Kakao kao valuta: Može li blockchain otključati novo finansijsko tržište
Marx.ba Dok svijet sve više prihvata digitalne valute poput Bitcoina i Ethereuma, jedan od najvažnijih poljoprivrednih proizvoda – kakao – tiho preuzima ulogu valute u nekim afričkim zemljama. U zemljama kao što su Obala Slonovače i Gana, koje proizvode više od 60 posto svjetskog kakaa, zrna kakaa postala su sredstvo razmjene među farmerima i trgovcima, zamjenjujući novac u sistemima gdje bankarske usluge nisu dostupne. Farmeri tako koriste kakao kao pouzdanu alternativu valuti, razmjenjujući ga za osnovne potrepštine, alate ili školsku opremu, osiguravajući si stabilnost u uvjetima često nepredvidive ekonomske situacije. Ono što ovu praksu čini posebno zanimljivom jest mogućnost formalizacije ovog sistema kroz blockchain tehnologiju. Blockchain bi omogućio transparentno praćenje svakog koraka u proizvodnji i distribuciji kakaa, od plantaže do krajnjeg potrošača. Primjena ove tehnologije mogla bi donijeti ne samo veću zaradu za farmere eliminacijom posrednika, već i osigurati potrošačima uvid u porijeklo proizvoda, što je sve važniji kriterij u savremenom poslovanju, piše Poslovni puls. Digitalizacija kakaa tako bi mogla stvoriti novu vrstu finansijske imovine koja bi se trgovala na globalnim tržištima, slično kao što se danas trguje naftom, zlatom ili kriptovalutama. To otvara vrata brojnim mogućnostima, uključujući ulaganja u kakao kao dugoročnu robu, finansiranje održive poljoprivrede kroz mehanizme povrata ulaganja te širenje diverzifikacije opcija za ulagače. Unatoč potencijalu, postoji niz izazova koji bi morali biti riješeni kako bi se kakao integrirao u globalna finansijska tržišta. Među najvećim preprekama ističu se potreba za međunarodnom regulacijom kako bi se osigurala standardizacija i praćenje trgovine, edukacija farmera o finansijskim sistemima te otpornost ovog tržišta na volatilnost izazvanu klimatskim promjenama i ekonomskim krizama. Kakao ima potencijal postati mnogo više od osnovnog prehrambenog proizvoda. Njegova transformacija u robu kojom se trguje na finansijskim tržištima ne bi samo povećala ekonomsku stabilnost ruralnih zajednica, već bi i redefinirala odnos između poljoprivrede i finansijskog sektora. U svijetu koji teži održivosti i uključivanju zapostavljenih ekonomija, kakao bi mogao postati simbol nove ere u kojoj tradicionalne vrijednosti i savremene tehnologije stvaraju koristi za sve učesnike u lancu. Možemo li zamisliti budućnost u kojoj kakao postaje “sljedeće zlato”? Ako se potencijal ove ideje u potpunosti realizira, to bi moglo biti neizbježno. VEZANO Proizvođači baterija kupuju rudnike litija: Očekuju se niže cijene
Iskustvo budućnosti: Kako Mercedes-Benz preispituje mobilnost
(Piše: Mirella Lela Sidro) Poziv Mercedes-Benza na događaj slavnog naziva FUTURE EXPERIENCE početkom novembra bio je iznenađenje. Teme? Urbana budućnost, biotehnološki materijali, hiperpersonalnost, pretvarač snage, nedostatak solarne energije, kočnica u pogonu, neuromorfno računarstvo… Čini se da se mnogo toga dešava u domu najpoznatije svjetske zvijezde – pa pogledajmo u budućnost! Inovacije nisu ništa novo u automobilskoj industriji. Uvijek se mora napredovati da bi se opstalo, ali ono što je zaista novo. – Danas je poseban dan jer nikada nismo otvorili vrata ovoj ranijoj fazi inovacija. Gledamo u svijet 2040+, objašnjava Eileen Böhme, voditeljica odjela za istraživanje i razvoj inovacija i budućih tehnologija. Svijet se mijenja, i Mercedes to osjeća. Da bismo išli ukorak s trendovima, važno je ostati pozitivan i inspirativan i imati hrabrosti za promjenu. – Promjene stvaraju trenje, ali ako stojite na mjestu, nema trenja, a samim tim ni promjene, kaže Böhme. Zato u svijetu traže najbolje pionire i tehnologije kako bi održali ravnotežu i promjene u društvu stabilnim. Ovo uključuje dijalog sa kupcima, naučnicima, filozofima, umjetnicima i skepticima. U svijetu preokreta i ponovnog promišljanja, Mercedes uspijeva svoje automobile smjestiti u kontekst društva i novog svijeta. Kompanija ulaže mnogo novca u ovo. Sedam do osam milijardi eura ide u istraživanje i razvoj. Prve tenderske sadnice sada mogu biti predstavljene novinarima prije ili ako u nekom trenutku urode plodom. Ili kako je to prikladno rekao član odbora Markus Schäfer: – Mi gledamo duboko u kristalnu kuglu, što ne znači da će sve tako ispasti. Ali sami power pointovi su beskorisni, istraživanje se mora prevesti u stvarnost. Od vizija do inovacija: Mercedesovi gradovi budućnosti Marianne Reeb je futurist i futurologinja. Sam ovaj naslov me je oduševio. Zajedno sa međunarodnim kolegama bavila se pitanjem kako bi mobilnost mogla izgledati 2040+. Fokus je prirodno na gradovima, jer će šest od deset ljudi živjeti u gradovima do 2030. Cilj je digitalni grad. Ona pokazuje kako bi to moglo izgledati na impresivnim budućim slikama tri velika grada: Londona, Los Angelesa i Shenzhena. *London 2040+: Britanska prijestolnica mogla bi igrati pionirsku ulogu u integraciji javnog i privatnog prijevoza. Osnovan prije 2000 godina, bio je najveći grad na svijetu do prije 100 godina. Biciklističke magistrale, robo-taksiji i zelena infrastruktura stvaraju održivo okruženje za život. Centralna parking rješenja povezuju automobile, bicikle i javni prijevoz, dok