Znate li kako prepoznati slike koje je napravila umjetna inteligencija
Marx.ba S razvojem cijelog niza različitih alata koji koriste generativnu umjetnu inteligenciju, internet je preplavljen umjetno stvorenim i dorađivanim fotografijama i videima. I dok se dio tih umjetnih tvorevina koristi za zabavu, dio ih je stvoreno s namjerom da prikažu lažne događaje ili osobe. Prve verzije tih alata su bile dobre, ali je ipak bilo lako prepoznati “lažnu” sliku ili video. No, kako se ti alati usavršavaju, postaje sve teže prepoznati što je stvarno, a šta umjetno stvoreno. Dobra je vijest da je još uvijek moguće identificirati umjetno stvorene slike i videe. Loša je vijest što je to postalo teže nego ikad. Čak je i stručnjacima koji rade u tom području sve teže prepoznati umjetno stvorenu fotografiju. Oni se često služe AI detektorima ne bi li pronašli sitnice na fotografijama ili videima koje ne odgovaraju stvarnosti ili koje otkrivaju da se radi o umjetno stvorenoj fotografiji. Ovi alati koriste prije svega analizu kako bi ispitali uzorke piksela na samoj fotografiji ili videu, te utvrdili kolika je vjerovatnost da je slika stvorena pomoću umjetne inteligencije. To znači da je na čovjeku na kraju da ocijeni je li neka fotografija stvarna ili ne, jer ni softver ne može biti potpuno siguran. Nažalost, ni ljudsko oko, ma koliko istrenirano bilo, ne može uvijek prepoznati fotografiju stvorenu pomoću umjetne inteligencije. Šanse da će se to dogoditi su otprilike pola-pola. No, u kombinaciji s AI detektorom, to bi moglo biti najbolje rješenje. Neki od AI detektora koji se mogu koristiti su AI or Not, Hive Moderation, SDXL Detector i Illuminarty. Ni oni neće uvijek dati u potpunosti tačne rezultate, ali će pomoći da čovjek prepozna većinu umjetno stvorenih slika. No, ako nemate priliku koristiti AI detektor, postoji nekoliko tehnika koje je moguće koristiti i tako si pomoći u identifikaciji. Neka vam Google pomogne Google je vrijedan alat u identifikaciji AI stvorene i stvarne fotografije. Jedan od najlakših načina je pomoću obrnute pretrage slike. Jednostavno se u Googleovu tražilicu učita sumnjiva slika i zatraži od Googlea da pronađe takve i slične fotografije. Ako se u rezultatima pokažu fotografije u velikom broju koje se razlikuju od vaše sumnjive fotografije, velika je vjerovatnost da se radi o AI manipuliranoj fotografiji. Druga je opcija u Googleovoj tražilici kliknuti na opciju “O slici” koja daje više kontekstualnih informacija poput kad je slika prvi put zabilježena u Googleovom pretraživanju, gdje se pojavila i gdje se sve koristila. Pouzdajte se u vlastite oči Uzmite sebi nešto vremena i dobro proučite sliku ili video. Iako su alati koji stvaraju AI fotografije izuzetno dobri, još uvijek im se potkradaju greške. Upravo su te greške ono što vam može sugerirati da se radi o “lažnoj fotografiji”. To su pogreške poput previše ili premalo prstiju na rukama/nogama, kosa koja izgleda savršeno, neprirodan položaj ruku/nogu/glave, besmisleni tekst ili pak iskrivljeni objekti u pozadini. Ako zumirate u fotografiju možda ćete primijetiti da su određeni dijelovi izuzetno jasni, dok su drugi nelogično zamućeni. Slova na natpisima u pozadini znaju biti iskrivljena ili samo podsjećati na slova, ali pomnijim pregledom možete utvrditi da su iz različitog pisma. AI pismenost Kako AI alati budu napredovali, ono što će najviše pomoći u identifikaciji pravih i umjetno stvorenih slika i videa bit će AI pismenost. Tačnije, kritička procjena onoga što vidite, provjera porijekla i izvora sadržaja, ali i poznavanje kako sama generativna umjetna inteligencija funkcionira. Započnite tako što ćete se zapitati o izvoru dotične slike i kontekstu u kojem se pojavljuje. Ko je objavio sliku? Što o tome govori popratni tekst (ako postoji)? Jesu li drugi ljudi ili mediji objavili sliku? Kako se osjećate zbog slike ili teksta koji je prati? Ako vam se čini da je osmišljeno da vas razbjesni ili namami, razmislite zašto. Ako niste sigurni, radije uzmite nekoliko minuta i provjerite, pitajte još nekoga da pogleda i kaže vam svoje mišljenje. Dva para očiju uvijek vide više i bolje, prenosi Zimo.
