Ulaganje sa svrhom: Grijat će se viškom topline iz podatkovnih centara
Marx.ba Vlasti Velike Britanije objavile su da će uložiti ukupno 65 miliona funti u pet projekata koji se bave “zelenim” načinima grijanja. Među njima je i jedan projekt, čiji je cilj u hiljade britanskih domova dovesti toplinu, koja se kao višak izbacuje iz računarskih podatkovnih centara u blizini. Bit će to prvi takav veliki projekt u toj zemlji, a samo će njega nacionalni proračun subvencionirati s 39 miliona funti. Iz servera u radijatore Projekt recikliranja viška topline iz podatkovnih centara osmislila je londonska kompanija Old Oak and Park Royal Development Corporation, a planiraju ga realizirati u tri londonska okruga na sjeverozapadu grada (Hammersmith and Fulham, Brent i Ealing). Tamo će se otpadnom toplinskom energijom iz računarskih sistema podatkovnih centara u budućnosti grijati gotovo 10.000 novih stanova, kao i 250.000 m2 poslovnih prostora te jedna lokalna bolnica. Riječ je o niskougljičnom sistemu grijanja, koji će spojenim domaćinstvima biti relativno jeftin, a pomoći će i vladajućima postići ciljeve neto nulte emisije stakleničkih plinova, što oni u planu imaju učiniti do 2050. godine. Tehničke pojedinosti projekta za sada nisu objavljene, ali su dostupni osnovni podaci, piše Bug. Projekt tako ima cilj isporučivati 95 GWh toplinske energije, a bit će proveden kroz pet faza, od 2026. do 2040. godine, tokom kojih će biti izgrađeno cijelo novo naselje Old Oak. Osnova sistemaa bit će predvidiva toplinska energija, koja dolazi iz lokalnih podatkovnih centara, u obliku vode zagrijane na 20 do 35°C. Umjesto da se višak topline ispušta u okoliš, bit će preusmjeren plastičnom mrežom toplovoda u niz lokalnih energana. Tamo će ulaziti u dizalice topline, koje će temperaturu podizati na onu potrebnu za napajanje niskotemperaturne toplinske mreže. Dalje će se tako zagrijana voda provoditi klasičnim metalnim cijevima do radijatora u zgradama. Umjesto plinskih bojlera Pojašnjeno je i da će nove toplinske mreže dovoditi energiju u rezidencijalne i poslovne prostore pomoću toplinskih pumpi i iz velikih centralnih izvora. To će eliminirati višak štetnih emisija, kroz dokidanje potrebe za instalacijom pojedinačnih sistema grijanja, najčešće pogonjenih plinskim bojlerima. Prelazak na “zelena” rješenja u grijanju ima značajan učinak na ugljičnu bilancu Ujedinjenog Kraljevstva, jer čak oko 30% ukupnih emisija te zemlje dolazi upravo od grijanja zgrada. Drugi po veličini, od pet odobrenih projekata za sufinansiranje, bit će projekt Univerziteta Lancaster, koje će 21 milion funti također uložiti u svoju toplinsku mrežu, čineći je niskougljičnom. Projekt je u skladu s planom univerziteta o ugljičnoj neutralnosti, a uključivat će ugradnju velike dizalice topline, pogonjene obnovljivim izvorima energije (novom sunčanom elektranom i postojećom vjetroturbinom u vlasništvu istog univerziteta). – Grijanje domova otpadnom toplinom iz tehnologije pogled je u budućnost – i pokazuje koliko ova zemlja može biti inovativna kada je u pitanju smanjenje emisija ugljika. Ovih 65 miliona funti koje smo dodijelili pomoći će u širenju ovog uspjeha širom zemlje, uvođenjem inovativnog grijanja s niskim ugljičnim otiskom, kako bi se smanjili računi za energiju i ostvario naš neto nulti cilj, poručio je britanski ministar energetske efikasnosti i zelenih finansija, Lord Callanan.