električna dostavna vozila efikasno služe posljednju milju. *Los Anđeles 2040+: U velikom Gradu anđela, osnovanom 1781. godine, automobil će nastaviti biti važan deo života u budućnosti. Inteligentni saobraćajni sistemi, namjenske trake za autonomna vozila i robo-taksi, kao i električni automobili na solarni pogon učinit će mobilnost efikasnijom i ekološki prihvatljivijom. Zelene fasade i inteligentno upravljanje vodama predstavljaju primjer za zaštitu klime. *Šenžen 2040+: Kineska metropola visoke tehnologije predvodi digitalnu transformaciju. Ribarsko selo sa 3.500 stanovnika 1950. godine, grad sada ima 13 miliona stanovnika i jedan je od najvećih tehnoloških igrača. Danas je to pilot područje gdje se testiraju nove tehnologije. Ovaj ogroman napredak je moguć jer je 5G mreža u funkciji od 2020. godine i bit će zamijenjena 6G mrežom od 2030. Uz vertikalne nivoe transporta, logistiku dronova i zračne kabine, grad nudi model za budućnost. Povezana vozila komuniciraju putem „oblaka vozila“, dok parkovi i zelena infrastruktura usred visokih zgrada osiguravaju kvalitetu života. Ovi mogući scenariji pokazuju: Mobilnost ne samo da postaje efikasnija, već se i neprimjetno integrira u urbani životni prostor. Jer automobil se mora shvatiti u kontekstu ljudi i svijeta. I zato Mercedesova vozila budućnosti moraju biti integrisana u urbane strukture. Putovanje u svijet umjetne inteligencije: Od hiperpersonalizacije do iskustva miješane stvarnosti Bilo je impresivno ući u posvećene dvorane Future Technology Lab u Böblingenu. Iz velike sale smo ušli u pojedinačne prostorije gdje su predstavljene inovacije. Iza svakih vrata bio je drugačiji svijet. Osjećala sam se kao avatar i svidjelo mi se! Scenario budućeg putovanja Prva soba izgleda kao filmski studio u kojem igram glavnu ulogu. Stavila sam naočare i već sam u Avataru. Ili je to Matrix? Koju sam pilulu progutala? Crvenu ili plavu? Opuštam se i pijem svoj matcha latte dok se moj Mercedes prilagođava idealnoj temperaturi i ambijentu. Sjedim na skupoj dizajnerskoj sofi u ultramodernoj vili u stilu Bauhausa, planiram svoje sastanke putem slušalica za miješanu stvarnost, dok AR navigacija intuitivno projektuje međutočke u stvarno okruženje. Sada ustajem i palcem i kažiprstom se katapultiram u ogromno predvorje, gdje me već čeka moj auto. Mercedes tim je već pripremio stolicu za mene, predlažući da sjednem u auto i upalim ga. Još uvijek imam volan u ruci. Za ometanje ili kreativne pauze, prelazim na autonomni način rada – dok automobil daje odgovarajuće prijedloge za dan prema mojim individualnim preferencijama. Fokus na AR i MR tehnologije Ali čak i kao putniku, neće mi biti dosadno u budućnosti. Naprotiv: zahvaljujući proširenoj stvarnosti, zabavljaću se još više! Mercedes-Benz ide naprijed sa integracijom AR naočara kako bi putnicima ponudio impresivno iskustvo. Pristup „Donesite svoj vlastiti uređaj“ omogućava kupcima da donesu svoje prilagođene AR naočale. Iako je to već uobičajena praksa u Aziji, u Evropi smo još daleko. Šta mogu naočare? Stigla sam da ih testiram kao putnik u šik Maybachu kroz kišni i prilično sivi Böblingen. Naočare su udobne za nošenje i također izgledaju sa stilom. Praćenje satnava nije ništa posebno, ali je briljantno kako je satnav sada postavljen, s funkcijama koje su toliko precizne da ne možete promašiti skretanje. Ali najdraže mi je bilo gledati film dok vozim. I dok sam u sred filma, vozač ne primjećuje ništa – ni film ni zvuk. Ili šta je sa posredovanjem tokom vožnje? Također moguće. Baš kao u filmu Avatar, mogu da se prebacim u raj i ostavim svakodnevicu iza sebe na nekoliko trenutaka! Osim intuitivne navigacije, zabava, wellness i udobnost mogu se doživjeti na potpuno novom nivou! Revolucionarni dizajn mješovite stvarnosti Još jedna prekretnica je MR konfigurator. Mogu prilagoditi svoje vozilo iz snova, u ovom slučaju One Eleven, virtuelno i u realnom vremenu, dok razvojni timovi rade na projektima preko granica i štede resurse. Jedan poziv sa Apple Vision Pro i uposlenikom sa 600 km stoji u mojoj garaži kao hologram! Objasnim mu
10 marketinških trendova za 2025. koji bi mogli transformirati budućnost industrije
N. D. Budućnost marketinga je sve više definisana integracijom tehnologije, održivosti i ljudske povezanosti. Kantar, globalni lider u podacima, uvidima i konsaltingu, objavio je izvještaj o marketinškim trendovima za 2025. godinu, obećavajući da će preoblikovati krajolik i postaviti kurs za industriju. Od umjetne inteligencije do ekonomije kreatora, evo glavnih marketinških trendova za 2025. 1. Generativna AI u marketinškim kampanjama Generativna umjetna inteligencija (GenAI) bit će jedan od glavnih pokretača marketinga 2025. Prema Kantaru, 68% marketera ima pozitivnu percepciju o njenoj upotrebi, posebno u kreiranju sadržaja i sticanju ključnih uvida. Međutim, postoje značajni izazovi. Povjerenje u podatke i osiguranje transparentnosti i izvora informacija bit će od suštinskog značaja za osiguranje etičkih i učinkovitih kampanja. Treba reći da 43% potrošača još uvijek ne vjeruje oglasima generiranim umjetnom inteligencijom, što zahtijeva od brendova da implementiraju jasne i odgovorne strategije. Brendovi koji ovladaju ovom tehnologijom bit će bolje pozicionirani da se istaknu u konkurentskom digitalnom okruženju. 