Predstavljamo nova oglasna rješenja za povećanje potražnje zasnovana na AI
N. D. Google i YouTube nova rješenja zasnovana na umjetnoj inteligenciji pomažu oglašivačima da umnože svoju kreativnost i generiraju potražnju. Google AI pokreće toliko toga što ljudi vole na YouTubeu: preporuke sadržaja, pristupačnost, korisničko iskustvo i još mnogo toga. On također pokreće rješenja za oglase koja vam pomažu u vođenju vašeg poslovanja. Predstavljamo dvije nove Google kampanje zasnovane na umjetnoj inteligenciji, Demand Gen i Video View kampanje. Oni olakšavaju povezivanje s potrošačima i podstiču potražnju od sredine toka, sve do kupovine. Istraživanja već pokazuju da 87% potrošača kaže da im YouTube pomaže da brže donesu odluke o kupovini. Ova rješenja za oglase koriste relevantne, impresivne kreative kako bi potaknule akciju i konverzije u važnim trenucima. Demand Gen nude skup jedinstvenih karakteristika dizajniranih posebno za potrebe današnjeg društvenog marketinga. Istraživanja pokazuju da je 91% potrošača poduzelo akciju odmah nakon što su otkrili nove proizvode ili brendove na Google feedovima, kao što su Discover ili Gmail. Uz Demand Gen, vaši video i slikovni materijali s najboljim učinkom integrirani su u naše najvizuelnije dodirne točke usmjerene na zabavu — YouTube, YouTube Shorts, Discover i Gmail. Ovi proizvodi dosežu preko 3 milijarde korisnika mjesečno dok strimuju, skroluju i povezuju se. Uz potpuno novi tok izgradnje Demand Gena, lakše je nego ikad da dovedete vaše slike i video materijale s najboljim učinkom u Google Ads i pregledate kako će izgledati prije nego što se pokrenu. Ove kampanje možete učiniti još pametnijim i relevantnijim tako što ćete upariti prilagođene oglase s potpuno novim sličnim segmentima na osnovu vaših lista publike. Optimizacijom za konverzije, kao i licitiranjem za povećanje broja klikova, možete kreirati duboko relevantne kampanje na osnovu svojih ciljeva koje podstiču pravu akciju u pravom trenutku. Na primjer, možete odabrati da povećate konverzije kod postojećih kupaca nudeći im popust na novu liniju proizvoda. Ili, možete generirati potražnju tako što ćete privući novu publiku na svoju web lokaciju uz specijalnu ponudu da se pridružite programu pretplate vašeg brenda. Sa kampanjama za prikaz videa, brendovi mogu maksimizirati preglede u in-streamu, in-feedu i sada YouTube Shorts, sve u jednoj kampanji. U ranom testiranju, video kampanje su postigle u prosjeku 40% više pregleda u poređenju sa in-stream kampanjama cijene po pregledu koje je moguće preskočiti. Primjera radi Samsung Njemačka je želio angažirati svoju ciljnu publiku generacije Z tokom vrhunca sezone praznika. Sa kampanjama za prikaz videa, Samsung je uspio značajno povećati preglede i postići inkrementalni doseg od 94%, uz istovremeno smanjenje CPM-a i generiranje najboljeg povećanja razmatranja u klasi. Danas se od marketara traži da urade više sa manje. Višestruki makro izazovi, od inflacijskih pritisaka do ograničenja u lancu snabdijevanja, tjeraju na teže odluke za svakog donosioca odluka u poslovanju i marketingu. Ova rješenja vođena umjetnom inteligencijom omogućavaju vam da izmjerite inkrementalni uticaj vaših kampanja uz povećanje brenda, povećanje pretrage i atribuciju zasnovanu na podacima, pomažući vam da efikasnije donosite pametnije odluke.
