Devet miliona eura za projekte prekogranične saradnje između BiH i Srbije
Marx.ba Povodom objave prvog poziva za dostavljanje prijedloga projekata u okviru IPA III programa prekogranične saradnje Srbija – BiH 2021-2027, danas je, u Svečanoj sali Gradske kuće u Užicu, održana konferencija čiji su organizatori bili Ministarstvo za evropske integracije i Ministarstvo finansija Srbije te Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine. U okviru ovog poziva aplikantima je dostupno 9 miliona eura za projekte u oblastima podrške mladima u obrazovanju i zapošljavanju, te jačanja turizma i kulturnog i prirodnog naslijeđa u programskom području. Poziv je otvoren do 10. januara 2025. godine. U uvodnom obraćanju, direktorica Direkcije za evropske integracije Elvira Habota, između ostalog je kazala: – Ovaj program nas je čvrsto povezao i usmjerio ka zajedničkom rješavanju izazova s kojima se svakodnevno suočavamo. Podstakao je obnovu i uspostavu privrednih, kulturnih i drugih veza, unapređenje partnerstva i izgradnju prijateljstva. A upravo to je srž i glavni cilj prekogranične saradnje. Učesnicima konferencije obratili su se i Jelena Raković-Radivojević, gradonačelnica Grada Užica, Mira Radenović-Bojić, državna sekretarka u Ministarstvu za evropske integracije Srbije, te Emanuel Žiofre, ambasador Evropske unije u Srbiji. Nakon konferencije, održana je informativna sesija tokom koje su prisutnima predstavljene Smjernice za potencijalne aplikante i Aplikacioni formular. VEZANO Najznačajniji strani investitori u BiH za 2024. godinu su EFT Investments Limited, Porsche i Lactalis
Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju oktobra povećane za za 1,27 milijardi KM
Marx.ba Devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine na kraju oktobra 2024. iznosile su 17,04 milijarde KM i na godišnjem nivou su povećane za 1,27 milijardi KM (8,1 posto). Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju oktobra 2024. iznosili su 25,37 milijardi KM, a u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 154,9 miliona KM (0,6 posto). Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 96,1 milion KM (0,8 posto), kod privatnih preduzeća za 34,3 miliona KM (0,3 posto) i kod vladinih institucija za 47,7 miliona KM (3,9 posto). Smanjenje kreditnog rasta na mjesečnom nivou je zabilježeno kod nefinansijskih javnih preduzeća za 13,5 miliona KM (2,4 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 9,8 miliona KM (3,5 posto), pokazuju podaci CBBiH. Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u oktobru 2024. iznosila je 9,4 posto, a nominalno 2,18 milijardi KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,05 milijardi KM (devet posto), kod privatnih preduzeća za 952,6 miliona KM (10 posto), kod vladinih institucija za 168,7 miliona KM (15,4 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 46,3 miliona KM (20,6 posto). Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou je zabilježeno kod nefinansijskih javnih preduzeća za 39,7 miliona KM (6,6 posto). Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju oktobra 2024. iznosili su 33,03 milijarde KM , i u odnosu na prethodni mjesec povećani su za 193,8 miliona KM (0,6 posto). Povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 170,6 miliona KM (jedan posto), kod privatnih preduzeća za 59,8 miliona KM (0,8 posto) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 40,4 miliona KM (2,1 posto).Depoziti su smanjeni kod ostalih domaćih sektora za 77,1 milion KM (3,9 posto), dok kod vladinih institucija nije bilo promjena u odnosu na prethodni mjesec. Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u oktobru 2024. iznosila je 6,9 posto, što je u apsolutnom iznosu 2,14 milijardi KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,44 milijarde KM (9,2 posto), kod privatnih preduzeća za 867 miliona KM (12,5 posto), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 70,8 miliona KM (3,7 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 96,6 miliona KM (5,3 posto). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod vladinih institucija za 336,5 miliona KM (7,4 posto). Prema podacima CBBiH, ukupna novčana masa (M2) na kraju oktobra 2024. godine iznosila je 38,07 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec registrovan je porast novčane mase za 159,7 miliona KM (0,4 posto). VEZANO Centralna banka Bosne i Hercegovine želi unaprijediti zaštitna obilježja KM
Krešimir Bodrožić, direktor bh. firme koja radi i za svjetske autokompanije: Pravimo i što drugi ne mogu
N. DEMIROVIĆ Tomas i Krešimir Bodrožić su braća iz Njemačke, čije porijeklo vodi iz Crikvenice u Hrvatskoj, a danas važe za uspješne biznismene koji imaju uspješnu kompaniju i u našoj zemlji. Njihova firma Tikt Manufaktura, smještena u Bosni i Hercegovini, specijalizirala se za proizvodnju visokopreciznih metalnih dijelova, koji se koriste i u luksuznim automobilima. Između ostalih, Tikt opskrbljuje Porsche i Mercedes AMG, a to što ovi divovi autoindustrije koriste njihov rad, najbolje govori o kvalitetu onoga što proizvodi Tikt. U razgovoru sa direktorom kompanije Krešimirom Bodrožićem govorili smo o njegovom zanimljivom poslovnom putu, ulasku na bh. tržište, kompaniji, planovima, saradnji s velikim kompanijama… Kako je tekao Vaš poslovni put? – Ja sam rođen u Njemačkoj, a roditelji su mi iz Hrvatske. Živio sam jedno vrijeme u Njemačkoj dok sam išao, a u prvi razdred osnovne škole krenuo sam u Crikvenici na predivnom Jadranu gdje imam kuću. Kada sam imao 13 godina vratili smo se u Njemačku, na sjever gdje sam završio gimnaziju. Potom su se roditelji sjetili da se preselimo u Bavarsku i tu je onda krenuo i moj poslovni put. U Bavarskoj nisam odmah mogao naći mjesto na fakultetu. Umjesto da izgubim godinu, odlučio sam se završiti neki zanat, da bar imam nešto i ukazala mi se prilika da u jednoj jako maloj kompaniji završim za trgovca, za veletrgovinu i vanjsku trgovinu. Firma se bavila čisto export-import i bili smo samo šef i ja i radili smo različite projekte u Keniji, Nepalu, Kini i drugim zemljama po svijetu i ja sam uspio zanat sa tri godine, skratiti na dvije, pošto sam već završio gimnaziju, ali zahvaljujući dobrim ocjenama skratili su mi na godinu i po. Tada sam imao zvanje trgovca i kada sam počeo tražiti mjesto na fakultetu, šef mi je poklonio 10 posto firme da bi me tu zadržao tako da nikad nisam otišao na fakultet ni studirao. Kako je došlo do dolaska u Bosnu i Hercegovinu i šta je to donijelo? – Igrom slučaja smo došli do jednog projekta u Bosni i Hercegovini. Dok smo za Svjetsku banku, bili smo tehnički savjetnici u drvnoj industriji gdje smo dosta firmi u BiH posjećivali i u sklopu nekih međunarodnih kreditiranja smo radili ekspertizu u kojem smjeru bi trebalo ulagati i tako je krenuo i moj put u BiH. Jako često smo bili locirani na području oko Banjaluke i u tom regionu koji je poznat po drvnoj industriji i upoznao sam firmu Čajavec u Banjaluci i tada mi je proradio onaj moj trgovački instinkt. Bio sam s prijateljem koji je završio zanat na jednoj od mašina koju su oni u Čajavecu imali. To je bila CNC glodalica, a u tom trenutku je moje znanje bilo takvo da sam znao šta je glodalica, a šta strugalica. Tu je završavao moj svijet, ali on je bio jedan od glavnih trgovaca i nabavi jedne velika firme koja je radila mašine za testiranje mikročipova koje se sastojke od jako puno pozicija i tu smo krenuli u neku saradnju tada čisto trgovački. U međuvremenu sam zajedno s bratom otvorio firmu Tikt gdje smo tu istu šemu uradili u na sjeveru Njemačke. Brat je tada živio u Frankfurtu i mi smo tamo našli jednog kupca s kojim smo počeli sarađivati uz to da sam ja na