Novo veliko tržište: U budućnosti bismo mogli, uz Olimpijske imati i Olimpijske esport igre
Marx.ba Profesionalni sportisti širom svijeta odbrojavaju posljednje mjesece uoči Olimpijskih igara koje bi se 2024. godine trebale održati u Parizu. Upravo bi Olimpijske igre u Parizu po prvi put trebale ugostiti i nešto drugačije sportiste. One koji svoje vrhunske rezultate postižu koristeći računare. Govorimo o esportašima koji bi svoje sposobnosti trebali po prvi put pokazati i na ovim Olimpijskim igrama, ali hoće li i tamo ostati za sljedeće Olimpijske igre, tek će se odlučiti. Ako pitate predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta, Thomasa Bacha, esportu i esportistimaa trebalo bi osigurati prostor na kojem bi se mogli ravnopravno takmičiti. A to je, po njegovom mišljenju, zasebne esport Olimpijske igre. – Digitalna revolucija, a posebno umjetna inteligencija i esportovi, nude nam ogromne mogućnosti. Moramo ih odmah uhvatiti. Zbog toga Komisija za esport MOK-a proučava stvaranje Olimpijskih esport igara. Ovaj novi pothvat esport zajednica je prihvatila s entuzijazmom. Zaista postavljamo nove temelje. Snažan zamah potvrđuje veliki potencijal koji za nas predstavlja ovaj uzbudljivi digitalni projekt. Kakav god oblik Olimpijske esport igre poprimile, naši parametri i uvjeti su postavljeni. Ostat ćemo vjerni našim vrijednostima – olimpijskim vrijednostima mira, poštovanja, nediskriminacije i solidarnosti, naveo je u svojoj novogodišnjoj poruci Bach. Podsjetimo, MOK još je 2021. godine pokrenuo virtuelnu Olimpijsku seriju te 2022. Olimpijska sedmica esportova tokom kojeg su se esportisti takmičili u 10 računarskih igara sportske tematike – bejzbol, streljaštvo, moto sport, biciklizam, šah, streljaštvo, jedrenje, tae-kwon-do, ples i tenis. Je li to dovoljno za Olimpijske esport igre ili će MOK posegnuti za nekim drugim popularnim igrama kao što su dosadašnja FIFA ili pak Counter Strike, za sad nije poznato. No, da se MOK okreće sve više tehnologiji i digitalizaciji, ne bi li tako privukao i mlađu publiku, pokazuje Bachova poruka o uvođenju umjetne inteligencije. – Kada je riječ o umjetnoj inteligenciji, naš imperativ “promijeni se ili budi promijenjen” dobiva novo značenje. Želimo iskoristiti transformativnu moć umjetne inteligencije za podršku sportistima i poticanje razvoja sporta. Ovdje se radi o prepoznavanju talenta; stvaranje individualiziranih metoda treninga; učiniti ocjenjivanje objektivnijim; prilagođavanje individualnog iskustva gledanja milijardi olimpijskih navijača. Mogućnosti su bezgranične…, poručio je Bach.
Budućnost odjeće: Šta nam donose digitalni pasoši tekstilnih proizvoda
Marx.ba Digitalni pasoši tekstilnih proizvoda postat će obavezni u Evropskoj uniji od 2030. godine, donoseći revolucionarne promjene u načinu informisanja potrošača o održivosti odjeće. Kroz skeniranje QR koda, kupci će imati pristup detaljnim informacijama o svakom proizvodu, uključujući ekološki otisak, materijale, životni ciklus, vlasništvo, popravke i garanciju. Ovi digitalni pasoši, bazirani na oblaku ili blokchainu, osiguravaju visok nivo validnosti podataka tokom cijelog životnog ciklusa proizvoda, sprječavajući retroaktivne manipulacije informacija. Inicijativa je dio EU strategije za održiv i cirkularni tekstil, sa ciljem promovisanja transparentnosti i odgovornog potrošačkog ponašanja. Tekstilna industrija, odgovorna za 10% globalnih emisija gasova staklene bašte, postavlja se kao četvrti sektor sa najvećim utjecajem na klimatske promjene u Evropi. Evropska unija odabrala je tekstil, baterije i materijale za građevinsku industriju kao prve proizvode podložne propisima o Digitalnom pasošu proizvoda. Informacije u pasošu obuhvataju detalje o proizvodu, lanac snabdijevanja, materijale, potrošnju energije, životni ciklus, popravke, recikliranje i priznanja za ekologiju. Pilot projekti, poput Trace4Value u Švedskoj, već testiraju ove pasoše, a brendovi poput Loro Piana, Burberry i H&M istražuju njihovu implementaciju. Iako postoje izazovi u standardizaciji podataka i koordinaciji napora, jasno je da je saradnja između vlasti, brendova, proizvođača i tehnoloških kompanija ključna za uspješnu implementaciju ovih inovativnih pasoša.
