Wizz Air planira rast od 20 posto, ali neće svi u regiji dobro proći: Gdje su bh. aerodromi
Marx.ba Wizz Air planira da ove godine preveze 20 posto više putnika nego prošle šireći svoje operacije širom kontinenta, međutim, pojedina tržišta u bivšoj Jugoslaviji, gdje je Wizz Air zajedno druga najveća aviokompanija, nisu baš najbolje prošla. Niskotarifni prevoznik zakazao je 16.260 letova iz regiona tokom predstojeće ljetnje sezone 2025. godine, od 30. marta do 25. oktobra, što je za 0,3 posto manje u odnosu na leto 2024. godine. Kapacitet će se neznatno povećati zbog korištenja većih aviona na nekim rutama, ali je predviđeno povećanje kapaciteta za skromnih 0,6 posto, sa 3,2 miliona u ponudi u ovom trenutku. Unatoč tome što je aviokompanija nedavno najavila niz novih linija na brojnim tržištima, samo će Sjeverna Makedonija vidjeti nove destinacije u bivšoj Jugoslaviji, iako to neće rezultirati većim brojem letova. Međutim, prijevoznik nastavlja ažurirati svoj raspored jer nastavlja s isporukom novih aviona, što bi na kraju moglo rezultirati novim rutama. Wizz Air je 2024. značajno smanjio svoje poslovanje zbog problema s motorima proizvedenim u Pratt & Whitneyju na određenim avionima iz porodice Airbus A320neo. – Opisao bih 2024. kao stabilnu godinu, iako obilježenu značajnim izazovima sa više frontova. Zbog opoziva proizvođača motora Pratt & Whitney, četrdesetak naših aviona, što predstavlja 20 posto naše flote, je prizemljeno. Uprkos izazovima, uspjeli smo prevesti 4 posto više putnika u 2024. u odnosu na prethodnu godinu. Broj putnika porastao je sa 60 miliona na 63 miliona, dok su svi radili približno istim kapacitetom. Ovo odražava sveukupno poboljšanje poslovne produktivnosti. Naš finansijski učinak je bio solidan i držali smo se stabilno. Međutim, ova godina će biti sasvim drugačija, rekao je generalni direktor Wizz Aira Jozsef Varadi za mađarski portal Turizmus i dodao da su popravke motora su nekada trajale 90 do 100 dana, ali sada traju 350 dana zbog naglog porasta potražnje i nedostatka dijelova, prenosi EX YU aviation. Prošle godine Wizz Air je povukao 1,2 miliona sjedišta s tržišta bivše Jugoslavije. Prestigla ga je Air Serbia kao najveći avioprevoznik u regionu, dok je Ryanair bio nadomak rivala. Iako region neće imati veliki rast, prema najavama, bh, aerodromi hoće. Najavljeni kapaciteti za 2025. u odnosu na 2024. godinu. VEZANO Bh. aerodromi zajednički traže ukidanje putničke takse
U Bosnu i Hercegovinu u prošloj godini uvezeno 89.207 vozila
Bloomberg Adria U Bosnu i Hercegovinu u prošloj godini uvezeno je ukupno 89.207 vozila čija vrijednost prelazi milijardu maraka. Najskuplji među njima je, prema podacima koje je Bloomberg Adriji dostavila Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Porsche E 911 GT3 RS, vrijedan više od pola miliona maraka. Na listi najskupljih uvezenih vozila prošle godine, prva tri mjesta zauzima upravo Porsche, tu su još Ferrari, ali i Mercedes, koji je prošle godine bio najskuplji uvezeni model vozila. Najskuplji automobil u 2023. godini bio je Mercedes-Maybach S 680 4Matic vrijedan 504 hiljade KM. Na listi najskupljih iz prošle godine našli su se još Ferrari F8 Tributo vrijedan 483 hiljade KM te Porsche 911 GT3 od skoro 400 hiljada KM. Uvidom u presjek podataka za dvije godine, dolazi se do zaključka da je u 2024. vrijednost najskupljeg uvezenog automobila veća nego u 2023. godini. Porsche se istaknuo kao dominantan brend među najskupljim automobilima na bh. tržištu. Uprkos visokim porezima i carinskim izdvajanima, može se reći da je BiH tržište na kojem luksuzna vozila itekako imaju svoje mjesto. Od ukupnog broja uvezenih vozila u 2024. godini novih je 8.896, a polovnih čak 80.311. Kada govorimo o električnim vozilima, prisutan je trend rasta uvoza, u prošloj godini uvezeno je 230 vozila vrijednosti 11,7 miliona KM. U 2023. uvezno je nešto više, 240 ukupno, dok je u 2022. uvezeno samo 69 električnih vozila. Prema podacima UIO-a u periodu od 1. 