UIOBiH: Rast prihoda od indirektnih poreza
Marx.ba Prihodi od indirektnih poreza za četiri mjeseca 2025. godine iznosili su 3 milijarde i 749 miliona KM i veći su za 147 miliona KM ili 4,08 % u odnosu na isti period 2024. godine kada su iznosili 3 milijarde i 602 miliona KM, objavila je Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Uprava je u prva četiti mjeseca 2025. godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od 738 miliona KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za četiri mjeseca 2025. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 3 milijarde i 12 miliona KM i veći su za 3,46 % u odnosu na prihode raspoređene korisnicima za četiri mjeseca 2024.godine. U aprilu 2025.godine prikupljeno je 998 miliona KM indirektnih poreza što je za 26 miliona KM, ili 2,69 % više u odnosu na april 2024.godine. Za finansiranje državnih institucija u prva četiri mjeseca 2025. godine raspoređen je iznos od 329 miliona KM. Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila 1 milijardu i 632 miliona KM, Republika Srpska 914 miliona KM i Brčko distrikt 92 miliona KM. Pored toga, a po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 72 miliona KM, Republika Srpska 48 miliona KM i Distrikt Brčko 2 miliona KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM. VEZANO Sarajevo među tri najbrže rastuća aerodroma u regiji
BiH dobija preko 80 miliona eura od Svjetske banke za energetsku sigurnost i očuvanje radnih mjesta
Marx.ba Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je 1. maja kredit od 79,90 miliona eura i grant od 2,89 miliona eura za podršku Integriranom energetskom i klimatskom planu Bosne i Hercegovine, unaprjeđenje energetske nezavisnosti, povećanje prilika za otvaranje novih radnih mjesta i jačanje lokalnih ekonomija u regijama koje su ranije bile zavisne od uglja. Iz te institucije navode da će projekt pravedne tranzicije u odabranim regijama bogatim ugljem u Bosni i Hercegovini pružiti pomoć za prenamjenu bivšeg rudničkog zemljišta u Banovićima, Zenici i Kreki i olakšati zatvaranje jama Rudnika Zenica. Projekt će također pružiti podršku za instalaciju sistema obnovljive energije na zemljištu rudnika Banovići i Kreka, te osigurati mjere socijalne zaštite i programe osposobljavanja radnika iz tih zajednica za omogućavanje zapošljavanja u drugim sektorima. Šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Christopher Sheldon izjavio je da taj projekt predstavlja priliku za unaprjeđenje energetske sigurnosti Bosne i Hercegovine, uz pružanje podrške lokalnim zajednicama, da bi se osiguralo da niko ne ostane nezbrinut. Bosna i Hercegovina aktivno radi na Integriranom energetskom i klimatskom planu, čija je namjera smanjenje emisija stakleničkih gasova, kao dio cilja dekarbonizacije elektroenergetskog sektora do 2050. U skladu sa svojim opredjeljenjem, Svjetska banka će pomoći da se osigura zatvaranje rudnika na okolišno i socijalno odgovoran način, pružajući podršku za nove prilike za zapošljavanje i jačanje lokalnih ekonomija u regijama koje su ranije bile zavisne od uglja, saopćeno je iz te institucije. VEZANO UIOBiH: Rast prihoda od indirektnih poreza
VTK BiH objavila vodič za kompanije koje žele proširiti svoje poslovanje izvan bh. granica
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine objavila vodič za kompanije koje žele proširiti svoje poslovanje izvan granica BiH. – Da li želite proširiti svoje poslovanje izvan granica Bosne i Hercegovine? Na portalu https://internacionalizacija.komorabih.ba/ možete pronaći sve potrebne informacije za uspješan korak na globalno tržište i internacionalizaciju poduzeća, poručili su iz VTK BiH. Kako su objavili, zaintersirani kompanijama na raspolganju su, detaljni vodiči i resursi za internacionalizaciju, informacije o zakonodavnim okvirima, tržištima i strategijama ulaska u međunarodne poslove, kao i podrška specijalizovana za mala i srednja preduzeća. VEZANO Nakon višegodišnje pauze Mostar ponovo povezan sa Njemačkom