Baterije za električna vozila: Kako je sve počelo, historija i budućnost u automobilima
Marx.ba Korijeni modernih baterija mogu se pratiti do 19. vijeka kada je britanski naučnik Michael Faraday demonstrirao upotrebu srebrnog sulfida i olovnog fluorida kao čvrstih elektrolita. Tokom sljedećeg stoljeća razvoj baterija uglavnom je bio vezan uz laboratorijske eksperimente. Međutim, kako je osobna elektronika postala sve važnija krajem 20. vijeka, rasla je i potražnja za manjim, snažnijim baterijama koje su trajale duže od njihovih prethodnika, piše HAK. Historija baterija (kako ih je prepoznala kompanija za analizu podataka i savjetovanje GlobalData): 600. pne. – Tales iz Mileta otkrio je da se električni naboj može stvoriti trljanjem krzna o staklo. 1740. – Izum Leyden Jara za pohranu električnog naboja. Povezani set staklenki stvara visoki napon, što zapravo postaje prva baterija. 1800. – Alessandro Volta izumio je Voltansku hrpu koja se sastoji od izmjeničnih diskova od bakra i cinka odvojenih s krpom koja je natopljena slanom vodom. 1834. – Michael Faraday prikazuje kretanje iona kroz tekuće i čvrste elektrolite. 1859. – Gaston Plante izumio je punjivu olovnu bateriju i 1881. godine Camille Faure otkriva kako ih proizvoditi. 1884. – Emil Warburg pokazuje vodljivost natrijevih iona kroz staklo. 1897. – Walther Nernst razvija Nernstovu svjetiljku koja zagrijava keramičku šipku do te mjere da postaje žarna. 1902. – Thomas Edison razvija bateriju željezo-nikal, kasnije dodajući litijev hidroksid elektrolitu kako bi poboljšao performanse. 1914. – Carl Tubandt i Erich Lorenz karakteriziraju vodljivost srebrnog jodida na visokim temperaturama. 1967. – Neill Weber i JT Kummer razvijaju natrijevo-sumpornu bateriju dok rade u Fordu. Kao elektrolit koriste čvrstu keramičku membranu. 1973. – Inženjer Motorole, Martin Cooper, uputio je prvi poziv s ručnog, nevezanog mobilnog telefona. 1975. – Peter Wright proizvodi prvi polimerni elektrolit, koji sadrži natrijeve i kalijeve soli sadržane u polietilen oksidu. 1976. – Exxon najavljuje litij-titan bateriju, ali ne može zaustaviti njihove eksplozije. 1980. – John Goodenough razvija litij-kobalt-kisikovu bateriju – preteču današnje litij-ionske tehnologije. 1982. – Nokia je predstavila automobil s telefonom od 10 kg. 1983. – Podružnica AT&T pokreće prvu komercijalnu staničnu mrežu za automobilske telefone. 1986. – Cijena nafte dramatično pada, što je natjeralo Exxon, GE i GM da zaustave svoja istraživanja nove tehnologije baterija. 1991. – Sony razvija prvu litij-ionsku bateriju za komercijalnu upotrebu za ručni fotoaparat. 1995. – Motorola predstavlja lagane mobitele MicroTac i StarTac na bazi litij-jona. Zasdnji je težio samo 87,9 g. 2006. – Tesla Roadster lansiran, pokrećući komercijalni posao s električnim automobilima. 2007. – Apple unosi promjenu na tržište s prvim iPhoneom, koristeći litij-ionske baterije. 2008. – GM je odabrao LG Chem za opskrbu baterijama za Chevy Bolt, sve do 2017. godine. 2009. – Obamina administracija odlučila je finansirati razvoj tehnologije baterija i izdvojila 2 milijarde dolara saveznih sredstava. 2012. – Kompanija A123 Systems, koju financira američka vlada, prijavljuje bankrot – jedan od mnogih od start up-ova baterija. 2014. – Tesla i Panasonic potpisali su ugovor o projektu Gigafactory za litij-ionske baterije vrijedan 5 milijardi dolara. 2014. – Tesla počinje prodavati Powerwall domaće i komercijalne sisteme za pohranu energije. 2015. – Automobilska kompanija BYD objavljuje najveći svjetski promet prodaje električnih automobila, uglavnom električnih autobusa u Kini. 2015. – Kineske kompanije za pametne telefone Huawei i Xiaomi započele su prodaju Apple i Samsung uređaja na kineskom tržištu. 