jugu imao svog kupca u Bavarskoj. U međuvremenu je moj stari šef išao u penziju i onda smo sve to objedinili, povećalo nam se tržište. Kako je došlo do toga da od trgovine krenete i u proizvodnju? – Kupac nam je rekao da želi da imamo našu proizvodnju. Zapazili su da trgovački posao jako dobro radimo, da sve to znamo jako dobro organizirati, ali da su nam jako često vezane ruke jer smo ovisni o nekom drugom. Znači ako na nekom tržištu treba jako brzo reagovati, onda smo uvijek bili ovisni o volji nekog od dobavljača i mi smo onda 2024. osnovali Tikt Manufakturu u Bosanskoj Gradišci sa pet radnika i četiri mašine. Krenuli smo sa proizvodnjom, a taj kupac iz Njemačke nam je dvije trećine svega i finansirao, a taj kredit smo u roku do dvije godine vratili i ostalo je bila priča koja nas je u međuvremenu dovela do 72 radnika. Šta je Tikt gdje je danas na tržištima? – Danas je to kompanija koja se specijalizirala na obradu svih metala i nemetala putem CNC mašina, što znači CNC glodanje i tokarenje. Jako smo zastupljeni na njemačkom govornom području i specijalizirali smo se na komplikovane komade, male serije, gdje je traženo što više znanja i što više ruku zato jer smo jednostavno shvatili da je konkurisati s nekim visokoproduktivnim mašinama koje se proizvode i negdje u Aziji i gdje je radna snaga još jednom jeftinija, nešto što mi ne trebamo pokušavati. Ostali smo u ovom segmentu gdje je traženo znanje i vidjeli smo priliku da to bude naša posebnost. Naša posebnost je da kada 90 posto firmi kaže da se to ne može napraviti, to za nas počinje biti stvarno zabavno, gdje mi onda sebi uzmemo vrijeme i kažemo da ćemo mi to savladati pa čak i po cijenu da smo sa tim poslom napravili minus. Znamo da smo tu tehnologiju savladali i u slijedećem poslu smo onda na konju. Koliko je teško imati saradnju sa velikim kompanijama poput Porschea i drugim evropskom gigantima? – Najveća prepreka je što oni očekuju jako puno papirologije. Tu je jako puno normi, jako puno usklađenih procesa unutar firme i to je za jednu malu firmu, a mi smo sa 72 radnika još uvijek mala kompanija, jako teško za ostvariti. Imamo kupaca kojima mi brže mi završimo komade nego što se stigne papirologija napraviti. Ustvari, jako često imamo situaciju da brže završimo, nego što je kupac u stanju nama poslati zvaničnu narudžbu za te iste komade. Došli smo do te faze. Pošto smo u segmentu tih specijalnih dijelova, zna se da radimo i za autoindustriju, radimo i mašinsku industriju, ali u autoindustriji je to jako specifično. Očekuje se da se određene procedure i norme drže pod kontrolom i da se stvarno
U oktobru u BiH boravilo 182.405 turista
Marx.ba BiH je u oktobru posjetilo 182.405 turista, što je više za 9,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, te manje za 11,3 posto u odnosu na septembar. Turisti su u oktobru ostvarili 353.001 noćenje, što je više za 7,7 odsto u odnosu na isti mjesec lani, te manje za 12,8 posto u odnosu na septembar, podaci su Agencije za statistiku BiH. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 28,4 posto, a stranih 71,6 posto. Broj noćenja domaćih turista u oktobru manji je za 1,9 posto u odnosu na oktobar 2023., te manji za 7,9 posto u odnosu na septembar, dok je broj noćenja stranih turista veći za 12,1 posto u odnosu na oktobar lani, te manji za 14,6 posto u odnosu na septembar. U strukturi noćenja stranih turista, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske, i to 12,6 posto, slijede turisti iz Srbije 11 posto, Turske 10,5 posto, Slovenije 8,4 posto, Kine 6,3 posto, Njemačke 5,2 posto, SAD pet posto, Italije 3,1 posto, Austrije i Francuske po 2,5 posto, dok su turisti iz ostalih zemalja ostvarili 32,9 posto noćenja. Neto stopa iskorištenosti soba u oktobru iznosila je 36,1 posto, a stalnih kreveta 26,8 posto, dok je u oktobru 2023. stopa iskorištenosti soba iznosila 35,9 posto, a stalnih kreveta 26,5 posto. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u hotelima i sličnom smještaju sa učešćem od 95,3 posto. VEZANO Sve više se putuje, brojke gotovo nadmašuju period prije pandemije