Statkraft: Rast obnovljivih izvora energije nastavit će se unatoč međunarodnim previranjima
Marx.ba Statkraft, najveći evropski proizvođač obnovljive energije – prisutan u 21 zemlji svijeta objavio je svoj godišnji izvještaj o Scenariju niskih emisija (Low Emissions Scenario), u kojem se analiziraju glavni pokretači i učinci globalne energetske tranzicije do 2050. godine. IzvještajLow Emissions Scenario razvilo je više od 50 Statkraftovih stručnjaka i analitičara. Scenarijem se pretpostavlja da tržišta, politike i tehnološki razvoj nastavljaju poticati prijelaz na čistu energiju na globalnom nivou. Emisije povezane s energijom u scenariju dosljedne su emisijskim putovima i ciljevima koji ograničavaju globalno zagrijavanje na nešto ispod 2 °C u ovom periodu. – Statkraftov Low Emissions Scenario pokazuje da svijet može smanjiti emisije uglavnom uvođenjem postojećih konkurentnih čistih tehnologija u velikim razmjerima, kao što su solarna energija i energija vjetra, održivost mreže i električna vozila. Duboka dekarbonizacija – uključujući snažno smanjenje emisija također i u sektorima koje je teško smanjiti jer se njihovo postojanje ne može izbjeći – može se postići kako idemo prema 2050. godini. To zahtijeva snažnu političku volju, tehnološki napredak i tržišta koja dobro funkcioniraju. Statkraft odlučno igra vodeću ulogu u ubrzavanju prijelaza na niskougljičnu budućnost – rekao je izvršni direktor Statkrafta, Christian Rynning-Tonnesen, prenosi Lider. Međutim, izvještaj Low Emissions Scenario također upozorava kako postoje neizvjesnosti i rizici koji bi mogli odgoditi energetsku tranziciju ili je poskupjeti. Izvještaj tako po prvi put sadrži dva dodatna scenarija, istražujući kako geopolitičke napetosti i regionalna rivalstva mogu utjecati na tempo i opseg energetske tranzicije. Scenarij suparništva čiste tehnologije pretpostavlja da će se globalne sile kao što su SAD, EU i Kina uključiti u protekcionističko takmičenje dodatno potaknuto subvencijama u lancima opskrbe čistom energijom. Scenarij odgođene tranzicije, pak, pretpostavlja da neposredni izazovi kao što su visoka inflacija i troškovi života, nacionalna sigurnost i društveni nemiri dovode do veće kratkovidnosti u pogledu prepoznavanja ovog problema pa stoga, posljedično, i do smanjenog klimatskog djelovanja. – Važno je da vodimo računa o izborima i odlukama koje danas donosimo i kako će one utjecati na energetsku tranziciju. Negativni učinci svađa i kašnjenja u konačnici su veliki. Globalna saradnja i trgovina ključni su elementi u isplativoj i uspješnoj energetskoj tranziciji. Statkraft ulaže velika sredstva u proširenje naših kapaciteta za proizvodnju obnovljivih izvora energije, razvoj novih rješenja za integraciju mreže i fleksibilnost, kao i u pružanje zelene energije korisnicima u svim sektorima i regijama. Izvješće Low Emissions Scenario dio je našeg doprinosa unaprjeđenju znanja i dijaloga o globalnim energetskim trendovima i scenarijima koji će oblikovati našu budućnost, dodaje Rynning-Tonnesen.
Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku za Marx.ba: Treba građane podržati kako bi proizvodili struju
N. D. Građani Federacije Bosne i Hercegovine će od sredine sljedeće godine moći proizvoditi struju i prodavati tu proizvedenu struju. To će značiti uspostavljanje koncepta prosumera (kupac – proizvođač). Ovo je omogućeno nakon što je entitetski parlament ljetos konačno usvojio Zakon o električnoj energiji, Zakon o obnovljivim izvorima energije i Zakon o energiji i regulaciji energetske djelatnosti. Međutim, primjena ovih zakona počet će tokom sljedeće godine, jer će u međuvremenu biti potrebno izmijeniti više podzakonskih akata. Kada počne primjena spomenutih zakona, osim što će se moći prodavati viškovi proizvedene struje, neće biti potrebna dozvola za proizvodnju struje u elektranama instalirane snage do jedan megavat. Pojednostavljeno, domaćinstvo koje bude proizvodilo struju npr. u svojoj solarnoj elektrani koju instaliraju na krov kuće, garaže ilinekog drugog objekta, moći tu struju trošiti za svoje potrebe, a višak proizvedene struje će moći prodavati, objavljeno je danas. Nihad Harbaš, ugledni bh. stručnjak za energetiku za Marx.ba kako kaže kako se u prinicipu