2016. – Tesla najavljuje cilj da proizvede 500.000 električnih vozila Modela 3 do 2018. godine. 2016. – Proizvodnja započinje u Teslinom Gigafactoryu. 2017. – Pojavljuju se prve serije Chevy Bolta i Tesla Modela 3. 2018. – Bolt i Model 3 prelaze u masovnu proizvodnju. 2021. – Električni Robo – taksi pokrenut u “kontroliranim zonama” u nekolicini gradova. 2023. – Prvi EV-i pojavljuju se s SSD baterijama – oni će biti ograničeni na vrhunske modele. 2025. – Električni automobili čine 25% prodaje novih automobila. 2030. – Tržište litij-ionskih baterija doseglo je 100 milijardi dolara. 2030. – Uvođenje čvrstih baterija u masovna električna vozila koja omogućuju veći domet, brže vrijeme punjenja i veću sigurnost.
Šta struka kaže: Novi načini razmišljanja o poslu u 2024. godini
Marx.ba Šta ako naše najproduktivnije ,,ja“ nije kada šaljemo e-poštu ili komuniciramo na Zoomu? Umjesto toga, šta ako se naša produktivnost poveća kada se udaljimo od računara, stola i tradicionalno definisanih radnih mjesta? Radimo u eri obilježenoj neviđenim izgaranjem na poslu, hibridnim radnim okruženjima sa pravilima koja se razvijaju i pokušajima da se upravlja sveprisutnom tehnologijom. Ova tri pojave mole za drugačiji način razmišljanja o poslu. Na primjer, istraživanje Thrive My Way iz 2023. ističe da 57 posto radnika smatra da se od njih očekuje da posvete pažnju poslu 24 sata dnevno i da 70 posto zaposlenih doživljava sagorijevanje kada se suoče sa nerazumnim rokovima. Ovo dovodi do pada produktivnosti kada zaposleni uzimaju bolovanje kao rezultat ovih ograničenja. Da li ste čuli za „MTR radni okvir“? MTR je ljudska aktivnost usredsređena na kretanje, razmišljanje i odmor kako bi se pokrenulo generativno razmišljanje, tako da kada se vratimo poslu koji je pri ruci, budemo energičniji, maštovitiji i produktivniji. Historijski su povezane metafore kao što su „mozak kao kompjuter“ ili „mozak kao mišić“, ali Annie Murphy Paul je briljantno ponudila alternativnu metaforu za to kako mozak funkcionira u svojoj knjizi ,,Prošireni um“. Ona nudi „mozak kao ptica“, što znači da naš mozak dinamičnije funkcionira kada smo potpuno uronjeni u svijet oko nas kako bismo došli do novih načina razmišljanja. (Izvor: Unsplash) A ima li boljeg načina da se uronite nego da odgurnete stolicu od stola i iskoristite svoj osjećaj koji ljudska bića čine tako jedinstvenim kao vrstu? Nova perspektiva o tome odakle naš najbolji rad proizilazi može da bude zastrašujuća za menadžere. U današnje doba velikih podataka, radoznalost je valuta. A u doglednoj budućnosti, osnovni zadaci koji se mogu pratiti i kvantifikovati biće zamijenjeni automatizacijom, robotikom i vještačkom inteligencijom. Iako se ovo na početku čini izuzetno uznemirujućim, odlična vijest je da kompanije imaju priliku da se oslone na ,,unutrašnji rad“: posao koji zadire u našu ljudsku dimenziju i zahtijeva lični razvoj u kancelariji i profesionalni dok radite od kuće. Nova mogućnost na poslu je da se udaljimo od tehnologije i priklonimo se jedinstvenim ljudskim aktivnostima kao što su: (Izvor: Pexels) Sada je vrijeme istraživanja novih metrika za produktivnost: OKR (ciljevi i ključni rezultati) i KPI (ključni pokazatelji performansi), piše Fast Company. Kako tehnologija može podstaći trenutke zastoja? Aplikacije poput Calm i Fitbit koje podstiču da ustanete i pokrenete se tokom dana to već rade. Tehnologija, koja nam pomaže da pojačamo ono što nas čini ljudima, ključna je. Šta ako bismo normalizovali igru? Razmislite o tome da su osobine koje su vam potrebne da budete dobri u igri (saradnja, pregovaranje, aktivno slušanje, dobro postavljena pitanja) iste vještine potrebne za vodstvo. Neurobiolog David Eagleman razvio je nevjerovatne prototipove oko svog vrlo zanimljivog istraživačkog pitanja: ,,Šta ako bismo mogli osjećati podatke?