1. do 31. 12. 2024. uvezeno je i 2.408 hibridnih vozila, od čega 1.510 novih i 898 polovnih. Njihova ukupna vrijednost iznosila je skoro 130 miliona KM. Iako u našoj zemlji nije prisutan veliki trend kineskih automobila, u odnosu na 2023. godinu, kada je bilo uvezeno 155 vozila, u 2024. je taj broj dosta veći i za 11 mjeseci uvezeno je 337 kineskih vozila vrijednosti 6,3 miliona KM. Riječ je o 266 novih i 71 polovnom vozilu. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj novoregistriranih automobila veći je za samo jedan posto u odnosu na 2023. godinu. Ukupno je u 2024. godini evidentirano 110.736 prvi put registriranih vozila, što je rast za 19.749 vozila ili 21,7 posto više u odnosu na godinu ranije. Putničkih automobila je bilo 84.928, a novoregistriranih kamiona 7.408. Prvi put registriranih novih motornih vozila u 2024. godini je bilo 17.765 i taj broj je veći za 1.189 vozila ili 7,2 posto u odnosu prethodnu godinu. Novih putničkih automobila je bilo 9.254, a kamiona 1.688. Ono što je u BiH prisutno jeste konstantan uvoz polovnih automobila. Upravo polovni automobili i rast cijena zasjenili su ovogodišnju prodaju novih automobila. Prema CIPS-ovim podacima, iz evidencije prvi put registriranih vozila, od ukupno 88.415 putničkih i lakih komercijalnih vozila, njih 11.952 su bili novi automobili, što znači da smo prethodne godine registrirali u prosjeku 1.000 novih automobila mjesečno. Registrirali smo tek 125 novih automobila više nego 2023. godine, što i nije neki rast. Od ove brojke, 10.328 ili 86,4 posto su bila putnička, a 1.624 jedinice ili 13,6 posto laka komercijalna vozila. Benzinci su postali dominantni nad dizelima, jer je ponuda “naftaša” sve siromašnija, a razlika u cijeni sve veća. Registrirano je 5.000 benzinaca i oko 300 manje dizelaša, što čini razliku od oko 2,5 posto. Fizičke osobe su registrirale 4.496 ili 37,6 posto vozila, dok su pravne osobe registrirale 7.456 ili 62,4 posto vozila. Hibridi su iz godine u godinu jači, mada je to još daleko od zemalja Evrope. Ako zbrojimo sve kategorije hibrida, manje od 15 posto ih je registrirano u prošloj godini, stručnjaci smatraju da ih je trebalo biti mnogo više s obzirom na državnu subvenciju na modele s klasičnom HEV tehnologijom, a ne isključivo na mnogo skuplje PHEV izvedbe. Registrirano je manje od 170 električnih vozila, a nisu se proslavili ni automobili iz Kine s ukupno 150 registriranih vozila ili 1,25 posto tržišnog udjela. VEZANO Jerry Seinfeld odbio 25 miliona dolara za kultni Porsche 917K Stevea McQueena
Turistička zajednica KS nastavlja promociju na tržištu Saudijske Arabije
Marx.ba Business Travel Roadshow koji se održava u Džedi 27. i 28. januara je specijalizirani dvodnevni događaj koji okuplja aktere iz industrije putovanja i povezuje ih sa turističkim sektorom u Saudijskoj Arabiji, a jedan od partnera ovog značajnog business-to-business eventa je Turistička zajednica Kantona Sarajevo. – Turistička zajednica KS je prepoznala BTR događaj, namijenjen isključivo profesionalcima u turizmu, kao odličnu platformu za umrežavanje i privlačenje partnera sa ovog značajnog turističkog tržišta, te zajedno sa 17 izlagača iz privatnog turističkog sektora iz KS i BiH, predstavlja ponudu naše turističke destinacije. Naši hoteli i turističke agencije će kroz B2B sastanke razmijeniti iskustva, predstaviti svoje usluge i proizvode i prezentirati KS i BiH kao privlačna turistička odredišta turistima iz Saudijske Arabije i ostalih zemalja Zaljeva. Značajno je napomenuti da trećina turističkog prometa ostvarenog u KS dolazi s ovog tržišta koje je