2. Održivost, glavni prioritet Održivost neće biti samo tema koja se ponavlja već i strateška obaveza. Prema Kantaru, 93% globalnih potrošača teži održivijem načinu života, ali marketing u ovoj oblasti suočava se s kritikama zbog nedostatka dubine i autentičnosti. Održivost već čini 193 milijarde dolara u vrijednosti 100 najboljih svjetskih brendova. Kako je rečeno, 94% trgovaca vjeruje da njihove strategije održivosti moraju biti ambicioznije do 2025. Da bi se to postiglo, brendovi se moraju autentično povezati s potrošačima, pozicionirajući održivost kao pokretač rasta. 3. Video sadržaj u digitalnim strategijama Video ostaje osnovni kanal u marketingu, ali fragmentacija između tradicionalne televizije i streaminga mijenja igru. Prema Kantarovoj analizi 50% potrošača sada prvenstveno konzumira sadržaj putem striminga, dok 55% marketinških stručnjaka planira povećati svoja ulaganja u video-on-demand platforme. Ključ za brendove će biti personaliziranje poruka za različitu publiku i balansiranje njihovih budžeta između tradicionalnih i digitalnih medija. 4. Kako će ekonomija kreatora uticati na brendove Kreatorska ekonomija nastavlja svoj eksponencijalni rast. Prema Kantaru, ova industrija je procijenjena na 250 milijardi dolara i mogla bi dostići 480 milijardi dolara do 2027. Kreatori sadržaja su sada temeljni stubovi strategija brendova zbog njihove autentičnosti i sposobnosti da izgrade povjerenje u određenim zajednicama. Brendovi koji sarađuju s kreatorima koji dijele njihove vrijednosti imat će značajnu konkurentsku prednost, posebno kada ciljaju mlađu publiku. 5. Kako pad populacije utiče na rast brenda Globalni rast stanovništva usporava, sa stopom ispod 1%. Ovo predstavlja izazove za marketing u 2025. jer manje novih potrošača znači konkurentnije tržište. Međutim, ciljanje na nove segmente i trenutke potrošnje može biti efikasna strategija. Osim toga, bit će potrebno prilagođavanje potrošačima koji zahtijevaju proizvode višeg kvaliteta i dodane vrijednosti. 6. Inkluzija, centralni fokus Inkluzija i raznolikost su više od etičkih vrijednosti. Oni su fundamentalni za komercijalni uspjeh. Prema Kantaru, 80% potrošača kaže da stav brenda o raznolikosti i uključenosti utječe na njihove odluke o kupovini. Osim toga, “afrikanizacija” svijeta – gdje se očekuje da će jedna od četiri osobe u svijetu do 2050. godine biti Afrikanac – otvorit će nove mogućnosti za brendove da se povežu sa kulturno raznolikim zajednicama. 7. Livestreaming Livestreaming postaje stub digitalne trgovine, posebno na tržištima kao što je Kina, gdje se očekuje da će činiti 20% maloprodaje do 2026. Ovaj format ne samo da pokreće trenutnu prodaju već i jača dugoročne odnose s potrošačima. Brendovi koji integriraju livestreaming u svoje strategije mogu privući i trenutni interes i dugoročni afinitet prema brendu. 8. Inovacije Inovacija će biti od suštinskog značaja za održavanje relevantnosti na zasićenom tržištu. Prema Kantaru, primjeri kao što je Oreo koji ulazi na tržište sladoleda i Samsung koji istražuje trgovine pokazuju kako brendovi proširuju svoje horizonte kako bi iskoristili nove mogućnosti. Međutim, ove strategije zahtijevaju pažljivu analizu kako bi se minimizirali rizici i maksimizirao učinak na novim tržištima. 9. Kako maloprodajne medijske mreže transformišu oglašavanje Maloprodajne medijske mreže (RMN) revolucioniraju način na koji brendovi dolaze do svojih potrošača. Prema Kantaru, ove platforme omogućavaju precizniju analizu zahvaljujući podacima prve strane. Personalizovano i efikasno oglašavanje, povećavajući vjerovatnoću konverzije. S obzirom da 41% prodavača planira povećati svoja ulaganja u RMN-ove, ove mreže se konsoliduju kao ključni kanal u marketingu za 2025. godinu. 10. Kako će se razvijati kreativnost u oglasima Privlačenje pažnje potrošača bit će veći izazov 2025. Prema Kantaru, samo 31% potrošača vjeruje da oglasi na društvenim mrežama privlače njihov interes, u poređenju sa 43% u 2023. To naglašava potrebu za inovacijama u formatima i narativima. Brendovi se moraju fokusirati na oglase koji se ističu upečatljivim vizualima, privlačnom muzikom i emotivnim narativima koji se povezuju s njihovom publikom. Naredna 2025. će biti godina dubokih transformacija u marketingu, gdje će integracija naprednih tehnologija, održivost i ljudska povezanost biti ključni. VEZANO CMO: Osoba koja treba imati mjesto ta stolom menadžmenta kompanije
Mercedes-Benz pogoni i efikasnost: Budućnost vožnje počinje sada
(Piše: Mirella Lela Sidro) Efikasnost je nova valuta – s ovim vodećim principom, Mercedes-Benz pokreće transformaciju svijeta automobila. Uz pionirske tehnologije, održive koncepte i inovativne pogone i efikasnost, izumitelj automobila redefinira svoju vodeću ulogu u mobilnosti budućnosti. Elektrifikacija: Vision EQXX i jednolitarski električni automobil Postoji samo jednom, ali Vision EQXX ukazuje na put ka budućnosti električne mobilnosti u Mercedesu. MMA arhitektura (Mercedes-Benz Modular Architecture) zasnovana je na revolucionarnoj tehnologiji VISION EQXX, koja postavlja nove standarde. Sa dometom od preko 750 kilometara (WLTP) i potrošnjom energije od samo 12 kWh/100 km, Mercedes-Benz donosi viziju jednog litarskog električnog automobila na dohvat ruke. Impresivan je i budući električni