“ Ako se okrenemo različitim pitanjima poput ovih, kada se vratimo vidljivom zadatku – završavanju izvještaja, pažljivom kreiranju e-pošte ili vođenju teškog razgovora s klijentom ili kolegom, rezultirat će sa više generativnih i inovativnih ideja. Budućnost rada podrazumeva poznavanje virtuelne stvarnosti, velike količine podataka i vještačke inteligencije. To će biti osnovni uslovi. Radna okruženja najbolje klase će zahtijevati ljude sa povećanim kreativnim kapacitetom. Kako se granice između tehnologije i ljudi gube, radna okruženja izgrađena na osnovama povjerenja, kreativnosti i mašte biće ključna. Moramo se udaljiti od oduševljenosti tehnologijom i okrenuti se ka našem ljudskom kapacitetu, piše Bizlife.
STADA EXPO u Banja Luci: Budućnost počinje sada
Marx.ba Kompanija Hemofarm predstavila je, u Studenskom gradu u Banja Luci, jedinstvenu STADA EXPO multimedijalnu platformu posvećenu održivom razvoju. STADA EXPO je multimedijalna izložba STADA grupe koja, kroz interaktivnu i održivu prizmu, prikazuje proizvodne procese u farmaceutskoj industriji, te na edukativan i inovativan način kombinuje nauku, tehnologiju, a prije svega, ljude koji stoje iza čitavog procesa. STADA EXPO svoj evropski put započeo je u Vršcu, nastavio kroz Rumuniju i Crnu Goru, da bi ovogodišnju turneju završio u Banja Luci. – Hemofarm jeste farmaceutski lider u zemlji i regionu, ali ujedno i jedan od lidera održivog razvoja. Štedimo resurse, konstantno unapređujemo procese, ali prije svega brinemo o zdravlju ljudi i lokalnim zajednicama. Sve to prikazano je kroz ovaj jedinstveni projekat na mjestu gdje je budućnost, a to je banjalučki Univerzitet. Nadamo se da ćemo motivisati svakog pojedinca da zajedno koračamo prema održivoj budućnosti, a postoji li bolje mjesto za to od mjesta znanja, rekao je rekao je Saša Urošević, direktor Hemofarma u BiH. STADA EXPO je modularna izložbena platforma koja se sastoji od četiri specijalno prilagođena korištena kontejnera. Svaki je prešao više od dva miliona kilometara i posjetio više od 20 zemalja, a kroz ovaj projekat svi su dobili novu šansu. To je najbolji primjer održivosti. Kontejneri su opremljeni najsavremenijim tehnologijama, od virtuelnih naočara, displeja osjetljivih na dodir do hologramskog prikaza ljudskog tijela. – Naš Univerzitet ide u korak sa savremenim trendovima. Uvijek smo otvoreni za nove ideje i projekte za naše sadašnje i buduće studente. U prilog tome govori i STADA EXPO koji, između ostalog, prikazuje i lični doprinos svakog od nas društvu i životnoj sredini. Uvjeren sam da ovi mladi ljudi, naši studenti, to shvataju i da planeti i društvu mogu ponuditi više nego što su ponudile ranije generacije. Jedan od primjera jeste i naš Univerzitet u kojem se odvija jedan cijeli proces održivosti, od botaničke bašte, preko zadržavanja najboljih kadrova, što predstavlja komponentu socijalne održivosti, do stalnog rasta i razvoja iz domaćih i međunarodnih fondova što predstavlja osnovu ekonomske održivosti, rekao je prof. dr Aleksandar Ostojić, prorektor za naučnoistraživački rad i razvoj banjalučkog Univerziteta. STADA grupa, u okviru koje posluje Hemofarm, objavljivanjem prvog globalnog izvještaja o održivom razvoju, pokazala je posvećenost ovoj životno i civilizacijski važnoj temi. Nedavno je objavljen 11. po redu Hemofarmov i drugi Stadin Izvještaj o održivom razvoju.