u ekspanziji, a turiste iz zaljevskih zemalja, koji na našoj destinaciji borave duže od prosjeka i prednjače u potrošnji, posebno oduševljavaju prirodne ljepote i potencijali za outdoor turizam, poručili su iz TZ KS. Na Business Travel Roadshowu, zajedno sa Turističkom zajednicom KS, učestvuju turističke agencije Zoom Travel, Elegance Tours, Espy Bosnia, Bosnian Tour Operator, Get Geo Expert Travel, BH Vision Travel, Saray Bosnia Travel Agency, Royalty of Bosnia, Balkan Travel Services, Bosnia Travel, Hoteli Ilidža group, hoteli Malak, Monti, Nomad, Bosmal Arjaan by Rotana i Mövenpick, te Turistička zajednica SBK. VEZANO Visit Sarajevo: Uspješna prva ovogodišnja sajamska promocija turizma u Madridu
Pitali smo DeepSeek vodećeg AI asistenta u svijetu: Evo koji su pozitivni trendovi za bh. industriju
N. D. DeepSeek je prestigao Chat GPT i postao vodeći AI asistent na svijetu, pa smo odlučili provjeriti kako reagira. Jedno jednostavno pitanje, koji su pozitivni trendovi za bh. industriju, dalo je sliku o tome šta nudi ovaj kinski startup, a svako može procijeniti koliko je DeepSeek na pravom tragu. U Bosni i Hercegovini postoje određeni pozitivni trendovi koji mogu doprinijeti razvoju industrije, unatoč brojnim izazovima. Evo nekih od ključnih pozitivnih pomaka, kaže DeepSeek. Rast IT sektora i digitalne transformacije IT sektor u BiH doživljava značajan rast, posebno u gradovima poput Sarajeva, Banja Luke i Tuzle. Sve više mladih ljudi i startupa ulazi u ovu industriju, a bosanskohercegovačke IT kompanije postaju prepoznatljive na međunarodnom tržištu. Razvoj digitalnih usluga, outsourcinga i softverskih rješenja privlači strane investitore i stvara nova radna mjesta. Povećana dostupnost IT edukacije i programerskih kurseva omogućava mladima da se osposobe za ovaj sektor. Povećana aktivnost malih i srednjih preduzeća (MSP) MSP su pokretač privrednog rasta u BiH. Sve više preduzetnika pokreće inovativne projekte u različitim sektorima, od proizvodnje do usluga. Podrška MSP-ovima kroz razne EU fondove i domaće inicijative pomaže u jačanju ovog sektora. Potencijal obnovljivih izvora energije BiH ima ogroman potencijal za razvoj hidroenergije, solarne i vjetroenergije. Sve više projekata u ovom području privlači pažnju stranih investitora. Zelena energija ne samo da može smanjiti ovisnost o uvozu energenata, već i otvoriti nova radna mjesta i prilike za izvoz. Povećana regionalna i međunarodna trgovina BiH ima povoljan geostrateški položaj, što je čini atraktivnom za trgovinu i logistiku. Povećana saradnja sa zemljama regiona i EU otvara nova tržišta za bosanskohercegovačke proizvode. Sporazumi o slobodnoj trgovini s EU i drugim zemljama olakšavaju izvoz industrijske robe, posebno u metalurgiji, prehrambenoj industriji i tekstilu. Razvoj turizma i povezane Industrije Turizam u BiH bilježi rast, što ima pozitivan utjecaj na povezane industrije, poput prehrambene, tekstilne i zanatske proizvodnje. Lokalni proizvodi, poput bosanskog lokuma, kafe i ručno rađenih predmeta, postaju sve popularniji među turistima. EU fondovi i investicije Približavanje EU omogućava BiH pristup različitim fondovima i programima za razvoj infrastrukture, energetike i malih preduzeća. Strane investicije, posebno iz EU, Turske i zemalja Zaljeva, postaju sve češće, što donosi nove tehnologije i radna mjesta. Obrazovanje i stručna osposobljavanje Sve veći broj obrazovnih institucija i programa usmjeren je na potrebe tržišta rada, posebno u područjima tehnologije, inženjerstva i obnovljive energije. Programi stručnog osposobljavanja i prakse omogućavaju mladima da steknu potrebne vještine za zapošljavanje u modernim industrijama. Inovacije i startup scena Startup scena u BiH raste, posebno u IT-u, ali i u drugim sektorima. Sve više mladih