita će od stručnjaka iz različitih dijelova svijeta imati priliku da uče o primjeni vještačke inteligencije u različitim djelatnostima – od telekomunikacija do finansija. Među tim stručnjacima su profesor Leo Karkkainen koji je radio u Nokiji i Huaweiju i Ott Velsberg koji je odgovoran za primjenu vještačke inteligencije u javnom sektoru Estonije, koja je svjetski lider po ovom pitanju. Spomenuti i drugi stručnjaci će pomoći da se drži korak u tehnološkom razvoju, za koji je Hadžić istakao da je u posljednjih godinu i po zaista nevjerovatan. Predsjednik VTK BiH Vjekoslav Vuković je napomenuo da je institucija koju predstavlja bila jedan od pionira u pokretanju digitalizacije privatnog sektora, ali da je sada nužna primjena vještačke inteligencije u domaćoj privredi. – Potrebno je iznaći način za sektorsku primjenu vještačke inteligencije, vodeći računa o propisima Evropske unije, kojima se tretira etička primjena vještačke inteligencije. Znamo da je vještačka inteligencija kvalitetan sluga čovjeka, ali ako postane gospodar, imat ćemo velikih problema, podsjetio je Vuković. Samit “Kiss Th Future” je podržalo i Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo. Resorna ministrica Adna Mesihović (ZNG) očekuje da će se ovim samitom dugoročno doprinijeti jačanju akademskih i naučnih kapaciteta Kantona Sarajevo. Nije izostala podrška ni UniCredit Banke, čija je predsjednica Upravnog odbora u Bosni i Hercegovini Amina Mahmutović izjavila da je ovo ključni trenutak za Bosnu i Hercegovinu, korak ka inovacijama i napretku. – Ovo je prilika da se Bosna i Hercegovina predstavi kao važan centar za tehnologiju i inovacije te kao mjesto s velikim potencijalom za lični razvoj svih uključenih strana u područje inovacija. Ovim forumom, ne samo da se pruža jedinstvena platforma za razmjenu iskustava, znanja i ideja u području vještačke inteligencije, već se ističe i važnost vještačke inteligencije kao ključnog faktora u oblikovanju budućnosti, navela je Mahmutović. Bankarski sektor je istakla kao sektor koji prepoznaje brojne prilike koje vještačka inteligencija donosi. I Mahmutović je napomenula na važnost poštivanja etičkih principa u razvoju vještačke inteligencije, navodi Klix.
Velike društvene mreže i izdavači ne daju Appleu podatke za obuku umjetne inteligencije
Marx.ba Manje od tri mjeseca prošlo je od trenutka kad je Apple potiho predstavio alat za izdavače pomoću kojeg mogu uskratiti dozvolu korištenja njihovih podataka za obuku umjetne inteligencije. Brojne istaknute novinske kuće i društvene platforme odlučile su iskoristiti tu mogućnost. Kako piše Wired, na tom popisu su Facebook, Instagram, Craigslist, Tumblr, New York Times, Financial Times, Atlantic, Vox Media, USA Today i Condé Nast, između ostalih. Odbijenice odražavaju značajan pomak u percepciji i korištenju robotskih pretraživača koji su pretraživali web desetljećima. Sada kada ti botovi igraju ključnu ulogu u prikupljanju podataka za obuku umjetne inteligencije, postali su zona sukoba oko intelektualnog vlasništva i budućnosti weba. Nova uloga za dobri stari robots.txt Alat Applebot-Extended proširenje je Appleovog bota za indeksiranje weba koji izričito omogućuje vlasnicima web stranica uskraćivanje dozvole za korištenje njihovih podataka pri obuci umjetne inteligencije. Izvorni Applebot, najavljen 2015., u početku je indeksirao web za Appleove proizvode za pretraživanje kao što su Siri i Spotlight. U Appleu tvrde kako Applebot-Extended poštuje prava izdavača. Uskraćivanje dozvole ne ometa indeksiranje web odredišta jer bi to dovelo do problema u radu tražilice, ali ne prikuplja podatke za treniranje Appleovih velikih jezičnih modela i drugih projekata generativne umjetne inteligencije. Izdavači mogu blokirati Applebot-Extended ažuriranjem tekstualne datoteke na svojim web stranicama poznate kao Robots Exclusion Protocol (robots.txt). Ova je datoteka desetljećima upravljala načinom na koji botovi stružu web. Omogućuje vlasnicima web stranica blokiranje ili dopuštanje robota od slučaja do slučaja. Iako ne postoji zakonska obveza za botove da se pridržavaju onoga što piše u tekstualnoj datoteci, usklađenost je dugotrajna norma, koju se ipak povremeno krši. Razmjerno malo blokada Applebot-Extended toliko je nov da ga još relativno malo web stranica blokira. Startup za otkrivanje umjetne inteligencije Originality AI analizirao je uzorak od 1.000 web stranica s velikim prometom. Otkrio je kako približno sedam posto blokira Applebot-Extended. Pretežno su to bile novinske i medijske kuće. Servis AI Dark Visitors provela je vlastitu analizu na uzorku od 1.000 web stranica s velikim prometom, otkrivši kako je približno šest posto imalo blokiran bot. Novinar Ben Welsh otkrio je kako nešto više od četvrtine web stranica s vijestima koje je ispitao (294 od 1.167 publikacija uglavnom na engleskom jeziku sa sjedištem u SAD) blokiraju Applebot-Extended. Za usporedbu, 53 posto web stranica s vijestima u njegovom uzorku blokira OpenAI-jev bot. Google je prošlog septembra predstavio vlastiti bot specifičan za umjetnu inteligenciju, Google-Extended, kojeg blokira gotovo 43 posto tih stranica. Čini se kako se velika većina vlasnika web stranica ili ne protivi Appleovim praksama obuke umjetne inteligencije ili nisu svjesni kako je mogu blokirati. Strategija pritiska? Prošle je godine New York Times objavio kako Apple pokušava sklopiti ugovore o umjetnoj inteligenciji s izdavačima. Od tada su konkurenti kao što su OpenAI i Perplexity najavili partnerstva s raznim novinskim kućama, društvenim platformama i drugim popularnim web stranicama. Moguće je kako je uskraćivanje dozvole dio strategije kako bi bio sklopljen sporazum o partnerstvu. Pošto robots.txt treba uređivati ručno, a ima sve je više alata koji traže materijale za obuku umjetne inteligencije, može biti zahtjevno održavati ažuran popis blokiranih. New York Times – koji tuži OpenAI zbog kršenja autorskih prava – kritičan je prema Applebot-Extendedu i sličnim alata zbog toga što preskaču direktno traženje dozvole za korištenje autorskih prava i intelektualnog vlasništva, prenosi Tportal.