Mercedesov korak u budućnost: Šta donosi njihova prva punionica u Evropi
Marx.ba Mercedes ostvaruje svoje ambiciozne planove u pogledu infrastrukture punionica za električne automobile. U skladu s prijašnjim najavama, danas je s ponosom objavljeno otvaranje prvog vlastitog čvorišta za punjenje u Evropi. Ovaj korak je stigao nakon pokretanja sličnih centara u SAD i Kini. Mercedesov novi punioni hub u Njemačkoj nalazi se u Mannheimu, u regiji Rhine-Main-Neckar, koja predstavlja jedan od ključnih prometnih koridora u zemlji. Ovo čvorište za punjenje postavlja se kao centralno mjesto koje pruža potrebnu infrastrukturu za vlasnike električnih vozila, odražavajući predanost marke prema održivoj mobilnosti. Hub se sastoji od šest punionica, svaka s impresivnom snagom od 300 kW. Svaki punjač ima jedan priključak, osmišljen tako da omogući maksimalnu energiju dolaznu do vozila za punjenje. Ova napredna tehnologija omogućuje određenim modelima automobila da brzo napune bateriju od 10% do 80% u manje od 20 minuta. Otvorenost centra prema vozilima svih veličina dodatno naglašava inkluzivni pristup koji Mercedes želi pružiti u zajedničkom putovanju prema održivoj mobilnosti. Vlasnici vozila marke Mercedes imat će pristup brojnim pogodnostima, uključujući podršku za plug-and-charge, posebne početne cijene dobrodošlice te čak besplatno punjenje putem usluge Mercedes me Charge tokom prvih mjeseci. Naravno, i vozila drugih marki će se moći puniti. Inače, centar je integriran u Mercedesov navigacijski sistem, čime vlasnicima omogućuje unaprijed rezerviranje mjesta za punjenje. Osim praktičnosti, Mercedes se pobrinuo i za udobnost vozača tokom punjenja. Hub nudi “velikodušno dimenzionirana parkirna mjesta i opciju vožnje”, stvarajući ugodno iskustvo za korisnike koji čekaju da se njihova vozila napune. Tokom čekanja, vozači mogu odmoriti u obližnjoj Mercedesovoj podružnici, stvarajući integrirano iskustvo koje kombinira tehnologiju, udobnost i inovaciju. Centar ima fotonaponsku nadstrešnicu koja ne samo da pruža zaštitu od nepovoljnog vremena već i doprinosi proizvodnji obnovljive energije. LED diode pružaju korisnicima informacije o dostupnosti pojedinih tačaka za punjenje, kao i o statusu punjenja, čime se olakšava cjelokupno iskustvo korištenja punionice. Ovo otvaranje u Mannheimu samo je početak Mercedesovih ambicioznih planova. U partnerstvu s energetskim divom E.ON, planira se razvijanje budućih čvorišta diljem Europe. Do kraja desetljeća, Mercedes ima cilj postaviti više od 2000 vlastitih čvorišta diljem svijeta, uključujući impresivnih 10.000 brzih punionica. Već do kraja 2024. godine, planirano je postavljanje 2.000 punionica, od kojih će više od 200 biti dostupno u Evropi. S obzirom na rastući broj električnih vozila na cestama širom svijeta, Mercedesov potez prema proširenju mreže punionica predstavlja ključni korak prema stvaranju održive i pristupačne infrastrukture.