ljudi pokreće inovativne projekte, a postoje i inicijative za podršku startupima, poput inkubatora i acceleratora. Inovacije u tradicionalnim industrijama, poput poljoprivrede i proizvodnje, također postaju sve prisutnije. Poboljšanje infrastrukture Iako sporo, postoje napori u poboljšanju infrastrukture, posebno u transportu i energetici. Bolja povezanost unutar zemlje i sa susjednim zemljama može olakšati razvoj industrije i trgovine. Podrška dijaspori i povratnicima Bosanskohercegovačka dijaspora igra važnu ulogu u privredi zemlje. Povratnici često donose nova znanja, iskustva i kapital, što može potaknuti razvoj industrije. Vlade na različitim nivoima sve više prepoznaju važnost dijaspori i pokušavaju stvoriti povoljnije uvjete za povratak i ulaganja. Zaključak: Iako BiH još uvijek ima mnogo izazova, postoje pozitivni trendovi koji ukazuju na potencijal za oporavak i razvoj industrije. Ključni su daljnji napori u smanjenju birokratije, jačanju obrazovnog sistema i privlačenju investicija. Uz prave mjere, BiH bi mogla postati konkurentnija na regionalnom i globalnom tržištu.
Bh. aerodromi zajednički traže ukidanje putničke takse
Marx.ba Četiri bosanskohercegovačka komercijalna aerodroma – Sarajevo, Banja Luka, Tuzla i Mostar – podnijeli su zajedničku inicijativu bh. vlastima i regulatoru zračnog prometa za produženje moratorija na taksu od 1,50 eura po odlaznom putniku koja će aviokompanijama biti uvedena od 1. aprila nakon preko godinu dana, pše EX YU aviation pozivajući se na Aerodrom Sarajevo. Kako kažu, aerodromi su podnijeli prijedlog Ministarstvu saobraćaja i komunikacija i Direkciji za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA) kojim se traži produženje moratorija na avio-taksu od 1,50 eura po putniku koji odlazi. Cilj je stvaranje neophodnih uslova za održivi rast zračnog saobraćaja i povećanje konkurentnosti svih aerodroma u Bosni i Hercegovini, kako u regionu, tako i na međunarodnom planu. Dostavljeni dokument uključuje statističke podatke i nedavne rekordne rezultate prometa kako bi se demonstrirali pozitivni efekti privremene suspenzije poreza. Inače, avio-kompanije će po sadašnjim odlukama od 1. aprila plaćajti aerodromsku taksu za svakog putnika koji odlazi, a sredstva se zatim prebacuju na BHDCA, iako će 30 posto ovog puta zadržati aerodromi, navodi Ministarstvo saobraćaja i komunikacija. BHDCA tvrdi da je suspenzija poreza dovela do “značajnog pada prihoda” i da predstavlja rizik za rad Direkcije. Ryanair, koji je nedavno najavionove linije iz Sarajeva za predstojeće ljeto, pozvao je Bosnu i Hercegovinu da ukine taksu, ukazujući da će razmotriti baziranje dva aviona u Sarajevu ako se taksa ukine. VEZANO Aerodromi bivše Jugoslavije u 2024. prevezli 36 miliona putnika: Evo kako stoje bh. zračne luke
Ukida li se neradna nedjelja ili se uvodi rješenje po uzoru na Hrvatsku
Bloomberg Adria Iza nas je deset neradnih nedjelja za trgovine u Federaciji BiH. Udruženje poslodavaca FBiH, kako je to saopćio njihov predsjednik, tražit će ukidanje člana 18. putem kojeg se omogućuje izuzeće lokalnih zajednica od neradne nedjelje, koji je prema njegovim riječima, sve učinio besmislenim. Još jedan podatak koji je uzdrmao poslodavce i vladajuće strukture i zbog kojeg bi neradna nedjelja ponovo mogla biti radna, jeste da neradnom nedjeljom Federacija BiH gubi 200 miliona KM od PDV-a, koji odlaze u kasu Republike Srpske (RS). Ono što se sada otvara kao druga mogućnost primjene novog rješenja spomenute odluke, jeste način uređenja po uzoru na Hrvatsku neradnu nedjelju, a to je da u toku godine trgovine mogu odabrati 16 neradnih nedjelja. A prema njihovom rješenju trgovci su se na Jadranu odlučili za nedjelje tokom ljeta, a na kontinentu u skladu sa školskom godinom i praznicima. Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, gostujući na TV Hayat kazao je da je neradna nedjelja bila veliki pritisak od sindikata. Rekao je i to da su oni odluku dobro izanalizirali, ali da su njihove prvobitne procjene bile nešto drugačije od onih kojima danas svjedočimo. Kako je pojasnio, njihova analiza je pokazala da pad prometa neće biti značajan, osim u prvim mjesecima, dok se do sada stečene kupovne navike ne promijene. Važno im je bilo, da se ova odluka provede na cijelom području FBiH, iz razloga što su još radnije pojedine općine u svojim sredinama nedjelju proglasile neradnom. – Ovo što se sada dešava s ovim novim izuzecima iz odluke je sve obesmislilo. Naš cilj je bio da su sve ovo trebali pratiti i RS i Brčko distrikt, kao jedna lančana reakcija. Međutim, ovakav način rada i traženja izuzetaka sada nema nikakvog smisla, te ćemo mi kao Udruženje poslodavaca zvanično tražiti da se ukine član 18. i da ostane da se radi kako ko hoće, kazao je prilikom gostovanja Smailbegović. Još uvijek bez konačnog stava Za Bloomberg Adriju su iz Udruženja poslodavaca FBiH kazali da Upravni odbor UPFBiH još uvijek nije zauzeo konačan stav po pitanu povlačenja člana 18. iz Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH (“Neradna nedjelja”), no naglašavaju da je sektor trgovine nezadovoljan trenutnim stanjem, posebno nakon odobravanja prvih izuzetaka od ovog člana. Prema njihovom mišljenju, neradna nedjelja bez mogućnosti izuzeća, kako je bilo predviđeno važećim zakonom, ima smisla samo ako se primjenjuje u cijeloj Bosni i Hercegovini, jer doprinosi uniformnosti tržišta i omogućava ravnotežan razvoj sektora. – Uvođenje izuzeća na lokalnom nivou može stvoriti nelojalnu konkurenciju između općina i gradova, što nije u interesu cjelokupnog sektora, navode. Također, iz Udruženja su nam kazali da je moguće razmatrati i druge modele implementacije neradne nedjelje, poput naprimjer onog u Hrvatskoj, što omogućava fleksibilnost, ali i zaštitu interesa radnika i poslodavaca. – Ovaj pristup može biti razmatran u budućnosti, no za sada je načelan stav sektora da bi primjena jednog jedinstvenog pravila na cijelo područje BiH bila optimalna za sve strane, kazali su za Bloomberg Adriju. Kažu da će Udruženje poslodavaca u FBiH nastaviti interne konsultacije i već krajem ove sedmice zauzeti stav po ovom pitanju, te o tome informirati nadležno Ministarstvo trgovine od kojeg se očekuje prva analiza efekata ovog zakonskog rješenja u praksi i prijedloga za unapređenje stanja. Zakon o unutrašnjoj trgovini kojim se zabranio rad trgovina nedjeljom usvojen je najprije na Vladi Federacije BiH, pa potom i u oba doma Parlamenta FBiH, čime je kao takav mogao stupiti na snagu. Za eventualno potpuno ukidanje odluke bit će potrebna odluka Vlade. Trnovo i Pale predali zahtjev za izuzeće S obzirom na to da sve veći broj općina i gradova poseže za izuzećem, nema sumnje da će ova odluka biti povučena. Podsjećamo, do sada je mogućnost izuzeća prvo dobilo Orašje, nakon čega je donesena nova uredba, kojom su i drugi gradovi poput Maglaja i Općine Stari Grad zatražili izuzeća, a uskoro bi to, kako su i najavili, mogao tražiti i cijeli Tuzlanski kanton. U Tuzli je nedavno održan sastanak gradonačelnika, načelnika i pomoćnika načelnika s ministrom trgovine Tuzlanskog kantona, od kojeg je zatraženo da sve općine i gradovi zauzmu jedinstven stav i zatraže izuzeće od neradne nedjelje, a nova uredba o minimalnoj plati također je brojnim poslodavcima u malim općinama donijela probleme. – Zbog neradne nedjelje brojne općine i gradovi u Tuzlanskom kantonu trpe ogromne gubitke, posebno oni gradovi koji graniče s RS, poput Gradačca, koji ujedno graniči i s Brčko distriktom. I u Gračanici privrednici trpe velike gubitke, navedeno je u zaključku. Na pitanje