CLA, koji je prešao svjetski rekord od 3.717 kilometara za samo 24 sata – uz prosječnu brzinu od 154,9 km/h, uključujući 40 punjenja od samo 10 minuta. Ova dostignuća pokazuju da ekstremna efikasnost i visoka dinamika idu ruku pod ruku u Mercedes-Benzu. Mercedes-Benz pogoni i efikasnost: Budućnost vožnje počinje sada 2 3717 kilometara u 24 sata: Nijedan električni automobil nikada nije otišao dalje od Mercedes-Benz CLA na svom putovanju u Nardòu. Sistem od 800 volti koji se koristi po prvi put maksimizira efikasnost postižući efikasnost do 93 posto od baterije do točka. Također omogućava ultra-brzo punjenje: Energija za domet do 300 kilometara može se napuniti za samo deset minuta – novo merilo u elektromobilnosti. Tehnološki naglasci i testni centri Iza tehnološkog napretka stoji opsežna mreža najsavremenijih objekata za testiranje. Electric Software Hub (ESH) u Sindelfingenu kombinuje testiranje softvera, hardvera i sistema pod jednim krovom. Visokotehnološki testni objekti kao što su potpuno automatizovani testni stolovi – uključujući „Jamesa“, autonomnog testnog robota i „Eriku“, kontrolnu jedinicu – simuliraju stvarne uslove vožnje mnogo prije nego što prvi prototipovi krenu na put. Trenutno je CLA taj koji je podvrgnut ovim testovima 24/7. Mercedes-Benz također postavlja standarde u aerodinamici. Novi CLA modeli usvajaju sofisticirana aerodinamička svojstva testnih vozila kako bi dodatno optimizirali efikasnost i domet. Hibridna tehnologija: Most u budućnost Jedna stvar je također jasna za Mercedes: mobilna budućnost je električna. Ipak, postoji mnogo skeptika prema ovom razvoju. Nadolazeći hibridni modeli Mercedes-Benza namijenjeni su ovim kupcima. Kombiniraju dokazanu tehnologiju sagorijevanja sa modernom elektrifikacijom: *Elektromotor integriran u mjenjač snage do 20 kW omogućava isključivo električnu vožnju u gradu i efikasnu plovidbu pri brzinama do 100 km/h. *Visoko efikasan četvorocilindrični motor serije M 252 nudi snagu do 140 kW i zadovoljava najviše standarde efikasnosti i užitka u vožnji. *Varijante 8F-eDCT mjenjača s dvostrukim kvačilom jamče besprijekoran prijelaz između električnog i hibridnog načina vožnje. Održivost i udobnost za kupce Mercedes-Benz slijedi holistički pristup održivosti: *Nove baterije su dizajnirane da obezbede duži radni vek. *Modularni dizajn olakšava popravke i zamjenu. *Udio kobalta je drastično smanjen, što je smanjilo troškove proizvodnje baterija za 30 posto. Napredna tehnologija baterija i pionirske tehnologije za svakodnevni život Vrhunska verzija baterije kapaciteta 85 kWh nudi 20 posto veću gustoću energije zahvaljujući inovativnim anodama od silicijum oksida. Jeftinije litijum-gvožđe-fosfatne baterije, koje su takođe dizajnirane za izdržljivost i efikasnost, dostupne su za osnovne modele. Mercedes-Benz garantuje preostali kapacitet od najmanje 70 posto za osam godina ili 160.000 kilometara. Pored tehničkih inovacija, Mercedes-Benz nudi i praktičnost i jednostavnost za upotrebu. Integracija dvosmjernog punjenja (od vozila do kuće i vozila do mreže) pretvara vozila u jedinice za skladištenje energije koje mogu apsorbirati i vratiti višak električne energije iz obnovljivih izvora. Toplotna pumpa na zračnoj strani koristi otpadnu toplinu iz pogona i baterije, kao i okolni zrak kako bi povećala domet čak iu hladnim regijama. Zaključak: Sa jasnim fokusom na efikasnost, udobnost i održivost, Mercedes-Benz danas oživljava mobilnost sutrašnjice. Poruka je jasna: budućnost pripada trokrakoj zvijezdi – i ona je naelektrizirana! VEZANO Reportaža: Porsche Taycan i osmijeh moje majke
Hoće li Apple napokon predstaviti svoj televizor
Marx.ba Tokom godina mrežom su kružile različite glasine o Appleovim planovima koji se, barem do sada, nisu ostvarili. Ponajviše se pisalo o njihovom automobilu te su, nakon što su konstantno mijenjali planove, na kraju odustali od tog velikog i ambicioznog projekta. Još jedan od takvih projekata o kojima su razmišljali, ali su također zaključili kako se ne isplati krenuti u njegov razvoj jest – televizor. Iako danas na tržištu postoji Apple TV, riječ je o set-top box uređaju koji se može povezati s televizorima i onda pokretati različite aplikacije, igre, streaming servise i slično. O Appleovom televizoru govorio se još dok je bio živ Steve Jobs, između 2009. i 2011. godine, a čini se kako je sada i Tim Cook ponovno počeo razmišljati o razvoju TV-a s logom jabuke. Ljubitelji ove kompanije ipak se ne trebaju prerano veseliti jer, ako se na kraju Apple i odluči na predstavljanje televizora, proći će još dosta vremena. Prema Marku Gurmanu, Apple tokom sljedećih godina planira predstaviti nekoliko uređaja iz kategorije pametnih kućanskih uređaja, a prvi takav uređaj vjerovatno će biti pametni ekran koji će se moći postaviti na zid i putem kojeg će se upravljati s drugim smart home uređajima. Ako se taj ekran pokaže uspješnim te korisnici pokažu veliki interes za njim, onda ća Apple krenuti i razvojem i proizvodnjom ostalih uređaja iz te kategorije, uključujući i televizor. Predstavljanje pametnog ekrana možemo očekivati u prvoj polovici sljedeće godine te, ako za njim ne bude potražnje, Gurman kaže kako bi Tim Cook i Apple ponovno mogli razmisliti o promjeni strategije oko pametnih kućanskih uređaja, što bi moglo