Kreativnost i performanse oglasa u velikim razmjerima uz Google AI
N. D. Evolucija pažnje je u toku. Ljudi imaju naizgled beskrajne načine za kupovinu, komunikaciju i zabavu na mreži. Da bi se oglašavanje istaklo, ono mora biti relevantno i korisno – u stvari, to je važnije nego ikada prije. Preduzeća moraju biti na svakoj površini sa kreativnim sredstvima koja privlače pažnju ljudi. Do sada se činilo da je to nemoguće učiniti u velikim količinama – ali generativna AI to mijenja. Ova tehnologija nam pomaže da bolje zadovoljimo potrebe oglašivača i otključamo nove mogućnosti u cijelom marketinškom procesu, od novih impresivnih doživljaja oglasa do kreativnih sredstava visokih performansi. Dok zajedno gradimo ovu sljedeću eru marketinga, dijelimo naše najnovije kontrole generiranja kreativnih sredstava, nova iskustva s oglasima, vizualne funkcije pripovijedanja i još mnogo toga na Google Marketing Live (GML). Raznolikost kreativnih sredstava ključna je za jake oglase, a postizanje toga je postalo lakše za više oglašivača s generativnom umjetnom inteligencijom u Performance Maxu. Oglašivači koji poboljšaju svoju maksimalnu snagu oglasa Performance Max do Odlične vide u prosjeku 6% više konverzija. Imovina takođe treba da bude u skladu sa standardima brenda. Uskoro, oglašivači mogu dijeliti svoje smjernice za font i boje u Performance Maxu, kao i pružiti korisne referentne tačke za slike za generiranje novih varijacija sredstava. Također uvedene su nove mogućnosti za uređivanje slika kako bi oglašivači mogli pokušati dodati nove objekte, proširiti pozadinu i izrezati slike kako bi prilagodili slike bilo kojem formatu, veličini i orijentaciji. Osim toga, trgovci će moći istaknuti svoje proizvode iz svojih Google Merchant Center feedova i iskoristiti prednosti ovih mogućnosti uređivanja. Kako oglašivači istražuju kreativne ideje, Google AI će generirati više preporuka koje prikazuju proizvode u različitim kontekstima i scenarijima, tako da oglašivači mogu odabrati sredstva koja vole i koristiti ih na svojim marketinškim kanalima. Čak i sa sjajnim slikovnim i tekstualnim materijalima u oglasima, potrošačima može biti teško da se osjećaju samopouzdano pri donošenju odluka o kupovini na mreži, a da ne vide proizvod lično ili ga isprobaju. Ipak, naše istraživanje pokazuje da je ova vrsta samopouzdanja ključna za brendove. Generativna AI može pomoći kompanijama da bolje prenesu ponudu i potaknu povjerenje kod potrošača već iz oglasa. Oglašivači će uskoro moći poboljšati svoje Shopping oglase impresivnim vizualima, uključujući virtualno isprobavanje i generirane 3D oglase, koji kupcima omogućuju da dublje zarone u oglas kako bi vidjeli videozapise o proizvodima, sažetke i slične proizvode koje nudi oglašivača.