U Mostaru formirano Udruženje aerodroma Bosne i Hercegovine
Marx.ba Jučer je na Aerodromu Mostar održan sastanak aerodroma u Bosni i Hercegovini, tokom kojeg je formirano Udruženje aerodroma Bosne i Hercegovine, objavljeno je mostarske zračne luke. – Osnivačkoj skupštini prisustvovali su direktori Aerodroma Tuzla, Aerodroma Bihać, Aerodroma Banja Luka te Zračne luke – aerodroma Mostar. Uprava Aerodroma Sarajevo uključit će se u rad Udruženja naknadno zbog opravdanih razloga, poručeno je. Udruženje će imti za cilj štititi zajedničke interese aerodroma, te lobirati za interese aerodroma po uzoru na udruženje A4A (Airlines for America). Ovakvo udruženje već godinama ima Hrvatska, a svih devet hrvatskih aerodroma su u njenom članstvu. Nema sumnje da je udruživanje bh. aerodroma pozitivan potez koji može donijeti samo korisat za aerodrome, ali za i putnike. VEZANOITA Airways će se fokusirati na istočnu Evropu: Mogući letovi i iz BiH
ITA Airways će se fokusirati na istočnu Evropu: Mogući letovi i iz BiH
Marx.ba Nakon što je Evropska komisija odobrila Lufthansinu akviziciju 41% udjela u ITA Airwaysu, uz mogućnost kasnijeg potpunog vlasništva, pojavili su se strateški planovi za unapređenje mreže italijanskog prijevoznika, sa značajnim fokusom na istočnu Evropu. Očekuje se da će biti uključena tržišta u bivšoj Jugoslaviji, od kojih gotovo nijedno ne opslužuje ova kompanija. Lufthansa ima za cilj da proširi mrežu istočnoevropskih destinacija ITA Airwaysa kako bi olakšala transfer saobraćaj preko Rima. Ova strategija je osmišljena da prvenstveno prevozi putnike iz istočne Evrope u Sjedinjene Američke Države, čime se proširuje prisutnost ITA-e na tržištu i poboljšava povezanost unutar mreže Lufthansa grupe. Italijanska aviokompanija će se sljedeće godine pridružiti Star Allianceu, piše EX YU aviation. Jedina destinacija ITA Airwaysa u bivšoj Jugoslaviji je Split, koji je opslužen samo u avgustu ove godine na ukupno samo pet letova. Prije pandemije korona virusa, prethodnik kompanije, Alitalia, imao je cjelogodišnju liniju iz Rima za Beograd i Podgoricu, kao i sezonske letove za Dubrovnik i Spit. Kompanija je 2022. godine objavila planove za lansiranje za Beograd, reklamirajući uslugu na svojoj web stranici, ali na kraju nije uspjela. Prevoznik se prošle godine prijavio za dnevne termine na beogradskom aerodromu od juna, ali ni letovi nisu realizovani. Na drugim mjestima, Alitalia je održavala operacije od Milana do Sarajeva, Zagreba i Skoplja do 2007. i 2008., kao i između Rima i glavnog grada Makedonije između 2014. i 2016. Također je najavila svoju namjeru da pokrene operacije od aerodroma Fiumicino do Zagreba, Sarajeva i Prištine , ali ti letovi još nisu ostvareni. Ostaje da se vidi kako i gdje će italijanska kompanija provesti planove o širtenju u istočnoj Evropi. VEZANO Aerodrom Tuzla imao 16.700 putnika u novembru
JYSK slavi uspješnu poslovnu godinu: U BiH imali rast od osam posto
Marx.ba U finansijskoj godini 2023/24. JYSK je na globalnom nivou ostvario značajan rast EBIT-a od 4,43 milijarde DKK (594 miliona EUR) i prometa od 41,4 milijarde DKK (5,6 milijardi EUR). U istom periodu EBIT JYSKa u Bosni i Hercegovini povećan je za 8,4% u odnosu na prošlu godinu, dok mu je promet porastao za 8%. Maloprodajni lanac dodatno je snizio cijene na više od 50% svojih najprodavanijih proizvoda, što je na globalnom nivou privuklo rekordnih 11,9 miliona novih kupaca. Unatoč nesigurnosti i padu inflacije, potrošači su i dalje pažljivo birali gdje troše novac. JYSK je ostao njihov prvi izbor za proizvode za spavanje i uređenje