radi o nečemu pozitivnom. – Svakako radi energetske neovisnosti dugo se već razmišlja o uvođenju takozvanih energetskih konzumera, svih onih koji mogu na krov svoje kuće i nekog objekta ako se radi o privredi, staviti panel i proizvoditi električnu energiju. Dio koristiti za vlastite potrebe, a viškove slati i ako bude potrebe manjak te električne energije povlačiti iz mreže. U proceduri je zakon koji bi trebao vrlo brzo da definiše i podzakonske akte, koji bi trebao da omogući građanima da budu aktivni potrošaći, ali i proizvođači električne energije. Međutim, ono što je bitno naglasiti, tu neće biti novčanog toka, nego samo energija za energiju. Radi se o kompenzaciji energije za energiju. To može doprinijeti smanjenu naših troškova na računima, kaže Harbaš za Marx.ba. Kako naglašava, država će trebati uraditi još neke korake, a jedan od njih su podsticaji. – Zbog visine investicije koja još uvijek velika za ulaganje u fotonaponske elektrane za jednu kuću, jer košta oko 15.000 KM, vlasti moraju obezbijediti podsticaje građanima za kapitalnu investiciju, za kupovinu i instalaciju elektrane i time naravno doprinijeti povećavanju udjela dobivanje energije iz obnovljivih izvora. Isto tako je bitno balansiranje te mreže, jer nije jednostavno uvijek primiti ili slati energiju. Posao je poseban i potrebno je balansiranje i odgovornost. Generalno, pristup je dobar, pristup je evropski i treba urediti zakonske i podzakonske akte, a urediti tržište da imamo i ljude koji će se baviti time, jer vidimo da je sve više manjka radne snage, naglasio je Harbaš.
Smanjili biste troškove energije, a ne znate gdje početi: Ovo mogu biti vaši prvi koraci
Marx.ba Procjenom svoje potrošnje energije, prilagodbom kućanskih aparata, strateškim ulaganjem u obnovljive izvore energije kao što je solarna energija i osvješćivanjem potrošnje energije, dugoročno možete značajno smanjiti svoje troškove energije, pridonoseći održivijoj budućnosti. Započnite tako što ćete osigurati da vaš novi dom bude energetski učinkovit. Radeći na smanjenju rasipanja energije, možete smanjiti račune za energiju i tako uštedjeti novac – kao i učiniti svoj dio za okoliš, piše Tportal. Procjena i razumijevanje vaše potrošnje energije Prvi korak u smanjenju troškova energije je procjena vaše trenutne potrošnje energije. Započnite analiziranjem računa za energiju vašeg domaćinstva u protekloj godini. To će vam dati jasnu sliku o tome koliko i kada trošite najviše energije. Osim toga, razmislite o provođenju kućne energetske revizije kako biste identificirali područja u kojima se energija gubi. Ova revizija bi mogla otkriti prilike za poboljšanje izolacije, brtvljenje izvora propuha i druga poboljšanja uštede energije. Čuvajte se loših navika Svakodnevne loše navike, kao što je ostavljanje upaljenih svjetala kada niste u sobi ili kuhanje punog kuhala za vodu kada kuhate samo jednu kavu, mogu se brzo nagomilati. Budite energetski svjesni u vašem domu i uskoro ćete vidjeti uštedu na svojim računima za energiju. Investirajte u izolaciju Najbolji način za održavanje ugodne temperature u vašem domu je ulaganje u izolaciju stropa, podova i zidova. Smanjujući vaše račune za energiju tokom cijele godine, izolacija će vam pomoći da ostanete ugrijani zimi i rashlađeni ljeti bez preopterećenja vašeg klima uređaja ili sistema grijanja. Ažurirajte svoj sistem grijanja vode Zastarjeli sistemi grijanja vode mogu biti veliki gubitak resursa. Tipično, vaš sistem grijanja vode koristi više energije nego sva vaša druga električna oprema zajedno, stoga svakako istražite moderne sisteme koji štede energiju. Razmislite o svojim prozorima Propuštajući toplinu ljeti i hladnoću zimi, neučinkoviti prozori mogu biti jedan od uzroka bacanja novca u vjetar. Poboljšajte učinkovitost ugradnjom dvostrukog stakla ili folije za prozore. Također možete smanjiti problem postavljanjem roleta ili debljih zavjesa. Testirajte vaš dom propuhom Postoji mnogo drugih skrivenih načina za gubitak topline, a kratkotrajno ispitivanje vašeg doma propuhom može imati trajne koristi. Pričekajte vjetrovit dan pa provjerite rubove svih svojih prozora i vrata – moći ćete čuti propuh, ali i osjetiti ga. Iskoristite sunce i pređite na obnovljivu