Umjetna inteligencija mogla bi nam pomoći da stvaramo još bolje fotografije
Marx.ba Umjetna inteligencija do sad se pokazala kao vrijedan alat u pronalasku novih spojeva, molekula, poveznica, ali i novih potencijalnih dizajna različitih predmeta i komponenti. Istraživači Univerziteta za nauku i tehnologiju kralja Abdullaha (KAUST) iskoristili su snagu umjetne inteligencije kako bi mukotrpan proces dizajniranja optičkih leća za kamere i fotoaparate učinili puno jednostavnijim. Sistem je nazvan DeepLens i zapravo se radi o automatizaciji samog procesa dizajna, čime bi se smanjilo potrebno vrijeme i troškovi razvoja, a istovremeno poboljšala kvaliteta same slike nastala pomoću novodizajniranih leća. Studija u kojoj su detaljno objasnili svoj sistem i metodu objavljena je u časopisu Nature. DeepLens koristi tehniku poznatu kao “učenje nastavnog plana i programa”, koji pažljivo razmatra ključne parametre slikovnog sustava (razlučivost, otvor blende, širina vidnog polja), kako bi postigao optimalan dizajn leće. U prijevodu, ono što je zapravo složeni zadatak dizajniranja sofisticiranog sistem leća koji odgovara različitim zahtjevima za rezolucijm, veličinom otvora blende i rasponom, umjetna inteligencija zapravo rastavlja na manje, jednostavnije zadatke. Tako DeepLens autonomno generira vlastiti dizjan za složeni optičiki sistem, a konačni je rezultat optimalna izvedba koja odgovara na sve postavljene zahtjeve. Istraživači koji su razvili ovu metodu ističu kako je njena učikonvitost već dokazana u stvaranju klasičnih optičkih dizajna i računarskih leća proširene dubine polja. Što se tiče dizajniranja novih leća za, primjerice, kamere pametnih telefona, njihova bi metoda mogla mjesece mukotrpnog ljudskog rada pretvoriti u tek nekoliko sedmica ili dana. Iako je trenutno DeepLens metoda ograničena na lomne elemente leće, istraživački tim već aktivno radi na proširenju pristupa hibridnim optičkim sistemima koji kombiniraju lomne leće s lomnom optikom i metalnim lećama, prenosi Zimo.
Profit Lenova zahvaljujući zamahu vještačke inteligencije nadmašio procjene
Marx.ba Lenovo Group Ltd. je prijavio bolji kvartalni profit od očekivanog, što daje nadu u postepeni oporavak računarske industrije, podstaknut globalnom potrošnjom za vještačkom inteligencijom (AI). Neto prihod je porastao za 38 posto na 243 miliona dolara u tri mjeseca zaključno sa junom, naveo je Lenovo u izvještaju. To se poredi sa prosječnom procjenom analitičara od 231 milion dolara. Prihod je porastao za 20 posto na 15,4 milijarde dolara. Ovi rezultati odražavaju rast potražnje, jer serveri, ključni u razvoju vještačke inteligencije, podižu tržište računarskih hardvera nakon njegovog postkovid pada. Od Amazona do Googlea i Baidu Inc, velike tehnološke kompanije ubrzano povećavaju troškove za centre podataka, pripremajući se za predviđeni bum AI usluga. Lenovo sada ima veću prednost nad kompanijama HP Inc. i Dell Technologies Inc, sa 14,7 miliona jedinica isporučenih tokom junskog kvartala, prema istraživačkoj firmi IDC. Međutim, dionice kineske kompanije su ove godine zaostajale za konkurentima, dijelom zbog zabrinutosti za drugu najveću svjetsku ekonomiju i izloženosti geopolitičkim tenzijama. Izvršni direktor Yang Yuanqing se kladi na uređaje sa vještačkom inteligencijom, kako bi unaprijedio globalno poslovanje Lenova u narednim godinama, iako to tržište ostaje neprovjereno. – Potražnja za računarima povezanim sa vještačkom inteligencijom mogla bi nastupiti tek od 2025. godine, a još uvijek postoji pitanje održivosti tog tržišta, napisali su analitičari Bloomberg Intelligencea Cecilia Chan i Steven Tseng. Geopolitički rizici, uključujući potencijalne nove tarife za računare ili ograničenja izvoza čipova od američkih ili evropskih regulatora, ostaju pod znakom pitanja za Lenovo sa tradicijom dugom 40 godina. Bidenova administracija je već uvela niz ograničenja na izvoz naprednih tehnologija i procesora za proizvodnju čipova u Kinu, uključujući čipove za AI obuku najviše klase kompanije Nvidia. Lenovo je, inače, daleko najveći prodavac servera u zemlji.
