Amer Jerlagić, stručnjak za energetiku za Marx.ba: Izazov je nadomjestiti energiju iz termoelektrana
Amer Jerlagić je osnivač i izvršni direktor SHPP i stručnjak za energetiku. Trenutno je na čelu kompanije koju je osnovao prije 14 godina, a iza njih su neki veoma važni projekti. Jerlagić je za Marx.ba govorio o onome čime se bavi kompanija na čijem je čelu, projektima, energetskim izazovima, onome što na ovom polju donosi budućnost… Koji su bili ciljevi kada je osnovana kompanija na čijem ste čelu? – Kompanija SHPP je osnovana 2010. godine. Tada smo zamisli da se bavimo obnovljivim izvorima električne energije i u to vrijeme malim hidroelektranama. Počeli smo pripremati nekoliko naših projekata malih hidroelektrana i uglavnom smo se u početku usredsredili na taj sistem vezano za male hidroelektrane. Sve je vezano za obnovljive izvore energije, a u jednom momentu su se pogotovo u FBiH počela dešavati neke stvari vezane za zabrane gradnji malih hidroelektrana, čudnim učešćem nekih eko udruženja gdje je bilo i gdje nije bilo osnova da bi se donijela zabrana kroz parlament, čak i zakon. Koje ste korake poduzeli i šta je rezultat? – Naravno, mi smo se onda okrenuli prema fotonaponskim elektranama, što se pokazalo kao izuzetno uspješno. Danas kompanija ima 24-25 zaposlenih i praktično radimo kompletan projekat po sistemu ključ u ruke, od izrade idejnih rješenja do funkcionalnih ispitivanja fotonaponskih elektrana i puštanja u rad. Kada govorimo o onome što je nazastupljenije u našem opusu, tu su prije svega projekti fotonaponskih elektrana, projekti energetske efikasnosti gdje smo sa kompanijom Keseco iz Južne Koreje jedini zastupnik za prostor bivše Jugoslavije i instalirali smo ogromnu količinu te opreme za štednju električne energije i energetsku efikasnost. Praktično smo smanjili emisiju ugljen dioksida za stotine tona u periodu do 2016. godine do danas od kako radimo sa tom kompanijom. Naravno, pored ova dva osnovna biznisa tu su i ove konsultantske usluge koje činimo u sistemu projekata fotonaponskih elektrana, velikih energetskih projekata, vjetroelektrana, gdje radimo tehnički dio dju diledžensa (dju dilidžensu (due dilligence). Koji je najveći projekat na kojem ste radili? – Iza nas je jedna od najvećih referenci fotonaponskih projekata u BiH, pa rekao bih u regionu. Radi se o projektu fotonaponske elektrane Komanje brdo instalirane snage 122 megavata, odnosno 102 megavata (ac) gdje smo zajedno sa konzorcijem uspjeli uraditi taj, rekao bih, možda čak i najveći projekat u BiH. Kako vidite trenutno stanje u bh. energetici? – Kada se radi o energetici u BiH i proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora praktično su snazi 50:50, međutim u proizvodnji, jer nama su bitni kilovati, a ne sama instalirana snaga, tu je omjer 60:40 kada je u pitanju termo proizvodnja. Pošto smo svjedoci da će veoma brzo doći do gašenja termo kapaciteta, praktično zbog starosti, a čak i 2030. godine kroz jeku dinamiku koju nam je postavila Evropska unija i Evropska energetska zajednica. Kaže se da potpuna dakarbonizacija treba biti 2050. godine, a mi znamo kakva je situacija kod nas. Termoelektrana Stanari je novi projekat koji će živjeti još nekih dvadesetak ili 25 godina, možda do 2050. godine, a s ostalim kapacitetima praktično ulazimo u jednu veoma tešku situaciju gdje će trebati nadomjestiti energiju koja se proizvodila u termokapacitetima. Koji je vaš pogled na proces enegertske tranzicije? – Često čujemo kako se govori o megavatima, gigavatima u regionu ili Evropi, a malo se govori o megavat satima. Jedna termolektrana do recimo 100 megavata proizvodi 6.000 sati godišnje, a jedna solarna elektrana od 100 megavata radi 1.200 sati godišnje. Znači pet puta više energije proizvodi termoelektrana i praktično umjesto jednog bloka od 450 megavata u termoelektrani Tuzla nama je potrebno šest puta više snage, recimo 2.500 megavata iz solarnih elektrana da bi mi nadomjestili energiju iz jednog takvog termobloka. A da ne kažemo šta je sa pitanjem skladištenja. Niti su baterije još zaživjele, niti je hidrogen zaživio, tako da imamo situaciju da i kada napravimo ove obnovljive izvore energije, pitanje je kako ćemo to tokom cijelog dana uspjeti organizirati. Znači, govoreći o samoj energetskoj efikasnosti mi trebamo voditi računa da nije sve u proizvodnji, jer ćemo morati početi štedjeti energiju da bi ta energetska efikasnost i učinkovitost bila što bolja. Veliki su izazovi ne samo pred BiH, nego i pred regionom i pred Evropom rekao bih i pred čitavim svijetom, kako preći sa ovih tradicionalnih i konvencionalnih izvora električne energije na ove nove izvore enrgije, a da to bude onako lagano bez nekih velikih stresova i velikih poremećaja.