Najbrže rastuće aviokompanije na tržištima regije: Uspon na krilima bh. aerodroma
Marx.ba Ryanair, Wizz Air i Pegasus Airlines su se izdvojili kao najbrže rastući prijevoznici na tržištima bivše Jugoslavije u pogledu kapaciteta sjedišta tokom drugog kvartala godine (april – juni), u poređenju s istim periodom 2024. godine. Ryanair predvodi ekspanziju, dodajući 194.088 sjedišta, što je povećanje od 10,5% u odnosu na prethodnu godinu. Najveći dio ovog rasta potaknut je poslovanjem aviokompanije u Sarajevu, gdje je pokrenuto pet novih ruta i povećana učestalost letova na nekoliko drugih, što je rezultiralo povećanjem kapaciteta iz glavnog grada Bosne i Hercegovine za 166 posto ovog ljeta. Pored Sarajeva, Ryanair također proširuje kapacitete u Zagrebu, Nišu, Banjoj Luci i Rijeci. Međutim, aviokompanija smanjuje dostupnost sjedišta u Podgorici, Zadru, Splitu i Puli tokom istog perioda, piše EX YU aviation. Wizz Air se snažno vraća nakon izazovne 2024. godine koju su obilježili pregledi motora koji su uticali na njegovu flotu aviona porodice A320neo, i planira dodati preko 190.000 sjedišta na tržište tokom drugog kvartala. Najveći rast aviokompanije koncentrisan je u Bosni i Hercegovini, gdje dodaje 72.272 sjedišta, prvenstveno kroz povećanje učestalosti letova u Sarajevu, što će rezultirati povećanjem kapaciteta od 150% u odnosu na isti period prošle godine. Značajan rast se također bilježi u Banjoj Luci (+104%) i Tuzli (+91%). Wizz Air također proširuje svoje kapacitete u Beogradu, dok će njegova baza u Skoplju nastaviti s radom ispod prošlogodišnjih nivoa u drugom kvartalu. Uprkos planiranom pokretanju novih ruta za maj, one nisu dovoljne da nadoknade utjecaj ukidanja pet ruta iz mreže. Sveukupno, očekuje se da će Wizz Air povećati svoj kapacitet na tržištima bivše Jugoslavije za 10,2% tokom drugog kvartala. Pegasus Airlines nastavlja bilježiti snažan rast širom bivše Jugoslavije, potaknut pokretanjem letova za Tuzlu i povećanjem usluga sa sekundarnih turskih aerodroma u regiji. Tokom drugog kvartala, aviokompanija dodaje 136.408 sjedišta, što predstavlja povećanje od 52,8% u odnosu na isti period prošle godine. Pored linije za Tuzlu, uvedene prošlog avgusta, najveći rast kapaciteta bilježi se u Skoplju (porast od 82%), a zatim u Prištini (+64%). Turski niskotarifni prijevoznik također povećava kapacitet sjedišta u Zagrebu, Sarajevu i Podgorici. VEZANO Podaci za oba entiteta: Koliko je turista u našoj zemlji bilo u martu
Podaci za oba entiteta: Koliko je turista u našoj zemlji bilo u martu
Marx.ba Prema podacima zavoda za statistiku, u FBiH je u martu bilo ukupno 63.810 dolazaka, što je za 7,2 posto manje u odnosu na mart 2024. godine, a manje za 0,4 posto februar 2025. godine. Učešće domaćih turista u ukupnom broju dolazaka bilo je 25,1 posto, a stranih turista 74,9 posto. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (22 posto), Turske (11,1 posto), Srbije (7,5 posto), NR Kine (6,3 posto) i Italije (6,1 posto) što je ukupno 53 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 47 posto noćenja, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. U RS registrovano je 32.262 dolaska turista, što je u odnosu na isti mjesec prošle godine manje za 2,9 odsto, dok je u odnosu na februar ove godine manje za četiri posto. Inače, posmatrajući strukturu gostiju, na ukupan pad broja dolazaka turista u RS uticao je smanjen broj domaćih turista kojih je u martu bilo čak 10 posto manje nego u trećem mjesecu prethodne godine – iz Federacije BiH je manje za 17,9 posto registrovanih gostiju, a iz RS za 3,9 posto. Najveći pad zabilježen je kod gostiju iz Brčko distrikta, i to za 39,2 posto. VEZANO Aerodrom Sarajevo i za maj ima snažan rast kapaciteta
Sastanak delegacija EU i BiH u Briselu: Na stolu više pitanja vezanih za ekonomiju