doma, zahvaljujući kombinaciji kvalitete i konkurentnih cijena. – Rezultati za ovu finansijsku godinu su iznimni. Zahvaljujući predanosti naših zaposlenika i njihovoj usmjerenosti na kupce, oborili smo rekorde u prometu i privukli milione novih kupaca. Ovo je jedna od naših najboljih godina, izjavio je Rami Jensen, predsjednik i CEO JYSKa. Ulaganja u širenje U posljednjih godinu dana JYSK je otvorio 137 novih prodavnica u Evropi i uložio u 489 projekata vezanih uz modernizaciju postojećih prodavnica, uključujući preseljenja, proširenja i nadogradnje prema najnovijem, inspirativnijem konceptu uređenja. Kako bi zadovoljio rastuće potrebe kupaca, JYSK gradi i dva nova, savremena distribucijska centra u Nizozemskoj i Španiji. Ambiciozni ciljevi održivosti U skladu s Pariškim sporazumom, JYSK je postavio jasne ciljeve za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. Do 2032. planira smanjiti emisije u vlastitim operacijama za 50,4% te osigurati da 72,5% dobavljača postavi svoje ciljeve i dobije odobrenje za njih od strane Science Based Tartgets inicijative do kraja 2028. finansijske godine. – Održivost je ključni dio našeg poslovanja. Želimo smanjiti utjecaj na okoliš i omogućiti našim kupcima održive proizvode po pristupačnim cijenama, rekao je Jensen. Planovi za budućnost JYSK planira daljnje širenje, uključujući otvaranje svojih prvih prodavnica izvan Evrope, u Maroku tokom proljeća 2025. Trenutna strategija završava u idućoj finansijskoj godini, a pripreme za novu, ambicioznu strategiju već su u toku. – Neizvjesnost u maloprodaji postala je uobičajena. Naša snaga leži u prilagodljivosti i dugoročnom planiranju, što nam omogućava kontinuirani rast, zaključio je Jensen. Briga za tim kao ključ uspjeha JYSKa u BiH Posvećenost zaposlenicima ostaje u centru JYSKovih vrijednosti, jer zadovoljstvo tima i kvalitetni radni uslovi temelj su za uspjeh. U finansijskoj godini 2023/24. JYSK BiH povećao je plate svojim zaposlenima u prodavnicama za više od 23% i jednako tako isplatio bonuse u ukupnom iznosu većem od 500.000 KM. Uz to, kontinuirano radi na profesionalnom razvoju i edukaciji zaposlenika. Kako bi posebno istakli važnost i potrebu ravnoteže privatnog i poslovnog života, krajem prošle finansijske godine pokrenut je projekt Wellbeing – JYSK Life Club, kroz koji kompanija zaposlenicima pruža podršku za fizičko i mentalno zdravlje. – Edukacije i aktivnosti u sklopu ovog programa dodatno motiviraju tim te stvaraju pozitivnu i angažiranu radnu atmosferu, jer želimo da se svaki član našeg tima osjeća osnaženo, cijenjeno i motivirano. S ulaskom u 2025. godinu, ostajemo predani ciljevima koji nas čine konkurentnima, odgovornima i prilagodljivima, izjavila je Vesna Kukić Lončarić, Country director za JYSK Slovenija, Hrvatska, BiH i Srbija i zaključila. JYSK na bosanskohercegovačkom tržištu, uz preuređenja postojećih prostora koji čine mrežu od 31 prodavnice, vidi izvanredne prilike za daljnji razvoj kako bi svojim kupcima bio još dostupniji. Ključni rezultati za JYSK 2023/24.: Ključni rezultati za JYSK BiH 2023/24.: VEZANO JYSK nagradio zaposlenike prodavnica u BiH: 500.000 KM za najbolje rezultate
Mastercard: Online donacijama za bolje uslove za djecu iz SOS Dječijih sela u BiH
Marx.ba Kompanija Mastercard nastavlja svoju misiju pomoći te četvrtu godinu zaredom pruža podršku SOS Dječijim selima u BiH, putem online donacija. U kampanji „Podržati njihovo odrastanje: Neprocjenjivo“ mogu učestvovati svi korisnici Mastercard kartica. Svaki korisnik koji se opredijeli za redovno mjesečno doniranje, prema vlastitim željama i mogućnostima, može doprinijeti stvaranju boljih uslova za život djece i mladih bez roditeljskog staranja. U periodu od 1. decembra 2024. do 28. februara 2025. godine, kompanija Mastercard će donirati isti iznos za svaku prvu donaciju korisnika putem