energiju Iskoristite obilje sunca (ovi prostori to imaju) pohvaliti postavljanjem vlastite solarne elektrane. Jedan od najznačajnijih načina dugoročnog smanjenja troškova energije je prelazak na obnovljive izvore energije, poput solarne energije. Odabir solarne elektrane Odredite tip solarne elektrane koji odgovara vašim potrebama i dobro promislite o budućnosti. Sistemi solarne energije obično dolaze u dvije glavne vrste – inverteri i mikroinverteri, a odabir sistema koji koristi mikroinvertere nudi fleksibilnost za buduća proširenja. Razmišljanje o budućim potrebama vašeg domaćinstva ključno je kada ulažete u obnovljivu energiju. Ako u budućnosti očekujete povećane potrebe za energijom, mikroinverteri vam omogućuju jako jednostavno dodavanje novih panela u sistem bez značajnih komplikacija. Prilagodba i optimiziranje potrošnje energije Nakon što ste procijenili svoju potrošnju energije i razmotrili opcije obnovljive energije, vrijeme je da prilagodite svoje domaćinstvo kako biste povećali učinkovitost. Počnite s uklanjanjem nepotrebnih kućanskih aparata koji troše energiju. Stare ili neučinkovite kućanske aparate treba zamijeniti energetski učinkovitijima, imajući na umu energetske oznake poput A++ i slične klasifikacije. Moderni uređaji dizajnirani su s ciljem očuvanja energije, što može dovesti do značajnih dugoročnih ušteda. Hladnjaci, mašine za veš, kao i razni mali kućanski aparati mogu učiniti krucijalnu razliku u potrošnji energije. Ulaganje i donošenje održivih izbora Ulaganje u energetsku učinkovitost ne uključuje samo solarne panele, već i druge održive opcije za vaš dom. Pri odabiru kućanskih aparata i energenata razmišljajte dugoročno. Iako se jeftinije opcije u početku mogu činiti privlačnima, kvaliteta i trajnost se dugoročno isplate. Solarni paneli, na primjer, mogu trajati više od 30 godina, stoga dajte prednost sistemima visokog kvaliteta koji osiguravaju optimalnu izvedbu i dugovječnost. Neka cijena ne bude vaš jedini odlučujući faktor već uzmite u obzir omjer kvalitete i dugovječnosti.
Ugalj i dalje dominantan izvor struje: Vjetroelektrane imaju sve veći udio
Marx.ba Tokom 2022. godine na našoj planeti proizvedeno je 29.165,2 teravat-sati (TWh) električne energije, što je povećanje od 2,3 posto u odnosu na godinu dana ranije. Iako smatran “prljavim energentom”, ugalj i dalje dominira, i predstavljao je izvor za 35,4 posto globalne proizvodnje struje, dok je na drugom mjestu bio prirodni gas sa 22,7 posto, a na trećem su hidroenergetski izvori sa 14,9 posto. Energetski institut (EI) je u najnovijem godišnjem statističkom izvještaju izlistao upotrebu energenata u svijetu, i analizirao aktuelne trendove. Riječ je o strukovnom međunarodnom institutu sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji je nastao 2003. godine spajanjem Instituta za energiju i Instituta za petrolej. U izradi statističkog godišnjaka učestvovale su i analitičke kuće KPMG i Kearney. EI je saopštio da više od tri četvrtine globalne električne energije proizvedene iz uglja potiče iz samo tri zemlje. Riječ je o Kini (53,3 posto globalne potražnje za ugljem), zatim Indiji (13,6 posto) i Sjedinjenim Američkim Državama (8,9 posto). Od potpisivanja prvog globalnog sporazuma o klimi u japanskom gradu Kjotu 1997. godine, proizvodnja struje iz uglja zapravo je porasla 91,2 odsto zaključno sa prošlom godinom, umjesto da bude smanjena. – Svedoci smo da i dalje rastu opasni utjecaji klimatskih promjena na svim kontinentima. I uprkos širokom konsenzusu o potrebi dostizanja neto nulte emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, u energetskom sektoru ona se i dalje kreće u pogrešnom smjeru, prokomentarisala je predsjednica EI Juliet Davenport. Ipak, mogu se izvući i neki pozitivni zaključci. U 2022. godini obnovljivi izvori energije, kao što su vjetar, solarna i geotermalna energija, predstavljali su 14,4 posto ukupne proizvodnje električne energije sa izuzetnom godišnjom stopom rasta od 14,7 posto. Posmatrajući sve izvore energije, vjetroelektrane bilježe ubjedljivo najveću stopu rasta. Nasuprot tome, neobnovljivi izvori energije, oni iz fosilnih i nuklearnih goriva, zbirno su ostvarili samo 0,4 posto, ali sa značajno veće početne pozicije.
