Dolazak predstavnika 25 saudijskih kompanija velika prilika za BiH
Marx.ba Predstavnici više od 90 kompanija iz Bosne i Hercegovine učestvovali su na okruglom stolu i poslovnim susretima Bosna i Hercegovina – Saudijska Arabija, tokom kojih su imali priliku održati sastanke i razgovarati o saradnji s predstavnicima 25 saudijskih kompanija i institucija. Događaj je održan u Sarajevu, u organizaciji Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Vijeća saudijskih komora. Učesnicima skupa obratili su se predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić, ekonomski savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova BiH Dino Selimović i zamjenik guvernera za međunarodne odnose u Generalnoj upravi za vanjsku trgovinu Ministarstva trgovine Kraljevine Saudijske Arabije Abdulaziz Alsakran. Istaknuto je da Bosna i Hercegovina i Saudijska Arabija imaju izuzetno dobre prijateljske međudržavne odnose te da postoji značajan prostor za unapređenje i porast trgovinske razmjene. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH sa Saudijskom Arabijom ima trend rasta. Godine 2023. vrijednost bh. izvoza je iznosila 18 miliona eura, da bi se u 2024. povećala na skoro 37 miliona eura. Uvoz iz Saudijske Arabije se sa 650 hiljada eura u 2023. povećao na 996 hiljada eura. Istaknuto je, između ostalog, i da BiH obiluje prirodnim resursima i razvojnim potencijalima, posebno u drvoprerađivačkom, poljoprivredno-prehrambenom, metalskom, energetskom, građevinskom i IT sektoru, kao i turizmu. – Naša zemlja je šumovito područje, a na toj sirovinskoj osnovi izgrađeni su brojni prerađivački kapaciteti drvne industrije. Imamo 1.400 kompanija s više od 25.000 zaposlenih. Ovaj sektor ima 9,8 posto udjela u izvozu i jedini je u 2024. godini zabilježio suficit, rekao je Egrlić. Dodao je da bh. kompanije realiziraju i značajne infrastrukturne projekte visokogradnje i niskogradnje, počevši od dizajna, preko graditeljstva i građevinarstva, do proizvodnje visokokvalitetnih građevinskih materijala. – Metalski sektor u BiH je najuspješniji industrijski i izvozni sektor, koji u prosjeku čini oko 40 posto ukupnog bh. izvoza. Značajni su i kapaciteti namjenske industrije, a postoji mogućnost unapređenja manjih kompanija i proširenja njihovih proizvodnih kapaciteta. Također, IT industrija u BiH bilježi konstantan rast, a godišnji promet iznosi oko 500 miliona eura, istaknuo je Egrlić. Održane su i prezentacije o mogućnostima investiranja u našu zemlju i potencijalima halal industrije, kao i o investicijskim prilikama u Saudijskoj Arabiji, razvoju digitalne tehnologije i mogućnostima saradnje. Na poslovnom događaju i B2B susretima s bh. privrednicima, osim predstavnika saudijskih kompanija iz različitih sektora, učestvovali su i saudijski predstavnici Generalne uprave za vanjsku trgovinu, Ministarstva za investicije, Ministarstva komunikacija i informacione tehnologije, Halal Saudi Centra, Razvojne uprave za izvoz Saudijske Arabije i Nacionalnog centra za palme i datule. VEZANO Imali priliku održati sastanke i razgovarati o saradnji
Agencija za statistiku BiH: Rekordan broj novoizgrađenih stanova