Raste popularnost AI tražilice Perplexity AI
Marx.ba Jedna od najbrže rastućih tražilica bazirana na umjetnoj inteligenciji, Perplexity AI, povećala je svoje mjesečne prihode i korištenje čak sedam puta od početka godine, nakon što su zaključili novi krug finansiranja vrijedan 250 miliona dolara. Tražilica je prošlog mjeseca odgovorila na otprilike 250 miliona pitanja korisnika, u usporedbi s 500 miliona upita za cijelu 2023. godinu, kazao je za Financial Times Dmitry Shevelenko, glavni poslovni direktor kompanije Perplexity. Na osnovu ovih brojki uočava se da je Perplexity jedan od najbrže rastućih generativnih AI aplikacija koje su se pojavile nakon lansiranja OpenAI-jevog ChatGPT-a. Startup sa sjedištem u San Franciscu, čiji je osnivač bivši Googleov pripravnik Aravind Srinivas, koristi AI softver za odgovaranje na pitanja, koristeći informacije prikupljene u “stvarnom vremenu” s weba, uključujući web stranice s vijestima. Perplexity je započeo godinu s godišnjim prihodom od pet miliona dolara, a sada zarađuje više od 35 miliona dolara, prema povjerljivom izvoru unutar kompanije. Startup trenutno mijenja svoj poslovni model te se okreće pretplatama na oglašavanje, što ga dovodi u bližu konkurenciju s Googleom, koji dominira industrijom oglašavanja na tražilicama za pretraživanje vrijednom 300 milijardi dolara. Kako bi se suprotstavili konkurenciji, Perplexity je nedavno zaključio novo ulaganje vrijedno 250 miliona dolara, uključujući investitore od kojih je i SoftBankov Vision Fund 2, utrostručivši njegovu vrijednost s jedne milijarde dolara u aprilu na tri milijarde dolara. Bloomberg je ranije izvijestio o pregovorima o finansiranju. Neki od investitora uključuju proizvođača AI čipova Nvidiju i osnivača Amazona Jeffa Bezosa, kao i nekoliko istaknutih imena iz AI industrije, poput suosnivača OpenAI-ja Andreja Karpathyja i Metinog glavnog AI znanstvenika Yanna LeCuna. Shevelenko je nadodao da startup nije obeshrabrila konkurencija tehnoloških kompanija s boljim resursima, uključujući OpenAI koji podržava Microsoft, a koji čini najpopularniji AI chatbot na svijetu. Prihodi Perplexityja uglavnom su ostvareni od pretplata potrošača i poduzeća, ali startup je nedavno najavio da će uvesti oglašavanje na svojoj platformi do kraja sljedećeg mjeseca. – Za razliku od OpenAI-ja, uvijek smo znali da će naš glavni motor monetizacije biti oglašavanje, nadodao je Shevelenko. Kompanija će podijeliti dvoznamenkasti postotak svojih prihoda na svaki sponzorirani članak s izdavačima vijesti, kazao je Shevelenko. Ugovore su potpisali sa Timeom, Der Spiegelom i Fortuneom. Međutim, prije nego što je objavio svoja nedavna partnerstva s izdavačima, publikacije Forbes i Wired optužili su u junu Perplexity za plagijat te su kritizirali reprodukciju priča bez jasnog navođenja izvora i autora te brisanje web stranica koje su izričito blokirale njegove alate za indeksiranje. Shevelenko je priznao optužbe i rekao da je kompanija prihvatila kritike. Perplexity je naknadno promijenio svoje korisničko sučelje kako bi citati bili istaknutiji te je kompanija poduzela korake kako bi osigurala da odgovori Perplexitya ne sažimaju web stranice. Nadodao je da je također 50 izdavača zatražilo da se pridruži Perplexityjevom programu dijeljenja prihoda u dvije sedmice od njegovog pokretanja. Kompanija se nada da će uključiti što veći broj web stranica. Za razliku od Googlea i OpenAI-ja, Perplexity ne gradi vlastite AI modele, što je postalo sve skuplje. Umjesto toga licencira kombinaciju AI sistema poput OpenAI-a i drugih. Perplexityjevu tražilicu izvorno je pokretala licencirana verzija Microsoftovog Bing indeksa weba, poput mnogih potencijalnih Googleovih konkurenata, no Shevelenko je kazao da startup više ne koristi Bing kao svoj temeljni sistem. Platforma je ciljala na novinarstvo i akademsku