Okeanska energija: Budućnost ili iluzija
Marx.ba U potrazi za održivom energijom, evropski inovatori okreću se ogromnim prostranstvima okeana, prepoznajući njegov neiskorišteni potencijal kao moćan izvor čiste i obnovljive energije. Wavepiston, pionirski danski brend, predvodi ovaj pokret, koristeći prirodno kretanje talasa putem visokoenergetskih vodenih cijevi i turbina. Njihova trenutna ispitivanja pored obale Gran Kanarije prikazuju obećanje hvatanja okeanskih sila za proizvodnju električne energije, uz mogućnost desalinizacije, nudeći dvostruko rješenje za energetske i vodene izazove. U međuvremenu, u srcu francuskih Alpa, HydroQuest gura granice talasne energije sa ambicioznim planovima za najmoćniju morsku farmu. Kroz temeljno modeliranje talasnih obrazaca i podvodne topografije, cilj im je maksimizirati proizvodnju i efikasnost energije, demonstrirajući potencijal predvidivih morskih struja da održe obalne zajednice održivo. Portugal, sa svojom divljom obalom i moćnim talasima, izranja kao ključni igrač u pejzažu morske energije. Kompanije poput CorPowera to pokazuju svojim inovativnim pretvaračima talasne energije, sposobnim da izdrže olujno more dok pružaju ekonomična energetska rješenja. Momentum za morsku energiju je očigledan, sa Ocean Energy Europe na čelu saradnje između preko 120 grupa u ovoj oblasti. Remi Gruet, CEO organizacije, ističe značaj talasnih i morskih energija, koje bi zajedno mogle zadovoljiti značajan dio evropske potrošnje električne energije, paralelno sa doprinosom tradicionalnih hidroenergetskih izvora. Kako se industrijske luke transformišu u centre inovacija morske energije, Evropa usmjerava put ka energetskoj sigurnosti i ekološkoj održivosti. Ovaj transformacioni pomak ka prihvatanju moći okeana signalizira novu eru odgovornih energetskih praksi, otvarajući put zelenijoj i otpornijoj budućnosti za generacije koje dolaze.
Evropska solarna proizvodnja porast će za 50 TWh 2024. godine
Marx.ba Proizvodnja solarne energije u Evropi povećat će se za oko 50 TWh (terawatt-sat) 2024., više od bilo kojeg drugog izvora proizvodnje, nakon rekordnih 60 GW DC fotonaponskih (PV) instalacija 2023., objavio je Rystad Energy. Solarnu ekspanziju predvodi Njemačka, koja je prošle godine dodala 14 GW istosmjerne struje, uključujući 6,5 GW istosmjerne struje krovnih PV sistema za stambenu upotrebu. Prema Rystad Energyju, solarna energija će po prvi put predvoditi rast 2024. godine iu smislu kapaciteta i proizvodnje. Također se predviđa povećanje proizvodnje energije vjetra u 2024., ali neće uspjeti doseći prošlogodišnji porast od 50 TWh koji je postignut zahvaljujući povećanju kapaciteta i vjetrovitijoj godini, posebno u posljednjem tromjesečju. Očekuje se da će se 2024. proizvodnja vjetra povećati za 38 TWh.