kakvi su rezultati na terenu, iz Federalnog ministarstva trgovine su za Bloomberg Adriju kazali da su trenutno u fazi analiziranja, te da će podatke imati uskoro. A kada je riječ o zvanično dostavljenim zahtjevima za izuzeće, kazali su da su do sada dobili zahtjev za izuzeće samo od lokalnih zajednica Trnovo i Pale. Na pitanje postoji li mogućnost transformiranja prvobitnog oblika odluke ili njenog potpunog povlačenja, jer postojeća, kako možemo i vidjeti, donosi komplikacije na terenu, nisu nam dali nikakav odgovor. Neradna nedjelja u FBiH puni kasu u RS Član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zijad Krnjić, također gostujući na TV Hayat, kazao je da je nedjelja oduvijek kod nas bila kupovni dan, te da će trebati mnogo vremena da se ta navika promijeni, a tada bi gubici mogli biti mnogo veći. Podsjetio je i da su ukidanje odluke o zabrani rada nedjeljom otvoreno zatražili i iz Uprave za indirektno oporezivanje, pozivajući se na alarmantne podatke, gdje FBiH zbog neradne nedjelje Republici Srpskoj na osnovu PDV-a godišnje poklanja 200 miliona KM. – FBiH će gubiti, a RS dobijati 16.540.000 KM prihoda od indirektnih poreza mjesečno ili 198.500.000 KM, dakle, blizu 200 miliona KM godišnje zbog zabrane rada nedjeljom, upozorio je Krnjić. Prema njegovoj analizi, jedan radni dan u sedmici je 14 posto manje rada trgovačkih objekata u odnosu na konkurenciju u RS, što je ogroman udarac maloprodaji u FBiH. U ovom mjesecu provedbe te zabrane, velikom broju građana vidljivo je da su nedjeljom ogromne gužve u maloprodajnim objektima RS, što znači da se značajan dio maloprodaje građana FBiH obavi u RS. U smislu provedbe sistema prikupljanja i raspodjele PDV-a, to znači da se krajnja potrošnja djelomično iz FBiH premješta u RS. Prema ovim podacima, RS će
Projekat EENergy: Podrška malim i srednjim preduzetnicima u BiH
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine obavijestila je poslovnu zajednicu da je otvoren drugi poziv za dostavu aplikacija za projekat EENergy. Uz podršku Evropske preduzetničke mreže (EEN), Evropska komisija putem ovog projekta osigurava podršku od 9 miliona eura za podsticanje inovacija i održivosti malih i srednjih preduzeća u Evropi, s posebnim fokusom na smanjenje potrošnje energije i zaštitu okoliša. Projekt EENergy finansiran je iz Programa jedinstvenog tržišta, čiji je cilj pružiti podršku malim i srednjim preduzetnicima u pripremi i implementaciji akcionih planova za poboljšanje energetske efikasnosti. Preduzetnicima će pomoći savjetnici za održivost iz Bosne i Hercegovine. Mali i srednji preduzetnici mogu ostvariti bespovratnu podršku do 10.000 eura za pokriće troškova u kategorijama, uUlaganje u objekte i opremu, savjetodavne usluge za unapređenje energetske efikasnosti i razvoj vještina zaposlenika. Kako bi troškovi bili prihvatljivi i refundirani, neophodno je postići uštedu energije od najmanje 5% u roku od godinu dana od početka implementacije projekta. VEZANO Podravka preuzima poljoprivredni segment Fortenove: Nakon dozvole iz BiH, odobrila i tijela u Hrvatskoj
Podravka preuzima poljoprivredni segment Fortenove: Nakon dozvole iz BiH, odobrila i tijela u Hrvatskoj
Marx.ba Podravka je izvijestila da je njena kompanija Podravka Agri zaprimila pozitivno rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), kojim je potvrđena dopuštenost koncentracije poduzetnika na 1. nivou u odnosu na Belje plus, PIK Vinkovci plus, Vupik plus, Energija Gradec, Belje Agro-Vet plus i Felix plus. Podravka Agri prethodno je zaprimila pozitivna rješenja nadležnih tijela tržišnog takmičenja Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Srbije te još treba prikupiti rješenja nadležnih tijela za zaštitu tržišnog takmičenja na tržištima na kojima je to dužna učiniti. Time će biti