značiti i novi palac dolje za njihov TV. Tržište televizora trenutno je prilično zasićeno te na njemu dominiraju kineske kompanije, kao i južnokorejske firme poput Samsunga i LG-a i bit će prilično zanimljivo vidjeti kakve bi novitete Appleov televizor mogao donijeti. Poznavajući ovu kompaniju, jasno je kako će to biti premium uređaj koji neće biti jeftin te kako će imati snažnu integraciju s Appleovim ekosistemom, no pitanje je hoće li kompanija uvesti i neki novitet kojim bi mogli privući veći broj kupaca. Podsjetimo, iz Applea su nedavno upozorili kako u budućnosti vjerovatno neće imati uređaj koji će biti toliko profitabilan poput iPhonea, već na tržištu namjeravaju ponuditi veći broj uređaja – od slušalica, nadzornih kamera, pametnih ekrana pa do AR/VR uređaja i pametnih naočala koji bi trebali nadoknaditi prihode od prodaje telefona, piše Zimo. VEZANO Trenutak u vremenu ili nova era za društvene mreže: Šta donosi odljev korisnika s X-a na Bluesky
Kakve tehnologije i senzore možemo očekivati u unutrašnjosti vozila u budućnosti
Marx.ba Autoindustrija se, kako god na taj proces gledali, kreće u smjeru automatizacije i digitalizacije svih mogućih funkcija u vozilima. Od autonomne vožnje, pa sve do sitnica kakve se nalaze unutar kabine vozila. Senzori, instrumenti, ekrani, motori, aktuatori, kamere, radari, biometrijski skeneri… Sve to danas se može naći u putničkim kabinama automobila, a u budućnosti će svega toga biti i daleko više, barem ako je suditi prema mnoštvu tehnologija predstavljenih u toj domeni na ovosedmičnom sajmu InCabin Europe 2024 u Barceloni. Autonet je izdvojio neke od zanimljivih inovacija. EYE2DRIVE: Bio-inspirirana tehnologija digitalnih kamera Proizvođač poluvodiča EYE2DRIVE razvio je bio-inspiriranu tehnologiju Trueye koja replicira ljudsko oko unutar elektronskih komponenata digitalne kamere. Tehnički gledano, CMOS senzor ove kamere daje jedinstvene podatke koji su kvalitetniji jer kamera funkcionira poput ljudskog oka i prilagođava se okolini. Takvi podaci se obrađuju uz pomoć umjetne inteligencije. S praktične strane, kamera je imuna na nedovoljno ili prekomjerno eksponiranje, ghosting i titranje slike, što su česti problemi kod klasičnih digitalnih kamera. Ove kamere daju preciznije podatke te se mogu koristiti u različitim dijelovima automobila – kao dio aktivne sigurnosti, za praćenje aktivnosti putnika te za razne korisne ili zabavne primjene u infotainment sistemima. IEE: Inovacije u kabinskim senzorima Kompanija IEE proizvela je već preko 500 miliona kabinskih senzora raznih vrsta, prvenstveno sigurnosne primjene, poput detekcije prisutnosti putnika i djece u sjedištima radi pravilnije primjene sigurnosnih pojaseva. Danas se fokusiraju na praćenje prisutnosti i pažnje vozača, posebno pri poluautonomnoj vožnji. Sljedeći korak u njihovom razvoju je izrada softvera i hardvera koji integrira sve dostupne senzore, čineći sistem učinkovitijim i sigurnijim, uz smanjenje troškova proizvodnje objedinjene senzorske tehnologije. Infineon: Senzori za praćenje vitalnih znakova Infineon Technologies predstavio je senzor koji može pratiti cijelu kabinu vozila, detektirati prisutnost i broj osoba te otkriti djecu ostavljenu u kabini, uz praćenje njihovih vitalnih znakova. Senzor može mjeriti otkucaje srca i ritam disanja, kako vozača, tako i djece u sjedalici, te poslati upozorenja u hitnim situacijama. Ključ ove tehnologije je kombinacija 3D time-of-flight optičkog senzora i klasične 2D kamere, što omogućava prikupljanje detaljnih podataka u stvarnom vremenu. Sightic: Podacima o vozačima pod utjecajem alkohola i droga do veće sigurnosti Švedski Sightic Analytics započeo je inicijativu stvaranja najveće svjetske baze podataka o vozačima pod utjecajem alkohola i droga, u saradnji s velikim proizvođačima automobila. Podaci se prikupljaju putem postojećih kamera u vozilima i obrađuju algoritmima koji prepoznaju intoksikaciju vozača. Cilj ovog projekta je poboljšati sigurnost na cestama razvojem novih tehnologija i regulativa temeljenih na prikupljenim podacima, s krajnjim ciljem smanjenja broja poginulih na cestama, u skladu s inicijativama poput “EU Vision Zero”. Anyverse: Platforma za testiranje kabinskih sistema Kompanija Anyverse predstavila je podatkovnu platformu za testiranje i validaciju kabinskih sistema temeljenih na računarskom vidu. Njihova simulacijska platforma koristi fizikalne modele za simulaciju složenih okruženja unutar vozila, omogućujući proizvođačima standardiziranu provjeru tehnologija, što ubrzava implementaciju novih rješenja. Platforma omogućuje proizvođačima vozila da putem simulacija prilagode dizajn vozila i usklade ga s regulatornim zahtjevima te testovima sigurnosti, poput EuroNCAP-a. Novus: Softverska rješenja za sigurnost u prometu Indijska kompanija Novus Hi-Tech bavi se pitanjima sigurnosti na cestama, gdje su saobraćajne nesreće česte. Njihova softverska rješenja, koja su neovisna o hardveru, omogućuju saradnju s brojnim proizvođačima vozila. Na sajmu InCabin predstavili su Novus Safe Suite, paket softvera koji objedinjuje opcije poput pomoći vozaču, praćenja pažnje, aktivne sigurnosti i sistema poluautonomne vožnje. Svi podaci se prikupljaju putem običnih optičkih kamera, koje su danas standardna oprema u automobilima, piše Autonet.