Marx.ba Prema podacima Agencije za statistiku Bosne u Hercegovine u prvom kvartalu 2025. godine broj završenih stanova je 914. Ovaj podatak govori da se radi o velikom rastu broja novpizgrađenih stanova u ovoj godini. Objavljeni broj predstavlja nominalni rast za 43,9 posto u odnosu na isti period 2024. godine. Prema istom izvoru, broj nezavršenih stanova na kraju prvog kvartala 2025. godine je 6 424 i predstavlja rast za 17 posto u odnosu na isti period prošle godine. VEZANO BiH uz pomoć Saudijske Arabije želi efikasnije implementirati 5G mrežu
BiH uz pomoć Saudijske Arabije želi efikasnije implementirati 5G mrežu
Marx.ba Direktor Regulatorne agencije za komunikaciju BiH Draško Milinović i zamjenik guvernera za međunarodne odnose Državne uprave za vanjsku trgovinu Saudijske Arabije Abdulaziz el Sakran dogovorili su jučer u Sarajevu saradnju u uspostavljanju regulatornog okvira za efikasnu implementaciju 5G mreže. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Vlade Saudijske Arabije, saudijski ambasador i njegov zamjenik, predstavnik Državne uprave za spoljnu trgovinu, predstavnici Ministarstva komunikacija i informacionih tehnologija, kao i Ministarstva investicija, saopšteno je iz RAK-a. Saudijski šef za međunarodne poslove Ministarstva komunikacija i informacionih tehnologija Raja Alaskar izrazila je spremnost za pomoć u usavršavanju i unaprijeđenju svih segmenata telekomunikacionog sektora kako bi se podstakao širokopojasni pristup internetu i u što skorijem periodu implementirala 5G mreža u BiH. Međunarodna unija za telekomunikacije rangirala je Saudijsku Arabiju kao drugu najnapredniju zemlja u razvoju telekomunikacija u svijetu. Saudijska Arabija je i domaćin Globalnog simpozijuma za regulatore, koji će biti održan krajem augusta o temi unapređenja saradnje u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija i implementaciji pet ge mreže. VEZANO Konzorcijum Logistika BiH: Inicijativa za uvođenje sistema povrata akciza za međunarodne prevoznike
Konzorcijum Logistika BiH: Inicijativa za uvođenje sistema povrata akciza za međunarodne prevoznike
Marx.ba Konzorcijum Logistika Bosne i Hercegovine uputio je predsjednicima i članovima političkih klubova u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine inicijativu u cilju hitnog pokretanja zakonodavnih izmjena koje će omogućiti povrat trošarina (akciza) na dizel gorivo koje se koristi za međunarodni drumski prijevoz. Konzorcijum u obrazloženju navodi da transportne firme iz BiH trenutno snose puno trošarinsko opterećenje na gorivo, dok istovremeno njihove konkurentske kompanije iz EU i regiona uživaju povrat akciza u svojim matičnim državama. Ta razlika stvara nelojalnu konkurenciju i ugrožava opstanak sektora u BiH. – Bosanskohercegovački prijevoznici su najveći izvoznici usluga, generatori deviznog priliva i direktno učestvuju u lancima snabdijevanja EU tržišta, ali im država BiH ne pruža sistemsku podršku. Evropska praksa jasno pokazuje da je povrat trošarina standardna politika fiskalnog rasterećenja u međunarodnom transportu. Mehanizmi se oslanjaju na licenciranje, digitalnu evidenciju i kontrolne procedure koje su u potpunosti primjenjive i u BiH. Bosanskohercegovački prevoznici su jedini bez prava povrata trošarine u okruženju (zemlje zapadnog Balkana i EU), ističu iz Konzorcijuma Logistika BiH. Inicijativa se odnosi