ishođena sva potrebna regulatorna odobrenja da Podravka Agri preuzme poljoprivredni segment Fortenova grupe. Poljoprivredni segment Fortenova grupe čine kompanije Belje plus, PIK Vinkovci plus, Vupik plus, Energija Gradec, Belje Agro-Vet plus i Felix plus. Podravka Agri i Fortenova grupa u julu prošle godine su potpisale kupoprodajni ugovor o preuzimanju poljoprivrednog segmenta Fortenova grupe, ukupne vrijednosti 333 miliona eura. Preuzimanje poljoprivrednog segmenta Fortenova grupe značajan je strateški iskorak za Podravku, u kojoj će po finalizaciji te transakcije poljoprivredna proizvodnja biti treći stup poslovanja, uz prehrambenu i farmaceutsku industriju. Upravo zato osnovano je društvo Podravka Agri koje će upravljati novostečenim poljoprivrednim segmentom, a unutar kojeg će preuzete kompanije nastaviti poslovati kao samostalna društva. VEZANO Završeno probijanje i druge tunelske cijevi na tunelu Kobilja Glava
Projekt WE.Circular nastoji da osnažiti i bh. preduzetnice da podstaknu ekonomski rast i ekološku održivost
Marx.ba Projekt WE.Circular, kojeg sufinansira Program Interreg Danube, nastoji da osnaži žene preduzetnice da podstaknu ekonomski rast i ekološku održivost. Kako je objavila Vanjskotrgovinska komora BiH, WE.Circular Innovation Contest je vaša prilika da date svoj doprinos. – Jeste li poduzetnica s vizijom da transformišete ekonomiju i zaštitite našu planetu, poručili su. Radi se o takmičenju u inovacijama, a odbarani finalisti će učestvovati u WE.Circular Business Model Development Programu, uključujući radionice, tržišne evaluacije i povratne sesije koje vode stručnjaci, bit će predstavljeni u uspješnim pričama “Women in WE.Circular”, a imat će priliku da predstave svoje poslovne modele na Pop-Up Store događaju u Bratislavi, Slovačka, s pokrivenim troškovima putovanja i smještajem. VTK BiH je otvorila prijave za žene preduzetnice iz malih i srednjih preduzeća koje djeluju u okviru zemalja Dunavskog regiona – Austriji, Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Češkoj, Hrvatskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Moldaviji, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj i Sloveniji, a između ostalog kandidatkinje moraju imati najmanje 30 posto vlasništva u firmi. Rok za podnošenje aplikacija je 16. februar 2025. godine, a proglašenje finalista je 31. marta 2025. godine. VEZANO Završeno probijanje i druge tunelske cijevi na tunelu Kobilja Glava
Bh. kompanijama omogućen povrat PDV-a iz Hrvatske
Marx.ba Kako je rečeno iz Udruženje poslodavaca u FBiH, obavještavaju javnost i posebno sva pravna lica u Bosni i Hercegovini da od 1. januara 2025. godine imaju pravo na povrat PDV-a iz Republike Hrvatske za širok spektar troškova, uključujući hotelski smještaj, obuke i edukacije, troškove reklame i propagande, usluge najma, troškove goriva, putarina i servisa za kamione te mnoge druge kategorije. – Ova promjena u hrvatskom Zakonu o PDV-u, koja podrazumijeva ukidanje uslova uzajamnosti za povrat PDV-a pravnim licima iz trećih država izvan EU, rezultat je dugogodišnje inicijative i lobiranja Udruženja poslodavaca u FBiH, te našeg člana – firme IMO JUNIOR iz Orašja. Udruženje poslodavaca u FBiH je inicijativu za ukidanje uslova uzajamnosti u Zakonu o PDV-u Republike Hrvatske pokrenulo još 2017. godine i godinama je bila upućivana nadležnim tijelima Republike Hrvatske s ciljem usvajanja i primjene Ova promjena donosi značajne uštede za kompanije iz BiH, jer će im povrat PDV-a omogućiti smanjenje troškova za čak 25%, što je trenutna stopa PDV-a u Hrvatskoj te otvara nove mogućnosti za unapređenje poslovanja i smanjenje troškova kompanija iz Bosne i Hercegovine koje posluju u Hrvatskoj, poručeno je u saopćenju. VEZANO Toyota u BiH najprodavanija kod privatnih kupaca