zajednicu zbog njihove ogromne količine pouzdanih informacija i podataka. Jedna osoba koja je radila za Perplexity ranije ove godine kazala je da je taj izvorni materijal vidjela kao svoju prednost u odnosu na tradicionalne tražilice kao što je Google, koji se oslanja na puno širi raspon web stranica. Međutim, Joseph Teasdale, voditelj tehnike u konsultantskoj firmi Enders Analysis, tvrdi da se tržište AI pretraživanja zahuktava. – Opće pretraživanje weba u cjelini postalo je suvišno zbog novih načina povezivanja korisnika s informacijama, proizvodima i uslugama. Međutim, postoji pitanje mogu li AI tražilice biti dovoljno pouzdane za uobičajenu upotrebu, zaključio je Teasdale, prenosi Lider.
AI summit u Sarajevu okuplja svjetske tech stručnjake, među njima i bivši direktor Deutsche Telekoma
Marx.ba U Sarajevu će 5. i 6. septembra 2024. godine biti održan prvi regionalni AI samit, pod simboličnim nazivom “Kiss the Future”. Samit organizuje Blum Institut, a uz pokroviteljstvo Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te generalno sponzorstvo UniCredit Banke. Samit će se održati u Narodnom pozorištu Sarajevo, a okupit će brojne regionalno i globalno vodeće stručnjake i inovatore iz oblasti razvoja i upravljanja tehnologijama i umjetnom inteligencijom. Događaj će biti prilika za diskusiju o ključnim aktuelnim temama, kao što su razvoj i primjena umjetne inteligenciju u zdravstvu, telekomunikacijama, ekologiji, investicijama, javnom sektoru itd. Također u sklopu ovog događaja su dodatno planirane i brojne konkretne radionice sa fokusom na primjenu umjetne inteligencije u industrijama kao što su marketing, video i foto produkcija, e-commerce i sl. Učešće na ovom događaju u ulozi paneliste je potvrdio i Dirk Woessner, bivši direktor Deutsche Telekoma. Nakon višegodišnje uspješne poslovne karijere na rukovodećim mjestima, Dirk trenutno obnaša funkciju generalnog direktora u globalnoj investicijskoj kompaniji Warburg Pincus u Berlinu, gdje upravlja investicijama upravo u tehnološke i telekomunikacijske projekte. Na događaju će učestvovati i Leo Kärkkäinen, profesor za ugradbene AI sisteme na Univerzitetu u Istočnoj Finskoj, koji je karijeru započeo u Nokijinom istraživačkom centru 1996. godine, a tokom 25 godina u Nokiji obnašao je različite vodeće uloge, te nosi velike zasluge za uspjehe ove kompanije. Nedavno je bio vodeći stručnjak za umjetnu inteligenciju u Huaweiju u Berlinu, a trenutno se fokusira na razvoj i primjenu AI sistema, uključujući društvene promjene pri integraciji istih. Na summitu će također u svojstvu panelista i govornika učestvovati brojni priznati tech i biznis stručnjaci, a među njima i Jens Dommel (AWS), Otto Velsberg (Glavni službenik za podatke vlade Estonije), Amel Kovačević (BH Telecom), Nermin Hadžić (Bloomteq), Marcus Börner (AQVC), Boris Cergol (Endava), Špela Poklukar (Ngen), Raja Chatila (Profesor emeritus vještačke inteligencije, robotike i etike na Univerzitetu Sorbonne u Parizu), Emil Gracić (CARIAD), Mirza Avdagić (ASMA Capital Partners B.S.C.), Dr. Anastasia Volkova (Regrow Ag), Pedja Predin (Fifth Quarter Ventures), Milad Čerkić (Atlantbh), te drugi. Kompletan spisak učesnika ovog događaja možete pronaći na linku: https://kissthefuture.ai/speakers/ Ovaj summit predstavlja prvi događaj ovakvog obima u regionu koji u fokus stavlja umjetnu inteligenciju, pozicionirajući Sarajevo i naše stručnjake na globalnoj mapi razvoja umjetne inteligencije. Na događaju će također prisustvovati predstavnici vlasti, ali i brojni investitori, pružajući jedinstvenu priliku za umrežavanje.Ovaj događaj predstavlja sjajnu priliku za sve koji žele da usvoje znanja o posljednjim tehnologijama, i najnovijim biznis trendovima. Više informacija o događaju i kako možete učestvovati saznajte na oficijelnoj web stranici www.kissthefuture.ai.