Umjetna inteligencija postaje neizostavna za planiranje putovanje i godišnjih odmora
Marx.ba Današnji putnici i turisti otkrivaju korist generativne umjetne inteligencije u planiranjima putovanja, stoji u zaključku istraživanja konsultantske kuće Oliver Wymana koje je provedeno na više od 1.000 putnika u SAD-u i Kanadi. – Iznenađujuće je koliko ljudi već koristi generativnu umjetnu inteligenciju s obzirom na to da su ovi alati tek predstavljeni ranije ove godine, rekao je Scot Hornick, partner i šef odjeljenja za cijene, prodaju i marketing za Sjevernu Ameriku u Oliver Wymanu. Izvještaj, koji je istraživalo chatbotove poput Googleovog Barda, AI Trip Planner-a Booking.com-a, ChatGPT integracije Expedia-e i Penny-a Priceline-a, između ostalog, otkrilo je da je svaki treći putnik nedavno koristio alate pokretane generativnom umjetnom inteligencijom. – Stopa usvajanja bila je prilično visoka za tehnologiju koja je bila na tržištu samo oko šest mjeseci kada je istraživanje provedeno, rekao je Lawrence Burka, partner u Oliver Wymanu za promet i usluge te prakse cijena, prodaje i marketinga. Od putnika koji su koristili jedan od tih popularnih AI chatbotova, Oliver Wyman je otkrio da je 84% bilo zadovoljno, a više od polovice je prihvatilo većinu ili sve preporuke koje je pružila umjetna inteligencija. I to ide dalje od isprobavanja tehnologije. Istraživanje je otkrilo da 54% putnika već vjeruje generativnoj umjetnoj inteligenciji u svrhu inspiracije za putovanje i planiranje, a 81% njih reklo je da bi rezervirali na temelju preporuka umjetne inteligencije. I prema drugim stručnjacima, nivo uzbuđenja oko umjetne inteligencije i revolucije koju donosi samo raste – dio toga je zbog promjena u pretraživanju koje je rezultat umjetne inteligencije. – Dogodila se velika promjena, rekao je Pablo Laucirica, regionalni potpredsjednik za oglašavanje u Microsoftu, tijekom PhocusWire Let’s Hear It! LinkedIn audio eventa. – Ako razmišljate o razdoblju prije AI chatbota, tradicionalno iskustvo pretraživanja bilo je tipkanje upita i dobivanje hrpe linkova. Sada prelazimo s traženja na pronalaženje, rekao je Laucirica. Rahul Todkar, potpredsjednik i šef podataka Tripadvisora, rekao je “ovo je prilično veliki trenutak.” Vodeći izvršni direktori brendova putovanja otvoreno su govorili o svojim eksperimentima s generativnom umjetnom inteligencijom. Do sada rezultati izgledaju obećavajuće. U utorak tokom prezentacije poslovnih rezultata, izvršni direktor Tripadvisora Matt Goldberg rekao je kako članovi koji koriste alat za planiranje putovanja pokretan umjetnom inteligencijom “generiraju prosječno trostruko veći prihod od prosječnog korisnika Tripadvisora.” Isto tako, Glenn Fogel, izvršni direktor Booking Holdingsa, rekao je kako se kompanija fokusira na integraciju generativne umjetne inteligencije u svoju poslovnu strategiju. Hotelijeri poput Marriotta, Wyndhama i IHG-a također razmatraju kako uključiti tu tehnologiju u svoje poslovne i marketinške procese. Hornick je rekao kako se neće baš svi putnici osloniti na generativnu umjetnu inteligenciju, ukazujući na primjer nekoga ko rezervira poslovno putovanje. Ali prema Hornickovoj procjeni, ova tehnologija mogla bi biti temelj planiranja putovanja za mnoge u budućnosti. – Mislim da će generativna umjetna inteligencija postati gotovo standard za razmišljanje o planovima putovanja. Mogu zamisliti porodicu okupljenu oko kompjutera ili nečijeg iPada i gledanje preporuka koje proizlaze iz generativne umjetne inteligencije i korištenje AI chatboata kao svog vodiča, poručio je. Hornick je rekao da je “neizbježno” da će GenAI postati važan dio “svih glavnih kanala za rezervaciju”.