Marx.ba Osmi sastanak Pododbora za trgovinu, industriju, carine i oporezivanje između EU i BiH održan je danas u Briselu. Sastankom je u ime BiH kopredsjedavala Brankica Pandurević, Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, a sa strane EU Heinke Veit iz Evropske komisije (DG ENEST). Dvije delegacije razmijenile su informacije o trgovinskim trendovima i provođenju trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te napretku u realizaciji prioriteta u oblasti slobodnog kretanja robe, industrijske politike, malih i srednjih preduzeća, poreza i carina. Na sastanku je, između ostalog, konstatovano kako je EU i dalje najveći trgovinski partner BiH, čineći više od 60% ukupne robne razmjene zemlje. Komisija je istakla potrebu da BiH finalizira pristupanja Svjetskoj trgovačkog organizaciji. Delegacija BiH je informisala Evropsku komisiju o aktivnostima institucija vezano za liste lijekova u pojedinim kantonima, izradi novog zakona o akcizama usklađenog s acquisom, te provođenju dodatnih CEFTA protokola itd. BiH je pozvana da implementira Akcioni plan zajedničkog regionalnog tržišta, te da finaliziraneophodne korake za primjenu CEFTA Dodatnog protokola 7 o rješavanju sporova. Evropska komisije je istaknula kako BiH treba prekinuti diskriminaciju proizvođača lijekova iz EU te usvojiti pravila o utvrđivanju spiskova osnovnih lijekova kako bi osigurala transparentnost i pravnu jasnoću u pogledu procedura u cijeloj državi. Pozdravljeni su poduzeti koraci određenog broja kantona u tom smjeru. U oblasti slobodnog kretanja robe Komisija je istakla kako cjelodržavna strategija za infrastrukturu kvaliteta treba biti usvojena uz konsultacije sa Evropskom komisijom, u što skorije vrijeme, a bh. vlasti trebaju usvojiti i nove zakone o akreditaciji i nadzoru nad tržištem. Vezano za poslovno okruženje, Evropska komisija je preporučila da BiH napravi sveobuhvatan popis svih administrativnih i tehničkih koraka potrebnih za registraciju i/ili poslovanje domaćih i stranih preduzeća širom zemlje, s ciljem ukidanja zahtjeva koji ometaju uspostavu jedinstvenog ekonomskog prostora. Posebno je naglašena potreba za pojednostavljenjem i usklađivanjem postupka registracije poslovnih subjekata u oba entiteta kroz centralizaciju procesa registracije kompanija – uključujući ukidanje obaveze dvostruke registracije – te uvođenje jednošalterskog sistema i primjenu online registracije do četvrtog kvartala 2025. godine. Također, Komisija je istaknula važnost uspostave potpuno operativnih i povezanih e-registara. Prioritet u oblasti oporezivanja i dalje je usklađivanje propisa o PDV-u, a u oblasti carina nastaviti pripreme za primjenu zajedničkog tranzitnog postupka. Delegacija BiH je informirala da je pokrenuta inicijativa za pristupanje BiH Protokolu o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima, a Evropska komisija je pozvala BiH da inteziviraju učešće u programima EU Customs i Fiscalis, kako korištenje TAIEX instrumenta. VEZANO Svjetska banka: Ekonomski rast na zapadnom Balkanu stabilan uprkos globalnoj neizvjesnosti
Neće biti smanjenja carina i PDV-a u BiH na investicione plemenite metale
Marx.ba Inicijativa za ukidanje carina i PDV-a na investicijske plemenite metale u Bosni i Hercegovini, koju je pokrenuo zastupnik Admir Čavalić u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, naišla je na odbijenicu. Čavalić je prijedlog službeno uputio Ministarstvu finansija i trezora BiH te Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), uz obrazloženje da bi takva mjera potaknula razvoj tržišta investicijskih plemenitih metala u zemlji. Kako je naveo, zbog visokog PDV-a i carina, građani BiH nemaju stvarne mogućnosti ulaganja u zlato i srebro, što rezultira znatno višim cijenama ovih metala u odnosu na zemlje Europske unije. Sa druge strane, direktor UIO Zoran Tegeltija jasno je poručio da se ukidanje ovih dažbina ne