na izmjene Zakona o akcizama i Zakona o PDV-u. – Očekujemo od svih parlamentarnih klubova da u duhu ekonomske održivosti, jednakosti i poštovanja međunarodnih obaveza BiH, prepoznaju ovu inicijativu kao neodložan akt ekonomske pomoći sektoru koji izdržava desetine hiljada porodica i osigurava trgovinsku protočnost države. Ukoliko ne dođe do pozitivnog odgovora, Konzorcijum Logistika BiH zadržava pravo na institucionalne i demokratske oblike pritiska, uključujući mirne proteste, privremenu obustavu prijevoza i informisanje EU institucija o diskriminatornim fiskalnim praksama u BiH, saopćeno je iz Konzorcijuma Logistika BiH. VEZANO Investitori i dioničari posjetili pogone Adriatic Metals
Za godinu putem Glova u BiH naručeno čak 270.000 burgera: Deveta smo zemlja na svijetu po broju narudžbi
Marx.ba Malo šta je u našoj zemlji toliko popularno kao burger. Zorno to potvrđuju najnonoviji podaci popularne aplikacije za dostavu Glovo povodom Međunarodnog dana burgera koji se obilježava 28. maja. Na današnjem Media Brunchu u sarajevskom BASH Drive-u predstavnici Glova prezentirali su čitav niz statističkih zanimljivosti vezano za narudžbe burgera. Gotovo frapantno djeluje podatak da je u proteklih 12 mjeseci putem Glova u BiH naručeno čak 270.000 burgera! To u prosjeku znači da su korisnici u BiH naručivali 738 burgera dnevno, 31 burger na sat, odnosno jedan burger svake dvije minute. Prevedeno u kilograme, dostavljeno je više od 36.000 kilograma burgera. Najveća burger groznica zabilježena je u petak, 4. aprila 2025. godine, kada je naručeno 810 burgera što ovaj dan čini rekordnim u proteklih godinu dana. April je ujedno i mjesec s najvećom potrošnjom burgera, a slijede ga januar i mart. Zanimljivo je da se burgeri najčešće naručuju u večernjim satima, posebno između 17 i 19 sati, kada se realizuje čak 30% sedmičnih narudžbi. Najpopularniji dan u sedmici za ovu poslasticu je petak, dok su četvrtak i srijeda odmah iza njega. Sarajevo dominira s čak 62% svih naručenih burgera u BiH, a slijede ga Banja Luka i Tuzla. Međutim, kada je riječ o rastu narudžbi, Mostar prednjači s povećanjem od čak 50%, dok su značajan rast u odnosu na prethodnu godinu zabilježili i Banja Luka (+32%) i Sarajevo (+30%). Kada je u pitanju učestalost kupovine, uz Sarajevo se izdvajaju Bihać, Bijeljina, Banja Luka i Tuzla. Jedan korisnik za godinu naručio 138 burgera Rekorder u broju narudžbi burgera putem Glova u BiH dolazi iz Sarajeva. Ovaj korisnik je u proteklih godinu dana naručio 138 puta burger! Najskuplja pojedinačna narudžba burgera iznosila je čak 257 KM. Kada je riječ o vrstama burgera, cheeseburger je i dalje neprikosnoven, s 23% udjela u ukupnom broju narudžbi i godišnjim rastom od 31%. Odmah iza njega slijedi chicken burger, koji bilježi rast od 51%. Ipak, najveće iznenađenje su tzv. smash burgeri, čija popularnost je eksplodirala, sa rastom od čak 744% u odnosu na prethodnu godinu. BiH među liderima rasta u regiji Bosna i Hercegovina se našla na 9. mjestu u svijetu po rastu narudžbi burgera preko Glova, te na 2. mjestu u jugoistočnoj Evropi, odmah iza Moldavije. Na globalnom nivou, Glovo je u proteklih godinu dana isporučio 90 miliona burgera, a broj korisnika koji naručuju burgere porastao je za 14%.