platforme www.sos-ds.ba. – Ponosni smo na saradnju sa SOS Dječijim selima BiH, koja postaje već tradicionalna. Sretni smo što godinama zajedno radimo na osiguravanju boljih uslova za mlade ljude i podrške koju zaslužuju kroz online doniranje. Podrška i sigurnost su faktori za koje vjerujemo da imaju univerzalnu vrijednost za sve, bez obzira na startnu poziciju u životu. Važan segment ove kampanje je i podizanje svijesti o filantropiji i značaju uloge svakog pojedinca u toj aktivnosti, kazala je Jelena Sretenović, direktorica kompanije Mastercard za tržišta Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. SOS Dječija sela u BiH ističu koliko su donacije od ključne važnosti za pružanje sigurne, kontinuirane i kvalitetne brige za djecu i mlade bez roditeljskog staranja. – Svaka donacija je, ma koliki iznos bio, početak stvaranja promjena. Uz veliku podršku prijatelja iz kompanije Mastercard, potičemo našu zajednicu da redovno donira i pomogne u stvaranju održivih promjena u našoj zajednici. Ove donacije su temelj za dugoročnu podršku našim programima, ali i jačanje veza s našim donatorima. Naša misija je obezbijediti djeci i mladima sretno djetinjstvo i osigurati im potrebnu podršku kroz brojne programe. Zahvalni smo Mastercardu što svojim angažmanom i strateškim opredjeljenjem inspirišu i motivišu druge da postanu nosioci promjena u društvu, izjavio je Malik Garibija, nacionalni direktor SOS Dječijih sela u BiH. SOS Dječija sela u BiH već tri decenije brinu o djeci i mladima bez roditeljskog staranja, dok kroz svoje Programe jačanja porodica pomažu onima koji su u potrebi, prevenirajući izdvajanje djece iz porodice porijekla. Više informacija o programima i načinima kako možete pomoći možete pronaći na stranici www.sos-ds.ba. Budite dio kampanje „Podržati njihovo odrastanje: Neprocjenjivo.“ i pomozite u stvaranju bolje budućnost za generacije koje dolaze. VEZANO Uz podršku kupaca dm donirao 66.670 KM narodnim kuhinjama širom BiH
Potvrđeno: U BiH pronađene velike količine litija, najtraženije rude na svijetu
Marx.ba Moguća nalazišta litija kao sirovine koja je dobila strateški značaj do sada u Bosni i Hercegovini nisu cjelovito istražena, a potvrđena su jedino u istočnom dijelu zemlje gdje su pronađene zalihe koje se procjenjuju na više od milion tona koncentrata. Taj su podatak u petak potvrdili predstavnici “Centra za politike i upravljanje”, neovisne think tank organizacije iz Sarajeva, koja je zajedno s klubom Zelenih u parlamentu BiH potaknula otvaranje javne rasprave o kritičnim materijalima, njihovim potencijalnim nalazištima i količinama kojima država raspolaže kako bi mogla planirati njihovu eksploataciju. – Litij nije do kraja istražen, oko Lopara pronađeno je milion i nešto tona koncentrata, no ima ga i dalje uz Drinu te u središnjem dijelu zemlje pa sve do Hercegovine, kazao je novinarima Haris Abaspahić iz ove organizacije koja je prikupila i sistematizirala do sada dostupne podatke o rudnom potencijalu u BiH u kojoj postoje 143 potvrđene lokacije sa strateškim i kritičnim sirovinama. Trenutne rezervne ugljena u BiH procijenjene su na pet milijardi metričkih tona, a željezne rudače na 653 miliona tona, piše Fokus. Rezerve boksita procijenjene su na 120 miliona tona, a cinka i olova na po 56 miliona tona. Postoje i manje rezerve magnezija, mangana i antimona. Koliko tačno ima litija, sirovine koja je od iznimnog značaja za proizvodnju baterija za električna vozila, ne zna se. Procjena o 1,5 miliona litij karbonata temeljena je na istraživanju koje je provedeno na području općina Lopare i Ugljevik. Dodatna preliminarna istraživanja potaknuta su na području općina Čajniče, Jezero i Šipovo kao i u Bijeljini, Zvorniku i Brčkom, a operira se brojkom od ukupno 20 potencijalnih nalazišta. Litij je na popisu 30 kritičnih materijala odnosno sirovina od