Završeni Dani osiguranja u BiH 2024: Društva moraju biti spremna na ono što donosi budućnost
Marx.ba Drugi dan konferencije Dani osiguranja u BiH otvoren je temom o prirodnim nepogodama, a govornici su ukazali na činjenicu da se posljednjih godina bilježi sve veći broj takvih slučajeva, te da su uzrok klimatske promjene. Bakir Krajinović, šef odsjeka u Federalnom hidrometeorološkom zavodu i rukovodilac Regionalnog centra za WIGOS BiH, kazao je kako su klimatske promjene nešto sa čime moramo naučiti da živimo, te kako su se one dešavale i ranije. – Temperature se posljednjih godina mijenjaju brže nego što su klimatolozi predvidjeli da će se dešavati. Bosna i Hercegovina je jedna od rizičnijih zemalja u svijetu, sve što se dešava u svijetu u našoj zemlji će se dešavati duplo brže zbog klime u kojoj smo, a u narednih pet godina očekujemo da ćemo nadmašiti prosječne dosadašnje temperature. Sve je više vremenskih nepogoda, od poplava, ledenih kiša, jakih tuča, velikih suša, i sve to donosi sa sobom i velike štete. Priroda nam daje lekcije, štete će s godinama biti sve veće, a nama je da se pripremimo za sve ono što nas čeka, kazao je Krajinović, te poručio predstavnicima osiguravajućih kuća da razmisle o većoj uključenosti službe meteorologa u svoje aktivnosti. Zlatan Filipović, predsjednik Stručnog vijeća Centra za edukaciju i istraživanje u osiguranju UDOFBiH i predsjednik Uprave Bosna Reosiguranje, ukazao je na činjenicu kako su štete u svijetu zbog vremenskih nepogoda u prošloj godini bile ogromne, mnogo veće nego ranije, te dodao kako će štete samo nastaviti rasti s godinama. – Rastu broja šteta doprinosi ekonomski rast, urbanizacija, akumulacija vrijednosti i imovine, te drugi faktori. Potencijal nastanka štete mora biti smanjen. Tako će osiguranje biti dostupnije i jaz pokrivenosti osiguranjem bi se smanjio. Uloga vlasti u cijelom procesu je veoma bitna, potrebne su pojačane kontrole i poboljšanje propisa. Investiranje je neophodno i od javnog i od privatnog sektora, a mi se moramo prilagođavati klimatskim promjenama i u građevinskom i u drugim sektorima. Moramo i povećati svijest javnosti o svim rizicima, povećati kapital neživotne industrije osiguranja ili se prebaciti na reosiguranje. Smanjenje emisije stakleničkih plinova je također izuzetno važno, poručio je Filipović. O temi „Pravo oštećenika i rad pravosuđa u predmetima iz sektora osiguranja“, govorili su stručnjaci iz ove oblasti: Armela Ramić, advokatica, Damir Prolić, tužilac Tužilaštva Kantona Sarajevo i Jasenka Potogija, sutkinja Kantonalnog suda u Sarajevu. Sutkinja Potogija istakla je ovom prilikom kako se o dužini trajanja postupka godinama govori i kako se to reflektuje na sve učesnike u postupku. Najduže postupci, kako je istakla, traju u Sarajevu i u većim gradovima. – Jedino rješenje za ovaj problem koje se pojavilo i primjenjuje se jeste delegiranje sudija u drugi sud, dakle da sudije koje nemaju dovoljan broj predmeta imaju mogućnost da se delegiraju na predmete drugih sudova. Međutim, to se u praksi ne dešava tako često, istakla je sutkinja Potogija. Advokatica Armela Ramić istakla je kako postoje i alternativni načini rješavanja sporova, a to su arbitraža i medijacija. Arbitraža je, kako je kazala, proces u kojem stranka u cijelosti upravlja postupkom jer bira osobe koje će biti članovi arbitraže, a to mogu biti osobe iz struke koje bolje razumiju problematiku. Za razliku od sudskih procesa koji mogu trajati i po šest godina, arbitražni sporovi se rješavaju u periodu od 6 do 12 mjeseci. Damir Prolić, tužilac Tužilaštva Kantona Sarajevo, kazao je kako je potrebna bolja saradnja osiguravajućih društava i istražnih organa te preporučio osiguravajućim društvima da dijele informacije sa istražnim organima o potencijalno sumnjivim slučajevima kod prijave šteta iz osiguranja. Jedna od tema drugog dana konferencije bila su vozila na električni pogon koja predstavljaju poseban izazov za osiguravajuća društva, a Kristijan Oslić, direktor Službe za prevenciju zloupotreba i unapređenje procesa obrade šteta, Croatia osiguranje d.d. Zagreb, govorio je o rizicima i vezi električnih vozila i osiguranja. Zlatan Velić, voditelj marketinga i PR-a u Triglav osiguranju, govorio je o generaciji Z, njihovom interesu za police osiguranja, te istakao kako je mladima danas važno da imaju sadržaj koji je realan i koji je konkretan, te da se i osiguravajuće kuće pri kreiranju proizvoda i usluga mladima trebaju voditi time.Srebreni partneri ovogodišnje konferencije je kompanija Deloitte, a bronzani partner ORYX Assistance.