Šesti mjesec donosi novi veliki rast broja putnika i na najvećem bh. aerodromu
Marx.ba Svi aerodromi u glavnim gradovima zemalja nastalih iz bivše Jugoslavije će zabilježiti porast kapaciteta u junu, a Ryanair će ostati najveći prevoznik u regiji, piše EX YU aviation. Kako je objavljeno, Aerodrom Sarajevo ima 309.750 planiranih sjedišta na tržištu u tom mjesecu, što predstavlja porast od 19,9% u odnosu na 2024. Ryanair, koji povećava svoj kapacitet za 155% u odnosu na prethodnu godinu, najveći je prevoznik sa 14,6% sjedišta, a slijedi ga Pegasus Airlines sa 11,3%. Beogradski aerodrom ima najviše raspoloživih sjedišta na redovnim letovima u junu, sa 1.026.394. Ova brojka predstavlja povećanje od 14,8% u odnosu na 2024. godinu. Air Serbia će povećati broj sjedišta na aerodromu za 8,8% i nastaviti održavati svoju poziciju najvećeg prevoznika, držeći 52,8% svih raspoloživih redovnih kapaciteta. Wizz Air, koji je u oživljavanju, povećat će svoj kapacitet za 42,8%. Zagreb slijedi kao drugi najveći prevoznik sa 574.280 raspoloživih sjedišta na redovnim letovima tokom mjeseca. To predstavlja povećanje od 12,2% u odnosu na prethodnu godinu. Nakon dva mjeseca, Croatia Airlines vraća svoje mjesto najvećeg prevoznika na aerodromu sa 34,4% ukupnog kapaciteta, a slijedi Ryanair sa 32%. Dok će nacionalna aviokompanija povećati svoj kapacitet za 15,6% u odnosu na prethodnu godinu, Ryanair će povećati broj sjedišta za 16,2%. Aerodrom Priština će imati 387.880 dostupnih sjedišta, a planirani rast kapaciteta trenutno se predviđa na 3,2%. GP Aviation ima najveći broj sjedišta, držeći 31% udjela. Slijedi ga easyJet sa 13,6% ukupnog kapaciteta. Aerodrom Skoplje će se u junu moći pohvaliti sa 338.988 sjedišta, što je porast od 15,3%, uprkos tome što Wizz Air nastavlja smanjivati svoj kapacitet, što je pad od 1,2% u odnosu na isti mjesec prošle godine. I dalje će imati najveći udio sa 46,3%. Podgorička zračna luka ima 226.176 sjedišta na redovnim letovima u junu, što je povećanje od 18,3% u odnosu na 2024. godinu. Wizz Air, koji povećava svoj kapacitet za 29% u odnosu na prošlu godinu, najveći je prijevoznik sa 22% ukupnog kapaciteta, a slijedi ga Air Montenegro sa 18,7% udjela. Ljubljana ima ukupno 185.226 sjedišta na redovnim letovima, što je povećanje od 18,6% u odnosu na juni 2024. godine, pri čemu je većina prijevoznika povećala svoj kapacitet u odnosu na prošlu godinu. Lufthansa će biti najveći aerodrom sa 15,6% svih sjedišta, a odmah iza nje slijedi Turkish Airlines sa 14,1%. Turski prijevoznik će dodati najveći kapacitet na aerodromu u junu u odnosu na prošlu godinu, s rastom od nešto više od 7.200 sjedišta, a slijede ga novi učesnici KLM i Eurowings. VEZANO Flyadeal pokreće liniju Qassim – Sarajevo
Ukupna aktiva finansijskog sektora u BiH na kraju 2024. godine, iznosila 52,18 milijardi KM
Marx.ba Na finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine, na kraju 2024. godine poslovalo je 125 finansijskih institucija, koje su uključene u redovnu statistiku Centralne banke BiH i to u bankarskom sektoru 21 banka i jedna razvojna banka i u sektoru nebankarskih finansijskih institucija koji obuhvata: 24 društva za osiguranje i jedno društvo za reosiguranje, 29 mikrokreditnih organizacija, 37 investicionih fondova, 4 lizing društva, 6 brokerskih kuća i 2 berze, objabvila je Centralna banka BiH. Kako je rečeno, prikupljanje ove statistike se vrši u skladu s međunarodnom metodologijom propisanom u MMF-om Priručniku za monetarnu i finansijsku statistiku (2000), putem jedinstvenog izvještajnog obrasca 2SR za banke i 4SR za nebankarske finansijske institucije (Standardized Report Forms/SRF). Korištenjem jedinstvenih izvještajnih obrazaca za predstavljanje bilansa stanja moguće je proizvesti agregirane i harmonizovane podatke za nivo BiH. Ukupna aktiva finansijskog sektora u Bosni i Hercegovini je na kraju 2024. godine, iznosila 52,18 milijardi KM (nekonsolidovani podaci) i veća je za 4,49 milijardi KM ili za 9,4% u odnosu na isti period prethodne godine. Najveće učešće