Trebinje uskoro dobija najveću solarnu elektranu na Balkanu
Marx.ba V.d.direktora Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) Marko Kubatlija održao je sastanak s predstavnicima mađarske kompanije Lugos Renewables koja investira u izgradnju najvećeg solarnog parka na Balkanu u Trebinju. Na osnovu Memoranduma o saradnji s Agencijom za promociju izvoza HEPA, FIPA je pružila podršku kompaniji Lugos Renewables. Projekat u Trebinju podrazumijeva saradnju mađarskog Lugos Renewables i Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) kroz mješoviti holding. Nova solarna elektrana snage 73 MWp gradi se u Trebinju, u blizini granice Crne Gore i Hrvatske, što predstavlja 2. fazu cjelokupnog projekta. Prva faza je već u izgradnji trafostanica i dalekovoda sa solarnom elektranom od 73 MWp, tako da će s dodatkom nove solarne elektrane razvoj kompleksa obezbijediti kapacitet od 146 MWp (DC) solarne energije, što će ga učiniti najvećom solarnom elektranom u regionu Balkana prema sadašnjim podacima. To će otvoriti nova radna mjesta, ali što je još važnije, imat će veliki utjecaj na ekonomski rast regije i razvoj zaštite okoliša povećanjem udjela zelene energije u ukupnoj proizvodnji energije. Lugos Renewables je prošle godine preuzela većinsko vlasništvo nad Solarnom elektranom Trebinje 1, nakon što je Konkurencijsko vijeće BiH dalo zeleno svjetlo za ovu akviziciju. Ukupna vrijednost projekta je veća od 50 miliona eura i bit će najveća u BiH. – Uz investicijske projekte koji stvaraju nova radna mjesta i donose višu dodanu vrijednost, izuzetno nam je važno privući i realizirati one investicije koje donose nove tehnologije, koji investiraju u istraživanje i razvoj, donose veći broj inovativnih proizvoda i usluga, te ulažu u edukaciju zaposlenih, navodi se u saopćenju.
Lideri bh. privrede zauzimaju svoje mjesto u energetskoj tranziciji: Hifa Oil i ASA energija
Marx.ba Obnovljivi izvori energije predstavljaju veliku razvojnu šansu za Bosnu i Hercegovinu čiji potencijal se ogleda u brojnim područjima pogodnima za izgradnju objekata koji proizvode energiju iz prirodnih izvora. U vremenu kada se zbog klimatskih promjena i energetske krize sve veći fokus stavlja na obnovljive izvore energije, investicije u obnovljive izvore energije prave pomak na bh. tržištu i predstavljaju primjer koji je potrebno slijediti na putu energetske tranzicije naše zemlje. Važnu ulogu u tranziciji BiH imaju i privatne kompanije koje su među prvima prepoznale značaj i potrebu za promjenama u segmentu većeg iskorištenja potencijala obnovljivih izvora energije i krenule u vlastitu energetsku tranziciju. Kompanija Hifa-Oil, kao i ASA Grupacija svjesno ulažu u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora čime doprinose kako energetskoj tranziciji BiH tako i svojoj energetskoj tranziciji omogućavajući dostupnost i veće korištenje obnovljive energije. Dokaz ovoj konstataciji je implementacija projekta izgradnje fotonaponske elektrane (FNE) snage 10 MW na području općine Bosanski Petrovac koju kao investitor implementira kompanija ASA Energija doo (članica ASA grupacije). Povjerenje za izgradnju navedene fotonaponske elektrane dato je kompaniji Hifa-Oil koja djelujući kroz sektor Euro Solar iza sebe ima uspješne projekte izgradnje nekih od najvećih fotonaponskih elektrana u BiH. Kao dokazano pouzdan partner Euro Solar je u stanju odgovoriti najzahtjevnijim projektima zahvaljujući partnerstvu i tehničkoj podršci svjetskih proizvođača solarne opreme kao što su Longi, Huawei, Trina, Risen, SMA… Oprema ovih renomiranih proizvođača korištena je prilikom izgradnje FNE u Bosanskom Petrovcu. Kompanija Hifa-Oil i Euro Solar osim vlastitog puta ka energetskoj tranziciji predstavljaju i pouzdanog partnera svim subjektima koji se odluče na ovaj korak i investicije u obnovljive izvore energije s ciljem ostvarivanja dodatnog profita kroz kupoprodaju električne energije ili za vlastitu potrošnju.
Turski Fortis Energy planira projekte obnovljive energije i u Bosni i Hercegovini
Marx.ba Turski proizvođač obnovljive energije Fortis Energy saopštio je da razvija projekte solarne energije, energije vetra, biogasa i zelenog vodonika ukupnog kapaciteta do dva gigavata (GW) u četiri zemlje Balkana. Fortis Energy, kako je prenio SeeBiz, planira obnovljive kapacitete od 1034,8 MW u Srbiji, 644 MW u Albaniji, 252 MW u Bosni i Hercegovini i 40,6 MW u Sjevernoj Makedoniji. Turska kompanija namjerava dovršiti projekte u narednih pet godina. U decembru je Fortis Energy objavio da u Srbiji razvija tri projekta vetroelektrana, u Jagodini, Petrovcu i Vranju, ukupnog kapaciteta 481 MW, za koje se očekuje da će biti dovršeni do 2026. godine. Prošle godine turska kompanija predstavila je planove za četiri projekta obnovljive energije u gradovima Fier, Erseka, Klos i Lezha u Albaniji. U Sjevernoj Makedoniji Fortis Energy završio je instalaciju solarne elektrane od 80 MW u zapadnom selu Osmelej i izgradnju solarne elektrane od 9,9 MW u Prilepu. Fortis Energy je, prema pisanju Seenews, u vlasništvu UCK Holdinga sa sjedištem u Istanbulu a fokus poslovanja je na investicijama u obnovljivu i čistu energiju.