strateškog značaja kojega je definirala Evropska unija, ali je i na popisu SAD-a koji je definirao 34 takve sirovine. Cijena litija bi do 2040. mogla porasti do 42 puta s obzirom na planove za dekarbonizaciju i nultu emisiju CO2. Prema procjenama MMF-a, sektor kritičnih sirovina finansijski će postati značajnijim od naftnog sektora u naredna dva desetljeća. Zastupnik u parlamentu BiH i predsjednik kluba Zelenih Saša Magazinović kazao je kako je o eksploataciji ovih sirovina nužno odmah otvoriti dijalog u cijeloj državi jer je riječ o strateškom pitanju. – Ovo jest ekonomska prilika ali je i okolišni izazov, kazao je Magazinović. VEZANO Veliki tehnološki napredak: U Njemačkoj će se proizvoditi “čisti” litij
Razvoj društvenog preduzetništva u BiH: Prvi zakon i regionalna podrška
Marx.ba Stručni skup o unapređenju podrške društvenom preduzetništvu, kao dio prekograničnog projekta „Zajedno za kulturni turizam“ koji finansira Evropska unija, održan je u Sarajevu. Skup je okupio predstavnike institucija, društvenih preduzeća, donatora i organizacija iz BiH i Srbije s ciljem razmjene znanja, iskustava i definisanja daljih koraka za razvoj ovog značajnoj sektora. Tokom skupa, učesnici su se fokusirali na pregled sektora društvenog preduzetništva u BiH i regionu, analizu nacrta Zakona o društvenom preduzetništvu u Federaciji BiH, te na razmjenu iskustava i dobrih praksi iz Srbij u donošenju Programa razvoja društvenog preduzetništva. – Po prvi put u Federaciji BiH izrađen je prednacrt zakona o društvenom poduzetništvu, kojem je cilj definisati društveno preduzeće kao ono koje prvenstveno ostvaruje društvene koristi, a potom profit, objašnjava Izedin Kurtović, pomoćnik ministra za obrt u Federalnom ministarstvu razvoja poduzetništva i obrta. Zakon će, kako je kazao Kurtović, omogućiti jasnu legislativu za registraciju, status i funkcionisanje društvenih preduzeća, dok se dobit može dijeliti tako da vlasnicima pripadne maksimalno 49 posto, a većinsko vlasništvo ostaje u privatnim rukama. – Planirane su javne rasprave i uključivanje zainteresovane javnosti kako bi zakon bio finaliziran i usklađen s najboljim praksama, uključujući one iz susjednih zemalja, zaključio je Kurtović. Predsjednica Etno mreže i izvršna direktorica NALED-a Violeta Jovanović predstavila je aktivnosti na jačanju zakonodavnog okvira za društveno preduzetništvo u Srbiji, naglašavajući važnost regionalne saradnje. – Zadovoljni smo što je NALED dao doprinos da se na kraju usvoji jedan dobar i moderan propis u ovoj oblasti. Taj propis postavlja okvir za sva preduzeća koja već postoje i djeluju u ovom sektoru, a ono što je najvažnije jeste da se za njih osmisle mjere podrške, kazala je Jovanović. Izvršna direktorica BHCrafts Lejla Radončić istakla je kako je trenutno sfera društvenog poduzetništva u Bosni i Hercegovini potpuno neuređena, bez jasno definisanog termina, dok je zakon u fazi nacrta i tek predstoji amandmanska procedura. – Danas smo na okruglom stolu saznali da je ministarstvo vrlo raspoloženo za razgovor sa ljudima iz sektora. Također, postoji mnogo preduzeća koja već djeluju kao društvena preduzeća, iako toga nisu svjesna, te je kroz zakon, zagovaranja i javno obraćanje potrebno objasniti ljudima šta je društveno poduzetništvo kako bi se prepoznali i ušli u sistem, zaključila je Radončić. Učesnici skupa su se složili da je regionalna saradnja ključna za razmjenu dobrih praksi i kreiranje efikasnih politika koje će omogućiti društvenim preduzećima da postanu važan faktor održivog razvoja. Projekt „Zajedno za kulturni turizam“ finansira se kroz IPA Program prekogranične saradnje Srbija-Bosna i Hercegovina 2014-2020. Tijelo za ugovaranje projekta je Ministarstvo finansija Srbije, Sektor za ugovaranje i finasiranje projekata. VEZANO Pogledajte šta vas očekuje na 10. Sajmu bh. privrede u Skenderiji