su i dalje imale banke koje su učestvovale sa 87,7 % u ukupnoj aktivi finansijskog sektora. Društva za osiguranje i reosiguranje učestvuju sa 2,80 milijardi KM, odnosno 5,4% ukupne aktive finansijskog sektora. Poredeći sa stanjem na kraju 2023. godine, društva za osiguranje i reosiguranje, mikrokreditne organizacije, investicioni fondovi, lizing društva i berze bilježe porast aktive, dok je kod brokerskih kuća došlo do znatnog pada bilansne sume. Stanje ukupne aktive sektora OFI u BiH, na 31.12.2024. godine je iznosilo 6,40 milijarde KM i veće je za 524,6 miliona KM ili 8,9 % u poređenju sa stanjem na kraju 2023. godine, a u poređenju sa stanjem na kraju polugodišta 2024. godine veće je za 267,6 miliona KM ili 4,4%. Najveću aktivu u okviru sektora OFI imala su društva za osiguranje i reosiguranje sa 2,80 milijardi KM, što predstavlja učešće od 43,8% u ukupnoj aktivi sektora OFI, zatim slijede mikrokreditne organizacije sa 1,76 milijardi KM (27,5 % učešća), investicioni fondovi sa 1,14 milijardi KM (17,8 % učešća), lizing društva sa 682,3 miliona KM (10,7 % učešća), preostalih 19,5 miliona KM (0,3 % učešća) se odnosi na aktive brokerskih kuća i berzi u BiH. VEZANO Šta donosi prijedlog Zakona o sportskim dioničkim društvima u FBiH
Promet na bh. aerodromima povećan za 38,7 posto
Marx.ba Promet putnika na bosanskohercegovačkim aerodromima porastao je 38,7% na godišnjem nivou u aprilu, pokazuju podaci Direkcije za civilnu avijaciju Bosne i Hercegovine. Ukupno je u tom mjesecu opsluženo 256.754 putnika. Najprometniji bio je Međuanrodni aerorom Sarajevo sa 185.911 putnika, banjalučki je opslužio 46.269 putnika, tuzlanski 21.827, a mostarski 2.747. U januaru je ukupno na sva četiri aerodroma bilo 167.555 putnika, u februaru 152.591, a u martu 170.191. VEZANO Eurocontrol: Zračni prostor BiH i Hrvatske pred velikim izazovima tokom sezone
Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije: BiH je značajno unaprijedila kapacitete
N. DEMIROVIĆ Interreg IPA ADRION program je jedan od tri transnacionalna programa koji su Bosni i Hercegovini otvoreni za korištenje u programskom periodu 2021-2027. godina i uključuje deset država korisnica, s budžetom od 160,8 miliona eura. Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije, govorila je o detaljima programa, koji je itekako značajan za našu zemlju. – Želja nam jer da animiramo što veći broj aplikanata iz cijele Bosne i Hercegovine. Inače ovaj program, zajedno sa svim ostalim programima itekako ima važnu ulogu u jačanju regionalne saradnje, održivog razvoja i evropskih integracija Bosne i Hercegovine, naglasila je Habota. Prema njenim riječima prvi poziv je dao dobre rezultate. – Rezultati prvog Interreg ADRION programa su pokazali da je Bosna i Hercegovina značajno unaprijedila kapacitete za učešće u svim programima teritorijalne saradnje. Naime, kroz 50 projekata, 59 partnera iz cijele Bosne i Hercegovine je učestvovalo u implementaciji tih projekata i na raspolaganju za svoje projektne aktivnosti imali su nešto više od osam miliona eura, što je zapravo što je dvostruko više nego za cijelu prethodnu sedmogodišnju perspektivu, istakla je direktorica Direkcije za evropske integracije. Kako je naglasila ne radi se o slučaju, već pozitivnom trendu. – Da partneri iz cijele BiH nisu izdvojeni slučaj, pokazuje i činjenica da samo u okviru ugovora o zaključivanju finansijskih sporazuma tokom prethodne godine su na raspolaganju imali u svih osam programa teritorijalne saradnje negdje oko 39 miliona eura, što je također jednako za cijelu prethodnu finansijsku perspektivu 2014. – 2021. godine, rekla je. Novi poziv na raspolaganju ima oko 22 miliona eura. – Tematski se fokusira na jačanje inovacijskih kapaciteta, ali isto tako i na podršku zaštite i očuvanja okoliša. Koristim priliku da pozovem sve zaintersovane da se odazovu ovom pozivu, a Direkcija za evropske integracije, zajedno s programskim tijelima stoji na raspolaganju za podršku i pomoć, a s ciljem razvoja kvalitetnih projektnih prijedloga, naglasila je Habota.