11. SARAJEVO MARKETING SUMMIT: Jeste li spremni za budućnost marketinga?
Marx.ba U Sarajevu će se 2. i 3. oktobra 2024, održati Sarajevo Marketing Summit, tako će glavni grad BiH, po 11. put zaredom biti centar marketinške industrije i mjesto okupljanja vodećih domaćih, regionalnih, ali i međunarodnih stručnjake iz oblasti marketinga, komunikacija i poslovnog razvoja. Bit će ovo prilika za sve profesionalce iz industrije da istraže najnovije trendove, tehnologije i inovativne pristupe koji oblikuju moderni marketing. Ovogodišnja tema, “Changing Tomorrow Now”, u fokus donosi ubrzane promjene koje trenutno transformiraju marketing i postavljaju nove temelje za budućnost industrije.Učesnici će imati priliku prisustvovati predavanjima eminentnih govornika, ali i panel diskusijama u kojima će predstavnici najjačih kompanija iz BiH, regije i svijeta, dijeliti svoja iskustva o temama kao što su: Oglašavanja u modernom marketinguStrategije brendiranja unutar gaming industrijeRazvoj korisničkog iskustva i brend menadžmenta Na konferenciji ćete moći poslušati konkretne primjere i case studyje koji će vam pomoći da unaprijedite svoje marketinške strategije, a kroz najavljene panel-diskusije i prezentacije dobit ćete nove ideje za svoje buduće projekte, osiguravajući da vaša kampanja bude inovativna i relevantna u poslovanju.Osim bogatog programa, Summit pruža posebnu mogućnost networkinga, gdje će učesnici moći razmijeniti ideje, steći nova partnerstva i proširiti svoju mrežu kontakata. Samim sudjelovanjem na ovakvom događaju svoj brend i kompaniju predstavljate spremne za budućnost, budućnost u kojoj potrošači uvijek očekuju više i bolje! Ubrzane promjene zahtijevaju brzo prilagođavanje – iskoristite priliku i upoznajte se sa alatima, ali usvojite i neophodna znanja, koja će vam omogućiti da uvijek budete korak ispred konkurencije. Registracija je otvorena, a zbog velikog interesa preporučujemo da svoje mjesto osigurate na vrijeme.Za više informacija i kotizaciju, posjetite web stranicu www.marketing-summit.ba Partner ovogodišnje konferencije je Ministarstvo kulture i sporta KS, zlatni sponzor Telemach, prijatelji projekta: Podravka Grupa, Dr. Oetker, la Bomba, Hercegovina Produkt, EurCompany, Smoki, Violeta, Argeta, Grand, MI99, Mak Zara. Organizator 11. Sarajevo Marketing Summita je marketinška agencija Altermedia.
Prihod od oglašavanja dosegnut će 1 trilion dolara 2026. godine
Marx.ba Unatoč ekonomskim preprekama, tehnološkom poremećaju i povećanom geografskom i industrijskom takmičenju, globalna industrija zabave i medija (E&M) nastavila je rasti u 2023., prema PwC-u. Ukupni prihodi porasli su 5 posto u 2023. na 2,8 triliona dolara, nadmašivši ukupni ekonomski rast koji navodi MMF. Izgledi, koji pokrivaju 11 segmenata prihoda u 53 zemlje i teritorija, otkrivaju da se predviđa da će globalni E&M prihodi dosegnuti 3,4 triliona dolara u 2028., rastući uz godišnju stopu rasta od 3,9 posto (CAGR). Prije svega, prihod od oglašavanja trebao bi doseći 1 trilion dolara u 2026. i predviđa se da će činiti više od polovice (55 posto) ukupnog rasta prihoda E&M industrije u sljedećih pet godina. Izgledi također otkrivaju da se servisi za strujanje, koji tradicionalno ovise o modelima pretplate, suočavaju s povećanom konkurencijom i izazovima u korištenju i preuzimanju od strane potrošača te traže konsolidaciju, sportove uživo (uključujući mega-događaje poput Ljetnih olimpijskih igara), razbijanje lozinki dijeljenje i modeli temeljeni na oglasima za poticanje rasta. Gledajući širom svijeta, SAD ostaje najveća svjetska tržište i tržište oglašavanja (4,3 posto CAGR do 2028.), predstavljajući više od jedne trećine globalne potrošnje u 2023. Međutim, druga velika tržišta, uključujući Kinu (7,1 posto) i Indiju (8,3 posto), a manje zrela tržišta poput Indonezije (8,5 posto) i Nigerije (10,1 posto), rastu brže. Očekuje se da će globalni prihod od oglašavanja rasti po godišnjoj stopi rasta od 6,7 posto (CAGR) do 2028., ispred druga dva analizirana široka E&M segmenta: povezivost (2,9 posto) i potrošač (2,2 posto). Svo to vrijeme, ukupni prihod od oglašavanja trebao bi dosegnuti 1 trilion dolara u 2026. (dok će prihodi u 2028. biti dvostruko veći od prihoda u 2020.). Predviđa se da će oglašavanje činiti 55 posto ukupnog rasta E&M industrije u sljedećih pet godina na temelju tri analizirana široka E&M segmenta. Oglašavanje na internetu najveća je i jedna od najbrže rastućih komponenti industrije oglašavanja. Porastao je za 10,1 posto u 2023., dodajući 52,5 milijardi dolara novih prihoda, a predviđa se da će porasti na CAGR od 9,5 posto do 2028., kada će činiti 77,1 posto ukupne potrošnje na oglase. Korištenje usluge strujanja i prihvaćanje potrošača raste, iako niže nego posljednjih godina, jer se pružatelji usluga suočavaju s povećanom konkurencijom i izazovima u navođenju potrošača da plaćaju više za digitalnu robu i usluge. Globalne pretplate na over-the-top (OTT) video usluge porast će na 2,1 milijardu u 2028. s 1,6 milijardi u 2023. – što predstavlja CAGR od 5 posto. Očekuje se da će globalni prosječni prihod po OTT video pretplati rasti, porasti sa 65,21 dolara 2023. na 67,66 dolara 2028. Ovaj efekt platoa tjera vodeće streamere da preoblikuju svoje poslovne modele i pronađu nove prihode izvan pretplata, uključujući uvođenje varijanti temeljenih na oglasima (smanjene naknade za pretplatu sa sadržajem ispunjenim oglasima), suzbijanje dijeljenja lozinki, uvođenje sportova uživo, i konsolidacija industrije. Na razvijenim tržištima ova konsolidacija poprima oblik povezivanja pružatelja usluga pretplate. Do 2028. oglašavanje će činiti oko 28 posto OTT globalnih prihoda od streaminga, u odnosu na 20 posto u 2023. godini. Globalno igranje igara, koje uključuje e-sport (takmičarsko igranje s profesionalnim turnirima i gledateljima uživo), nastavilo je svoj niz kao jedan od najbrže rastućih velikih sektora u E&M svemiru, s ukupnim prihodom koji je 2023. dosegao 227,6 milijardi dolara, što je rast od 4,6 posto. Prihod je na putu premašiti 300 milijardi dolara u 2027., što je gotovo dvostruko više od nivoa u 2019. Azijsko-pacifičko područje ostaje najveće regionalno tržište igara, koje predstavlja 48,1 posto ukupnog globalnog segmenta, popevši se na 54,4 posto, ili 181,8 milijardi dolara, u 2028. godini. Drugdje unutar E&M-a, osobna, stvarna, tehnološki omogućena iskustva kao što su živa muzika i kino ostaju ključne industrije u razvoju, s kino blagajnama i prodajom ulaznica za glazbu koja predstavlja 38,6 posto neto povećanja potrošačke potrošnje u svijetu u 2023. godini. Potaknuti velikim događajima kao što su svjetske turneje muzičara, prihodi od muzike uživo porasli su za 26 posto i činili su više od polovice ukupnog muzičkog tržišta. Potpomognuto nekoliko blockbuster izdanja u 2023., kinematografija je zabilježila povećanje potrošnje na blagajnama od 30,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Globalni prihodi kina spremni su da 2026. nadmaše svoje nivoe prije pandemije, 2019. godine, piše ICTBusiness.