Prognoza: Šta očekuje industrije automobila, energije i hrane u 2024. godini
Marx.ba Magazin The Economist objavio je The Economist Intelligence Unit predviđanja za neke od industrija. Geopolitika će se 2024. ponovno nazirati u velikim razmjerima, dok napetosti između SAD i Kine rastu, a ratovi u Ukrajini i Gazi traju. Inflacija će pasti i kamatne stope će se izjednačiti;- poremećaji u opskrbnom lancu će se ublažiti, zajedno s cijenama roba. Ali globalni BDP će porasti za samo 2,2% usred slabe ekspanzije u bogatim zemljama, piše The Economist. Prema njihovoj prognozi automobilska industrija ostat će u nižoj brzini u 2024. godini. Globalna prodaja neće dostići nivoe prije pandemije, sa samo 3% više novih automobila i 1% više prodanih ekonomskih vozila nego 2023. Električna vozila istovremeno će ubrzati naprijed. Gotovo 25% novih automobila bit će plug-in, a više od polovice prodano u Kini. Iako će korištenje obnovljive energije porasti za 11% na novi najviši nivo, fosilna goriva zadovoljavat će oko 80% potražnje za energijom u 2024. godini. Potrošnja nafte porast će za 1%, kako se ekonomije oporavljaju. Ali veća proizvodnja u Saudijskoj Arabiji i Americi držat će cijene nafte ispod 85 dolara po barelu. Upotreba ugljena i plina također će se povećati, unatoč skepsi ulagača spram ugljena. Britanija i možda Italija će zatvoriti svoje elektrane na ugljen, ali žudnja Azije za ovim resursom će se pojačati. Izgaranje goriva proizvest će 70% više emisija ugljika 2024. nego 1990., prkoseći ciljevima čiste energije, kaže prognoza. Economist Intelligence, sestrinska kompanija The Economista, predviđa da će pad cijena goriva i gnojiva te dobre žetve 2024. uzrokovati smanjenje indeksa poljoprivrednih cijena drugu godinu za redom. Ali postoji mnogo rizika za ovu prognozu – i za svjetske zalihe hrane. Rat i loše vrijeme izgladnjet će više od 345 miliona ljudi. Neizvjesnost je prisutna u crnomorskom prehrambenom pojasu – ruska blokada ukrajinskog izvoza žitarica mogla bi ugroziti globalne opskrbe. Fenomen El Niño, uzrokovan toplijim vodama u Tihom okeanu, proizvest će nestabilno vrijeme koje bi svjetsku ekonomiju moglo koštati 3 triliona dolara. Iako bi se El Niño trebao povući do sredine 2024., prijeti smanjenjem uroda u Africi, Aziji i Srednjoj Americi.
Prioritet štednje: Kako domaćinstva prilagođavaju standarde u eri energetske tranzicije
Marx.ba Energetska kriza koja je pogodila svijet 2022. godine ostavila je dubok trag, naročito u Evropi, koja se suočava s izazovom uvoza energije. U skladu sa oporavkom, domaćinstva su postavila nove standarde, a štednja struje postala je trajni prioritet. Većina zemalja Evropske unije omogućava domaćinstvima da ugovaraju struju na slobodnom tržištu. Finske porodice, suočene sa visokim cijenama energije izazvanim energetskom krizom, sve češće biraju povoljnije ugovore. Ovi ugovori im omogućavaju da koriste struju kada je najpristupačnija, a informacije o tome prate putem pametnih telefona. Ovaj pristup već je prihvatilo 15% finskih domaćinstava, promijenivši navike potrošnje i štedeći novac, istovremeno doprinoseći očuvanju životne sredine putem korištenja obnovljive energije. Stručnjaci naglašavaju da i male, racionalne promjene u potrošnji mogu donijeti značajne uštede. Savjeti uključuju pametno korištenje uređaja poput bojlera, iskorištavanje tarifnih povoljnosti tokom noći i smanjenje gubitka toplote, kao i nekonvencionalne preporuke poput izlaska na terasu za pušače kako bi se smanjila potrošnja toplotne energije. Stručnjaci ističu da je i mala potrošnja ključ za ostvarivanje značajnih ušteda. U kontekstu evropske energetske politike, priprema se “novi dizajn tržišta električne energije” koji ima za cilj obezbijediti sigurnost snabdijevanja dugoročnim ugovorima uz prihvatljive cijene. Ovo ukazuje na globalni trend prilagođavanja i fokusiranja na efikasnost u potrošnji energije kao ključnom elementu održivosti.