Bicikla budućnosti: Puni se dok okrećete pedale i kočite, i nema klasičnu bateriju
Marx.ba Francuski poduzetnik Adriena Lelievrea osmislio je električni bicikl koji koristi poseban kondenzator umjesto da se oslanja na obične baterije. Riječ je o Pi-Pop biciklima, održivom rješenju koje zamjenjuje baterije koje troše puno prirodnih resursa poput litija. – Sistem se puni kada je vožnja lagana i kada bicikl koči – zahvaljujući kočenju motorom – energija se vraća kada je to potrebno, rekao je Lelievre, direktor STEE-a za Euronews. Jednostavnije rečeno, superkondenzator radi tako što skladišti energiju na elektrostatički način ili putem sporog naboja. Drugim riječima, superkondenzator može skladištiti i osloboditi energiju vrlo brzo kada je to potrebno. U ovom slučaju,to znači skladištenje energije kada osoba okreće pedale ili koči. Prema procjeni inovatora, bicikl tako može podnijeti uspon od 50 metara, ako se prethodno napuni na ravnoj površini. To ga čini prikladnim za oko 80 posto evropskih gradova. Koncept superkondenzatora sam po sebi nije nova inovacija – prvi su proizvedeni krajem 1970-ih. Danas se koriste u fotonaponskim sistemima (kao što su solarni paneli), digitalnim kamerama i nekim hibridnim ili električnim vozilima kako bi se poboljšala njihova izvedba. Superkondenzatori izrađeni su od ugljika, provodljivog polimera, aluminijskih folija i celuloze – dakle materijala za koje već postoje postupci recikliranja. Firma također tvrdi da se životni vijek superkondenzatora kreće od 10 do 15 godina u usporedbi s pet ili šest godina za litijsku bateriju. Trenutno Pi-Pop proizvodi 100 bicikala mjesečno. U budućnosti, kompanija namjerava proizvesti hiljadu bicikala mjesečno do 2024. godine. – U 2025. godini želimo ciljati na evropsko tržište, trenutno razgovaramo o potencijalnom prikupljanju sredstava, rekao je. To bi moglo biti izrazito uspješno, budući da je Euvropska unije uvezla 1,2 miliona električnih i 5,2 miliona običnih bicikala, prema podacima EU agencije Eurostat.
Šta kažu naučnici: Hoće li u budućnosti pivo biti drugačijeg okusa
Marx.ba Evropske poljoprivrednike već nekoliko godina za redom muče sve intenzivnija sušna razdoblja i toplinski valovi, a prema istraživanju objavljenom u naučnom časopisu Nature Communication u budućnosti će zbog toga i pivo imati drugačiji okus i biti skuplje. Ljubitelji ovog popularnog alkoholnog pića, od kojeg se češće konzumiraju samo voda i čaj, tako danas piju pivo koje je bolje nego će biti u budućnosti. Naučnici s Instituta za istraživanje globalnih promjena Češke akademije nauka upozorili su da će, ako se poljoprivrednici ne prilagode novim vremenskim uvjetima, prinosi hmelja u evropskim regijama do 2050. biti manji za 4 do 18 posto u usporedbi s prosjekom za razdoblje od 1989. do 2018. Istovremeno će se i sadržaj alfa kiselina u hmelju smanjiti za 20 do 30 posto, a upravo su one zaslužne za karakterističan okus i miris piva. Istraživači su usporedili prosječni godišnji prinos aromatičnog hmelja tokom razdoblja 1971.-1994. i 1995.-2018. i otkrili “značajno smanjenje proizvodnje” od između 130 i 270 kilograma po hektaru. Žele li se nastaviti baviti proizvodnjom hmelja, uzgajivači će trebati pronaći način da se izbore s dugim sušnim razdobljima i temperaturama koje svakog ljeta obaraju rekorde. Neke od opcija koje istraživači spominju su premještanje nasada na više nadmorske visine ili doline u kojima ima više podzemnih voda, izgradnja sistema za navodnjavanje, promjena orijentacije ili razmaka između usjeva te upravljanje tlom tako da se učinkovitije štedi voda. Štetni učinci mogu se ublažiti i rjeđom obradom tla, promjenama u gnojidbi, a razmišlja se i o razvoju novog, prilagođenog sjemena. Najveći pad prosječnog godišnjeg prinosa hmelja od 19,4 posto ima Celje u