Od sada u Evropskoj uniji: Nova era regulacije AI tehnologija
Marx.ba Evropska unija službeno je uvela Zakon o umjetnoj inteligenciji koji treba osigurati etičku i sigurnu primjenu AI tehnologija a istovremeno poticati inovacije u ovom sektoru. Temeljna ideja zakona, koji je jučer stupio na snagu, je da procjeni rizik tako da kategorizira AI sisteme prema njihovom potencijalnom utjecaju na prava i sigurnost građana. Zakon zabranjuje prakse koje predstavljaju “neprihvatljiv rizik”, a to su sistemi koji ocjenjuju građane na podobne i nepodobne te određeni oblici biometrijskog nadzora. Visokorizični AI sistemi, poput medicinskih uređaja, autonomnih vozila i sistema za ocjenu kreditne sposobnosti, morat će se pridržavati strogih zahtjeva, uključujući procjene rizika i korištenje provjerenih podataka za obuku kako bi se minimizirala pristranost. Implementacija zakona odvijat će se u fazama tokom sljedeće tri godine. Zabrane za AI sisteme s neprihvatljivim rizikom stupit će na snagu šest mjeseci nakon uvođenja zakona, dok će pravila za općenamjenske AI sisteme, uključujući modele generativne UI poput ChatGPT-a, stupiti na snagu godinu dana nakon toga. Obveze za visokorizične AI sisteme postupno će se uvoditi tokom sljedeće dvije godine. Za poslovne subjekte, AI zakon donosi značajne implikacije. Kompanije će morati provesti temeljite procjene kako bi odredile svoju ulogu u lancu koji opskrbljuje AI sisteme podacima i kategoriju rizika svojih AI sistema. Neusklađenost sa zakonom donosi kazne do 35 miliona eura ili 7 posto godišnjeg globalnog prometa. Zakon ima ekstrateritorijalni regulatorni doseg što znači da se primjenjuje na sve AI sisteme koji se koriste unutar EU, bez obzira na lokaciju pružatelja ili onog koji sisteme implementira. Ovo će posebno utjecati na velike američke tehnološke kompanije, koje prednjače u razvoju AI tehnologija. Zakon je, po mnogima dobrodošao i ako se bude primjenjivao kako je propisano uspostavit ravnotežu između inovacija i zaštite prava građana. Posebno bi bilo značajno da ovaj zakon potakne i druge zemlje donesu slične uredbe. Zakon ima sve preduvjete da postane globalni standard za regulaciju novih AI tehnologija, piše Bug.