razmatra. U svom odgovoru istaknuo je aktualnu ekonomsku situaciju kao ključni razlog odbijanja inicijative. – Posebno imajući u vidu trenutnu ekonomsku situaciju, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na globalnom nivou, kada usljed inflatornih kretanja dolazi do značajnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica. Samim tim, smatramo da bi usvajanje predmetne zastupničke inicijative, u datim ekonomskim uslovima (i pored svih drugih razloga), imalo negativan odjek u javnosti, imajući u vidu da je trenutno u velikoj mjeri opala finansijska moć značajnog dijela stanovništva u Bosni i Hercegovini, poručio je Tegeltija. VEZANO Nastavak trenda: Zlato dostiglo nove rekordne vrijednosti
Zdravstveni turizam u BiH između velikih prilika i strateških izazova
Bloomberg Adria Zdravstveni turizam u Bosni i Hercegovini trenutno je u fazi razvoja, sve više privlačeći pažnju pacijenata iz regije, Evrope i Bliskog istoka. Zahvaljujući povoljnim cijenama, stručnom kadru i jedinstvenom spoju liječenja i turističkih doživljaja, BiH se polako pozicionira kao konkurentna destinacija na međunarodnoj sceni zdravstvenog turizma. Ipak, cijeli sektor se suočava s izazovima poput usklađivanja s međunarodnim standardima, jačanja regulative i potrebe za daljnjim ulaganjem u edukaciju i opremu. Rasim Jusufović, profesor na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology i gostujući profesor na Medicinskom univerzitetu Beč, za Bloomberg Adriju kaže da postoji veliki potencijal u specijaliziranim granama poput estetske medicine, rehabilitacije, stomatologije i ortopedije. – BiH privlači pacijente zbog povoljnih cijena, visoke stručnosti medicinskog osoblja, te jedinstvenih kulturnih i prirodnih atrakcija koje čine medicinski turizam atraktivnim i sve popularnijim segmentom, kaže Jusufović. Ističe da većina pacijenata dolazi iz zemalja regije – Hrvatske, Srbije i Crne Gore, ali je primjetan trend dolaska pacijenata iz zapadnoevropskih zemalja poput Njemačke, Švicarske i Austrije, ali i zemalja Bliskog istoka. Ovaj trend rasta rezultat je visokog kvaliteta usluga i konkurentne cijene u odnosu na zapadnoevropske zemlje. Kada je riječ o bh. gradovima koji se ističu u oblasti zdravstvenog turizma, Jusufović izdvaja Sarajevo, Mostar i Banju Luku. – Sarajevo se izdvaja kao najposjećenija destinacija, privlačeći kako strane tako i domaće turiste zbog svoje povijesne baštine, moderne infrastrukture i specijaliziranih medicinskih usluga. Mostar i Banja Luka također privlače turiste, zahvaljujući medicinskim uslugama i svojoj prirodnoj ljepoti, što omogućava integraciju liječenja s opuštanjem i turizmom”, dodaje. U ovom sektoru, privatne zdravstvene ustanove dominiraju u pružanju usluga za strane pacijente. – Privatne bolnice i klinike često ulažu u modernizaciju opreme i edukaciju kadra, što im omogućava da ponude specijalizirane usluge koje su konkurentne na međunarodnom tržištu, naglašava Jusufović. Prednosti zdravstvenih ustanova u BiH leže u povoljnim cijenama i visokom kvalitetu usluga koje nude, dok nedostaci uključuju manjak investicija u infrastrukturu i standardizaciju. – Iako zdravstvene ustanove u BiH mogu konkurirati onima iz regije u određenim specijalizacijama, potrebno je ulagati u poboljšanje opreme i edukaciju kadra kako bi se održala konkurentnost na međunarodnom tržištu, kaže Jusufović. Najveći izazovi s kojima se suočavaju pružatelji zdravstvenih usluga u kontekstu turizma, prema njegovim riječima uključuju usklađivanje s međunarodnim standardima, posebno u pogledu kvaliteta usluga i regulative. Također, povjerenje pacijenata može biti smanjeno nedostatkom transparentnosti i jasno definiranih standarda u industriji, što čini regulaciju i monitoring usluga ključnim za daljnji razvoj zdravstvenog turizma. Govoreći o edukaciji kadra i modernizaciji opreme, Jusufović naglašava da tempo tih ulaganja mora biti