Naučnici tragaju za novim izvorima geotermalne energije: Koliko su uspješni u tome
Marx.ba U planinama zapadne Jute, bušenje tla u potrazi za vrućim stijenama, moglo bi obezbijediti geotermalnu energiju za mnogo ljudi širom svijeta, piše Glas Amerike. Naime, tradicionalna geotermalna energija koristi podzemnu toplu vodu i njenu paru – kako bi pokrenula turbine koje proizvode struju, a to zavisi od stalnog prisustva izvora tople vode blizu površine. Međutim, istraživanje koje američko Ministarstvo za energetiku sponzoriše u Juti – pokušava da obuhvati sve moguće izvore geotermalne energije. John McLennan, koji predvodi tehnički dio ovog projekta, ističe da je princip za to da se buše kanali u dubinu, kako bi se došlo do toplote. – Zatim se stvaraju hidraulične pukotine koje povezuju te kanale, tako da se stvara sistem za razmjenu toplote. Tako možete da cirkulišete hladnu tečnost kroz jedan kanal. Zatim, ta tečnost prolazi kroz hidraulične pukotine koje ste stvorili. Prikuplja se u drugom kanalu koji ste izbušili da presječete te pukotine i ta topla voda izlazi na površinu, navodi Meklenan. Tako dobijena topla voda može se koristiti za grijanje ili proizvodnju struje, baš kao i obična geotermalna energija. To je dio inicijative administracije Joa Bidena – „Energija Zemlje“ – sa ciljem da se do 2050. godine dostigne nulta emisija ugljenika, u ovom slučaju korištenjem geotermalne energije ojačane uz pomoć inženjeringa, na relativno malom području. – Izbušili smo dva kanala i vjerovatno zauzeli tri ili četiri hektara da to izbušimo. Kada to uporedite sa efektima nekih drugih obnovljivih izvora energije, to je prilično skromno, navodi John McLennan. Ono što se događa u podzemnoj terenskoj laboratoriji privuklo je pažnju širom sveta, kaže menadžer projekta Joe Moore.
Evropska unija: Koja zemlja ima najveći udio obnovljivih izvora energije u bruto potrošnji
Marx.ba Udio obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije na nivou Evropskoj uniji dostigao je 23 posto u 2022. godini, što u poređenju sa 2021. predstavlja rast od 1,1 procentnog poena (pp). Revidirana Direktiva o obnovljivoj energiji podigla je ciljeve EU za učešće obnovljive energije do 2030. godine sa 32 na 42,5 posto (sa ciljem da se poveća na 45 procenata). Stručnjaci smatraju da bi na osnovu Direktive sve zemlje trebalo da intenziviraju svoje napore da zajednički ispune novi cilj EU do 2030. godine, koji između ostalog zahtijeva povećanje udjela obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji za skoro 20 pp. Prema podacima Eurostata, Švedska prednjači među zemljama EU sa skoro dvije trećine (66 posto) bruto finalne potrošnje energije koja potiče iz obnovljivih izvora. Švedska se prvenstveno oslanjala na vodu, vjetar, čvrsta i tečna biogoriva, kao i toplotne pumpe. Slijedi Finska sa udjelom od 47,9 posto, koja je takođe crpila energiju iz vode, vjetra i čvrstih biogoriva. Na trećem mestu je Latvija koja ne zaostaje mnogo za Finskom u korištenju energije iz obnovljivih izvora sa 43,3 procenata. Danska, a zatim Estonija, dobile su većinu obnovljive energije iz vjetra i čvrstih biogoriva, prva sa učešćem od 41,6 posto, a druga sa 38,5 procenata. Na šestom mjestu nalazi se Portugal sa 34,7 posto koji se oslanjao na čvrsta biogoriva, vjetar, vodu i toplotne pumpe, dok je Austrija (33,8 procenata) koristila uglavnom vodu i čvrsta biogoriva. Najmanji udio obnovljivih izvora energije zabilježen je u Irskoj (13,1 posto), Malti (13,4 posto), Belgiji (13,8 procenata) i Luksemburgu (14,4 posto). Ukupno 17 od 27 članica EU prijavilo je udio ispod prosjeka Unije od 23 posto u 2022. godini.