Nvidia predstavila softverske pakete za pomoć firmama koje koriste AI
Marx.ba Kompanija Nvidia najavila je niz ažuriranja svojih softverskih ponuda koje imaju za cilj da olakšaju većem broju preduzeća da koriste generativnu vještačku inteligenciju. Vodeći proizvođač čipova zvanično je objavio “NIM-ove”, odnosno Nvidia mikro servise za zaključivanje – softverske pakete koji se bave mnogim logističkim problemima potrebnim za korišćenje AI za određenu svrhu. Generativna AI, tehnologija koja stoji iza četbotova, prepoznavanja glasa i drugih automatizovanih ljudskih interakcija sa računarima, često zahtijeva orkestraciju brojnih dijelova hardvera, softvera i pronalaženja informacija. Mnoge kompanije nemaju potrebnu stručnost, pa Nvidia pokušava da je pruži kroz svoje mikro servise, uz naknadu. Osnivač Nvidije i njen izvršni direktor Jensen Huang predstavio je najnoviju ponudu svoje kompanije u ponedeljak na Siggraph konferenciji u Denveru. On je na konferenciji o grafičkoj tehnologiji — posljednjem u nizu pojavljivanja na javnim događajima — nastojao ubediti šta je moguće više industrija da počnu da koriste njegovu tehnologiju i učine AI prodornom u ekonomiji. Rano jutros se pojavio na sceni sa osnivačem Facebooka Markom Zackerbergom. Nvidijini čipovi su postali ključni za nalet u izgradnji novih sistema koji se koriste za podršku računarstva vještačke inteligencije. Prihod kompanije se udvostručio prošle godine i na putu je da se ponovo udvostruči u tekućoj fiskalnoj godini. Kako prenosi Bloomberg, softver i usluge su uključeni u Nvidia AI Enterprise proizvod, koji košta 4.500 dolara po korištenom grafičkom procesoru godišnje. Softver i usluge su dizajnirani da rade na Nvidia hardveru. – Nvidia NIM je sveobuhvatno rješenje za primjenu generativne vještačke inteligencije koja je pojednostavljena za programere, ali napravljena za velike aplikacije, rekla je Kari Ann Briski, Nvidijina potpredsjednica za upravljanje proizvodima za AI i HPC softverske razvojne komplete. Nvidia je učinila oko 100 mikro servisa za zaključivanje dostupnim i sada objavljuje završene verzije. Na primer, usluge Getty Images Holdingsa dobijaju poboljšano generisanje slika visoke rezolucije tako što softver čini boljim u razumikjevanju tekstualnih upita. I generator trodimenzionalnih slika Edify kompanije Shutterstock počinje sa radom sa mogućnošću da odgovori slične zahtjeve.
Raste prodaja: Umjetna inteligencija daje vjetar u leđa tržištu osobnih računara
Marx.ba Prodaja osobnih računara porasla je i u drugom tromjesečju zahvaljujući potražnji za uređajima koji podržavaju umjetnu inteligenciju, pokazali su preliminarni podaci istraživačke kompanije IDC. Od aprila do juna, prenosi Hina, proizvođači su kupcima širom svijeta isporučili 64,9 miliona osobnih računara, za tri posto više nego u istom perioduu lani. Prodaja je tako rasla drugo tromjesečje zaredom, nakon dvogodišnjeg perioda smanjene potražnje. Najveći skok isporuka bilježio je Apple, za 20,8 posto, a slijedi Acer s 13,7 posto više isporučenih osobnih računara nego u drugom prošlogodišnjem kvartalu. Pandemija je pokrenula val kupovine osobnih računara koji je splasnuo nakon ukidanja pandemijskih ograničenja. – Čini se da su dva uzastopna tromjesečja rasta i euforija koju je izazvala umjetna inteligencija, uz komercijalni ciklus nabave novijih strojeva, bili pravi lijek za anemično tržište osobnih računara. Jasno je da se glavna priča vrti oko AI-ja, ali živnula je i nabavka osobnih računara koja ne sadrže tu komponentu, rekao je potpredsjednik grupe IDC-ovih Worldwide Device Trackers Ryan Reith. Najveći udio u svjetskom tržištu računara držala je u drugom tromjesečju kineska grupa Lenovo, od 22,7 posto. U stopu ih prati američki HP s udjelom od 21,1 posto, na na trećem je mjestu Dell s 15,5 posto.