Eurocontrol: Zračni prostor BiH i Hrvatske pred velikim izazovima tokom sezone
Marx.ba Eurocontrol je Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku proglasio kritičnim uskim grlima u Evropi za kašnjenja u kontroli zračnog prometa (ATC), dok se kontinent priprema za još jedno ljeto široko rasprostranjenih poremećaja u kontroli zračnog prometa. Ove dvije zemlje su rangirane kao druga i treća u Evropi po očekivanim kašnjenjima ovog ljeta. Zbog tekućeg zatvaranja istočnog zračnog prostora uzrokovanog sukobom između Rusije i Ukrajine, mnogi letovi se preusmjeravaju preko Bosne i Hercegovine, što znatno povećava obim prometa u odnosu na nivoe prije pandemije, piše EX YU aviation. BHANSA, pružatelj usluga zračne navigacije u zemlji, i dalje ima ograničenu sektorizaciju, što ograničava njegovu sposobnost efikasnog rješavanja vršnih prometnih opterećenja. BHANSA se također suočila s izazovima u povećanju broja osoblja i obuke kontrolora zračnog prometa kako bi se prilagodila rastućoj potražnji. Agencija se također suočila s tehničkim i regulatornim kašnjenjima u implementaciji dinamičnijih alata za upravljanje protokom prometa. Njeni nedavni finansijski problemi dodatno su otežali situaciju. Očekuju se kašnjenja posebno tokom popodnevnih sati, kao i vikendom u julu i avgustu. Očekuje se da će Bosna i Hercegovina ovog ljeta češće primjenjivati propise ATFCM (Upravljanje protokom i kapacitetom zračnog prometa), što bi moglo dovesti do kašnjenja koja bi se proširila na širu regionalnu mrežu, uključujući Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Makedoniju. Eurocontrol je također identificirao Centar za kontrolu zračnog prometa (ACC) u Hrvatskoj kao kritično usko grlo kontrole zračnog prometa za ovo ljeto. Očekuje se da će centar, koji nadgleda Regiju informacija o letu (FIR) u Zagrebu, biti pod intenzivnim pritiskom zbog rastuće sezonske potražnje, strukturnih ograničenja i stalnog preusmjeravanja regionalnog prometa. S obzirom na to da je oko 20% istočnoeuropskog zračnog prostora još uvijek nedostupno zbog sukoba, zračni promet se sve više koncentrira duž centralnih koridora, od kojih mnogi prolaze direktno preko Hrvatske. Očekuju se kašnjenja tokom vršnih sati zagušenja između petka i nedjelje, posebno u julu i augustu. Iako je domaći pružatelj usluga zračne navigacije Croatia Control ostvario poboljšanja u dinamičkoj sektorizaciji, njegov kapacitet za proširenje sektora zračnog prostora tokom vršnih opterećenja ostaje ograničen. Ograničenja su već uvedena za letove između odabranih zemalja preko Hrvatske. Eurocontrol-ovi planski dokumenti za 2025. godinu ukazuju na to da Zagreb možda neće imati dovoljno raspoloživih kontrolora leta da podrži scenarije pune potražnje tokom produženih operativnih perioda. Očekuje se da će ovog ljeta Centar za kontrolu leta u Beču biti najveći generator kašnjenja kontrole leta u Evropi. Pored Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Centar za kontrolu leta u Skoplju je šesnaesti po očekivanim kašnjenjima, Beograd osamnaesti, a Ljubljana dvadeseti. VEZANO Autoceste FBiH uvele dodatne mogućnosti: Plaćanje cestarine bez posredovanja blagajnika