Sloveniji. U Njemačkoj, drugom najvećem proizvođaču hmelja na svijetu, prosječni prinosi hmelja pali su 19,1 posto u gradu Spaltu, 13,7 posto u Hallertau i 9,5 posto u Tettnangu. Rezultati iz Njemačke, Češke i Slovenije pokazuju da dozrijevanje biljke počinje otprilike 20 dana ranije nego što je uobičajeno. Ove tri zemlje, koje pokrivaju gotovo 90 polja ukupne površine polja s aromatičnim hmeljom u Evropi, nalaze se u regijama s blagom kontinentalnom klimom u kojima prosječna temperatura varira između 8 i 10 Celzijevih stepeni, a prosječna godišnja količina padalina varira od 550 do 1050 mm. Takvi uvjeti idealni su za proizvodnju hmelja kojem u vrijeme cvatnje, tokom jula i avgusta, najviše odgovaraju temperature između 20 i 22 °C i vlažnost zraka između 70 i 80 posto. Hmelj je spreman za berbu u drugoj polovici avgusta pa ga ekstremno visoke temperature mogu spaliti u najvažnijoj fazi. Iako za stvaranje alfa kiselina treba puno sunčeve svjetlosti, ekstremne vrućine imaju suprotan učinak, dok je nedostatak oborina smanjio ukupnu količinu dobivenog hmelja. To znači da ni sistem navodnjavanja nije dovoljan da se održi današnja kvaliteta hmelja jer će zalijevanje pospješiti rast biljke, ali će ona zbog visokih temperatura i dalje imati manje kiselina koje su ključne za prepoznatljiv okus piva. Iako globalno zagrijavanje negativno utječe na prinose hmelja zbog čega će i njegova cijena biti skuplja, cijena piva povezana je i s drugim faktorima. Visoke cijene energenata, distribucije i ambalaže imaju puno veći utjecaj na poslovanje pivovara.
Nova električna ofanziva južnokorejskog proizvođača: Predstavljena flota za budućnost
Marx.ba Na svom „EV“ danu KIA je osim najave prodaje novog SUV-a EV5 koji je već u fazi produkcije, predstavila i koncepte modela EV3 i EV4 koji bi se mogli početi proizvoditi u skoroj budućnosti. Jasno, akronim EV predstavlja „electric vehicles“, što je sasvim u skladu s namjerom Hyundaijeve sestrinske korejske firme da se „elektrizira“ što brže i što opširnije. Njihov je plan da do 2026. prodaju milion električnih vozila godišnje i da doguraju do 1,6 miliona do 2030. godine. I dok se za SUV EV5 očekuje cijena od 40 do 45 hiljada eura, što je i dalje puno niže od velikog SUV-a EV9 koji bi se u salonima širom svijeta trebao pojaviti krajem godine po cijeni od 75 hiljada eura, novi koncepti ciljaju šire mase. Naime, EV3 će biti manji SUV koji bi mogao koštati prihvatljivijih 35 hiljada eura, dok ostaje nejasno kolika bi mogla biti cijena prve KIA električne limuzine. U svakom slučaju ne veća od 50 hiljada eura. – KIA je snažno usredotočena na pružanje rješenja za nedoumice koje i dalje izazivaju oklijevanje kada je u pitanju kupovina električnog automobila. Ispunit ćemo očekivanja kupaca tako što ćemo ponuditi potpunu liniju električnih vozila po različitim cijenama i poboljšati dostupnost infrastrukture za punjenje. Kao pružatelj rješenja za održivu mobilnost, prijelaz KIA-e na električna vozila je imperativ, a ne neobavezna opcija. Ubrzanje prema elektrifikaciji počinje sada, rekao je na predstavljanju Ho-sung Song, predsjednik i izvršni direktor KIA-e. Pa ipak, zasad je za kompaniju fokus prodaje EV5 modela na Kini i Koreji, a kasnije će s ovim i budućim modelima pokušati osvojiti i ostatak svijeta, baš kao što je to Hyundai već uspio sa svojim inovativnim modelima Ioniq 5 i 6. Inače, standardni EV5 model bit će opremljen baterijom od 64 kWh i motorom od 160 kw. Ova kombinacija garantira prevaljivanje razdaljine od 530 kilometara s jednim punjenjem po CLTC standardu. U model velikog dometa ugrađena je baterija od 88 kWh pa će i njen domet biti duži, čak 720 kilometara po CLTC standardu, koji je malo „napuhan“ u odnosu na WLTP standard koji se koristi u Evropi pa ove brojke treba gledati s oprezom.