Digitalna transformacija oblikovat će budućnost BiH
Marx.ba U Sarajevu održan je završni događaj na kojem su predstavljeni rezultati grandioznog projekta „Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u BiH/EU4DigitalSME“ čiji su pokretači i sufinansijeri Evropska unija i Vlada SR Njemačke. Uspostavljanje i podrška razvoja Digitalnih inovacijskih habova (DIH) jedna je od ključnih aktivnosti EU4DigitalSME projekta i naslijeđe projekta koji je implementirao GIZ. Cilj je bio razviti ekosistem za digitalizaciju, automatizaciju i inovacije u malim i srednjim preduzećima (MSP) u Bosni i Hercegovini. Opći je stav je kako će digitalna transformacija oblikovati budućnost BiH. – Počeli smo projekat prije tri godine, kolege iz Evropske unije i Vlade Njemačke bile su uvjerene da radimo dobru stvar. Otada, projekat je polučio mnoge uspjehe u kontekstu inovacija i digitalizacije u BiH. Uspjeh uključuje i razvijanje Akcionog plana za mala i srednja preduzeća u oba entiteta, ali i na državnom nivou. Oko 140 javnih institucija se digitaliziralo, a politički subjekti shvatili su važnost teme digitalizacije.Postavljena su dva centra za digitalnu transformaciju, omogućena saradnja između malih i srednjih preduzeća i institucija i fakulteta. I sve je to urađeno na osnovu ideje. Ovo je samo start. Razvijanje na polju inovacija i digitalizacije je vrlo važno za čitav region i sretni smo što vlada konsenzus da ovo zaista vrijedi i da su spremni nastaviti u istom pravcu razvoja, kazao je Daniel Bagwitz, državni direktor GIZ-a za BiH i Crnu Goru. Evropska unija (EU) kontinuirano jača poslovnu infrastrukturu na zapadnom Balkanu čiji je dio i BiH, u sklopu sveobuhvatnih napora uloženih u povećanje prosperiteta i stabilnosti u regionu. EU poboljšava pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća kroz EU investicionu platformu za region. – Jedan od ključnih elemenata inovacija jesu mladi ljudi. To je ekstremno bitno u kontekstu BiH, gdje je prisutna tendencija masovnog napuštanja zemlje upravo mladih ljudi. Stoga, kreiranje sistema i razvoj digitalizacije može ponuditi razne prilike i perspektive za mlade ljude da izraze svoj talenat ovdje u BiH, umjesto negdje drugo. Druga stvar vezana za digitalizaciju je da je ostvariva jedino ako postoji saradnja među ljudima. Da bi nešto postigli neki uspjeh potrebno je raditi zajedno, po strani ostaviti lične interese, ambicije, politička uvjerenja i konekcije. Digitalna Evropa je sjajna prilika za BiH, sedam i po milijardi eura bit će namijenjeno za zemlje kandidatkinje, no niko neće moći privući sredstva bez zajedničkog, jakog, transparentnog rada i saradnje između privatnog, javnog i akademskog sektora. Stoga sam ponosan na saradnju EU i Vlade Njemačke kroz ovaj projekat koji će nadam se biti prvi korak ka razvoju digitalizacije i inovacija u BiH, kazao je Stephano Ellero, Šef kooperacija u Delegaciji EU u BiH. Događaju je prisustvovao i ministar saobraćaja i komunikacija u Vijeću ministara BiH Edin Forto. – Na svakodnevnoj bazi u BiH razgovaramo o tome kako je teško nešto razviti i usvojiti. Bosna i Hercegovina mnogo radi na usvajanju nečega što drugi rade dobro godinama i dekadama. Pa i pored otpora da se prihvate promjene u svakoj organizaciji i instituciji, kao ministar komunikacija i saobraćaja mogu potvrditi da imamo mnoštvo pilot-projekata širom BiH koji bi trebali naknadno biti integrirani u zajedničke projekte. Dao sam sebi zadatak da pokrenemo što je moguće više uspješnih projekata i s te strane želio bih se zahvaliti GIZ-u i Vladi Njemačke na uspostavi mreže digitalnih inovacionih habova (DIH) koji će biti centri znanja u nadolazećim godinama, riječi su Forte. Almir Badnjević, direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) podcrtao je da je digitalna transformacija u BiH nemoguća bez podrške institucija. – Zahvalio bih se prvenstveno Delegaciji EU koja nam je mnogo pomogla, i slobodno mogu reći da bez njih IDDEEA ne bi postojala, također Vladi Njemačke, a posebno GIZ-u koji je radio sa nama na implementaciji jednog od pet pilot-projekata na evropskom nivou vezano za digitalizaciju. Prvi put nakon 18 godina imamo Zakon o elektronskom potpisu. Nadam se da će Vijeće ministara do kraja godine usvojiti još jedan zakon, Zakon o zaštiti podataka. Oba ova zakona su osnova za digitalnu transformaciju i bez nje ona neće biti moguća, smatra Badnjević. Zaključeno je da ulaganja u digitalne tehnologije omogućavaju preduzećima da budu agilnija, inovativnija i bolje prilagođena izazovima globalnog tržišta te da poslovna zajednica i nadležne institucije trebaju nastaviti raditi na digitalizaciji ekonomskih procesa u preduzećima što u konačnici dovodi do povećanja investicija na zadovoljstvo svih. U projekat ”Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSME i digitanu transformaciju preduzeća u BiH zajedničkim sredstvima EU i vlade Njemačke uloženo je 6,1 milion EUR.