ubrzan kako bi se osigurala konkurentnost na globalnom tržištu. – Potrebno je osigurati kontinuiranu obuku za medicinske stručnjake, kao i ulaganje u najnoviju medicinsku tehnologiju kako bi se održao visoki standard usluga, dodaje. Ipak, najveća kočnica razvoja ove vrste turizma jeste nepostojanje sveobuhvatne nacionalne strategije za zdravstveni turizam, iako postoje inicijative na regionalnom nivou. – Razvoj zdravstvenog turizma zahtijeva jasnu strategiju koja uključuje regulaciju, promociju i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja za privatne i javne zdravstvene ustanove, kaže Jusufović. Također, saradnja između sektora zdravstva, turizma i obrazovanja ključna je za razvoj zdravstvenog turizma. Obrazovne institucije mogu obučiti stručnjake specijalizirane za zdravstveni turizam, dok sektor turizma može promovirati BiH kao atraktivnu destinaciju za medicinske usluge. Ovaj multidisciplinarni pristup omogućava dugoročnu održivost i rast ove industrije. A činjenica je da bi lokalne zajednice mogle imati velike koristi od zdravstvenog turizma kroz povećanje zapošljavanja, razvoj infrastrukture, te promociju kulturnih i prirodnih atrakcija. – Zdravstveni turizam doprinosi i ekonomskom rastu jer pacijenti koji dolaze radi medicinskih usluga često ostaju duže, trošeći na smještaj, restorane i druge lokalne usluge, zaključuje Jusufović. VEZANO Sedam suptilnih znakova da unosite previše šećera
Budite dio promjene uz Alma Ras: Prijavite svoj projekat za održivu budućnost
Marx.ba Imate ideju kako neki proizvod može ponovo dobiti svoj smisao? Razmišljate kako iskoristiti ostatke od industrijske proizvodnje na održiv način? Već imate projekat, ali vam nedostaju sredstva za njegovu realizaciju? Alma Ras i ove godine nastavlja svoju posvećenost održivosti, cirkularnoj ekonomiji i odgovornom pristupu prema okolišu i zajednici. Pozivaju vas da se pridružite inicijativi koja podstiče reciklažu, ponovnu upotrebu materijala i inovativne pristupe smanjenju otpada. KO SE MOŽE PRIJAVITI?Poziv je otvoren za sva pravna lica iz javnog i realnog sektora koji djeluju na teritoriji Bosne i Hercegovine, bez obzira na osnovnu djelatnost. Ne ograničavaju se isključivo na tekstilnu industriju – razmatraju projekte koji se bave upravljanjem otpadom bilo koje vrste i iz bilo koje industrije, kao i projekte iz oblasti cirkularne ekonomije. ŠTA PODRŽAVAJU OVE GODINE?Prednost će imati projekti koji:Kreiraju nova rješenja za smanjenje otpada i cirkularnu upotrebu resursa,Podstiču reciklažu i ponovnu upotrebu tekstilnih i drugih materijala, Imaju samoodrživ koncept s dugoročnim efektima na okoliš i društvo, Imaju jasno definisane ciljeve i budžet, s detaljno opisanim načinom ulaganja sredstava, Imaju mogućnost brze implementacije, bez potrebe za dodatnim dozvolama. Poseban fokus će biti na projektima koji donose konkretne koristi široj zdravstvenoj zajednici, te zadržavaju pravo da ukupan fond dodijele samo jednom projektu ukoliko procijene da njegov značaj opravdava takvu odluku. FINANSIJSKA PODRŠKAUkupan fond iznosi 22.500 KM. Alma Ras može odlučiti da sredstva dodijeli samo jednom ili dva projekta, a maksimalno tri. KAKO SE PRIJAVITI?Prijavu možete izvršiti popunjavanjem aplikacije (dostupna na ovom linku)Prijave moraju sadržavati:Opis projekta i njegovih ciljeva,Jasnu specifikaciju u šta se ulažu finansijska sredstva,Procjenu budžeta i plan implementacije.Rok za prijavu je 28. maja 2025. godine.Za dodatne informacije, obratite se na email: prirodakojuvolim@alma-ras.com Detaljnije informacije možete pronaći na sljedećem linku:alma-ras.com/blog/post/priroda-koju-volim-2025 Zahvaljujući ovoj inicijativi, prethodnih godina podržano je 10 značajnih projekata, s ukupnim iznosom većim od 70.000 KM, uključujući uređenje izletišta, školskih dvorišta i bolničkih prostora širom BiH. Pridružite im se u kreiranju održive budućnosti za sve nas!
Sastanak privrednika BiH i Kosova: Novi zamah za regionalnu saradnju i robnu razmjenu
Marx.ba Sastanak privrednika iz Bosne i Hercegovine i Kosova održan je u Prištini, u organizaciji Vlade Republike Kosovo, Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine i Ministarstva za privredu Zeničko-dobojskog kantona. Ovaj susret predstavlja važan korak ka jačanju regionalne saradnje, poslovnih veza i robne razmjene između dvije zemlje. U privrednoj misiji, predvođenoj predsjednikom Federalne privredne komore Mirsadom Jašarspahićem i predstavnikom za međunarodnu saradnju Emirom Pašićem, učestvovali su predstavnici najznačajnijih bh. kompanija iz različitih sektora. U delegaciji Bosne i Hercegovine, bio je i ministar privrede Zeničko-dobojskog kantona Samir Šibonjić, koji je u svom obraćanju istakao važnost stvaranja novih partnerstava i izgradnje mostova saradnje. Posjeta je započela sastankom s premijerom Kosova Albinom Kurtijem i zamjenicom premijera Emilijom Redžepi, koji su istaknuli opredijeljenost Kosova za jačanje odnosa sa Bosnom i Hercegovinom. Naglasili su da je Vlada Kosova od januara 2025. godine ukinula vize za građane Bosne i Hercegovine, omogućivši putovanja na Kosovo s ličnom kartom. Posjeta je nastavljena sastankom s privrednicima Kosova, na čelu s ministricom Rozetom Hajdari, gdje su, uz prezentacije privrednih potencijala, organizovani B2B sastanci između bh. i kosovskih privrednika. S kosovske strane sastanku su prisustvovali vodeći privrednici i predstavnici relevantnih institucija, koji su izrazili veliki interes za konkretnu saradnju u oblastima izvoza, investicija i tehnološkog transfera, saopćeno je iz Ministarstva za privredu ZDK. Kako su izvijestili vodeći kosovski mediji, sastanak je ocijenjen kao historijski, zbog svoje važnosti i dinamike dogovorenih koraka ka intenzivnijoj poslovnoj saradnji. Na sastanku su već inicirani razgovori o zajedničkim ulaganjima u sektore građevinarstva, prehrambene industrije i transportne logistike, kao i dogovori o olakšavanju administrativnih procedura za robnu razmjenu. Odziv i interes kompanija iz obje zemlje najbolji su pokazatelj spremnosti privrednih aktera da aktivno grade nove puteve ekonomske saradnje i zajedničkog razvoja. Privrednici iz Bosne i Hercegovine posjetili su i grad Prizren, gdje su se susreli s lokalnim privrednicima. Prizren je poznat po svojoj uspješnoj bošnjačkoj zajednici. Na svečanoj večeri, zamjenica premijera Emilija Redžepi, porijeklom iz bošnjačke zajednice, pozvala je na veću saradnju i investiranje naših privrednika na Kosovu, posebno u Prizrenu, gdje će, kako je istakla, imati snažnu podršku vlasti i lokalne zajednice. Ova inicijativa dio je šire strategije za jačanje regionalne privredne integracije. Sljedeći koraci uključuju organizaciju bilateralnih poslovnih foruma, zajedničko učešće na sajmovima, razmjenu delegacija i potpisivanje memoranduma o saradnji između vodećih poslovnih udruženja – navodi se u saopćenju. VEZANO Prilika za kompanije i nezaposlene: Mjera “Tražim poslodavca” od 12. maja