Digitalizacija i elektrifikacija mogu smanjiti emisije ugljika poslovnih zgrada do 70 posto
Marx.ba Obnova zgrada primjenom digitalnih rješenja najbolji je pristup dekarbonizaciji, pokazali su rezultati novog istraživanja Schneider Electrica. Zgrade čine oko 37 posto globalnih emisija ugljika, a prema procjenama otprilike polovica današnjih zgrada koristit će se i 2050. godine. Zbog toga se na nivou cijelog tog sektora moraju hitno smanjiti operativne emisije ugljika kako bi zgrade postale energetski učinkovitije, navodi se. Rezultati istraživanja pokazuju kako implementacija Schneider Electric digitalnih rješenja u zgradarstvu i upravljanje potrošnjom energije može smanjiti operativne emisije ugljika poslovnih zgrada za do 42 posto s povratom ulaganja u manje od tri godine. Također, zgrade će smanjiti operativne emisije ugljika za dodatnih 28 posto, odnosno ukupno će reducirati emisije do 70 posto ako se u potpunosti usmjere na električnu energiju i digitalna rješenja i to zamjenom grijanja s fosilnih izvora na električne alternative, te instalacijom mikromreža napajanih iz lokalnih obnovljivih izvora energije. – Smanjenje operativnih emisija ključno je za dekarbonizaciju što većeg broja postojećih zgrada i postizanje neto-nultih emisija do 2050. godine. Ovo sveobuhvatno istraživanje potvrđuje kako je smanjenje emisija ugljika do 70 posto ostvarivo ukoliko postojeće zgrade transformiramo u energetski učinkovitu, potpuno elektrificiranu i digitaliziranu imovinu, rekao je Arthur Vašarević, generalni direktor za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu u Schneider Electricu. Istraživanje, provedeno u saradnji s konsultantskom firmom WSP, temelji se na praćenju energetske učinkovitosti i nivoa emisije ugljika velikih poslovnih zgrada izgrađenih početkom 2000-ih u različitim klimatskim područjima SAD-a. Međutim, digitalni pristup obnovi zgrada primjenjiv je na sve vrste zgrada i klimatske uvjete te, stoga, predstavlja najučinkovitiju strategiju za dekarbonizaciju zgrada koja omogućava brze rezultate s manje emisija iz opsega 1. Obnova zgrada implementacijom digitalnih tehnologija poboljšava i olakšava svakodnevne poslovne aktivnosti korisnika u zgradama, ali je važna i za samu dugoročnost i održivost. Naime, zgrade koje nisu dekarbonizirane mogu postati neupotrebljiva imovina koja gubi na vrijednosti te nije privlačna investitorima i stanarima. Prelazak na zgrade s niskim nivoom ugljika također otvara znatan potencijal za stvaranje novih radnih mjesta prema nedavnim istraživanjima Instituta za globalnu održivost Univerziteta u Bostonu i Instituta za istraživanje održivosti Schneider Electrica.
Zaboravite litij: Budućnost baterija je u elementima kojih ima u svakom domaćinstvu
Marx.ba Postlitijski istraživački klaster u Ulmu, Karlsruheu i Giessenu sa 120 naučnika najveći je klaster te vrste u Evropi. Baterija sutrašnjice trebala bi se temeljiti na nekritičnim, uobičajenim elementima kao što su natrij, magnezij, kalcij ili aluminij, uvjeren je hemičar Maximilian Fichtner iz laboratorija u Ulmu. – Budući da potražnja strelovito raste, moramo postaviti tehnologiju na širu materijalnu osnovu kako ne bi bilo uskih grla u proizvodnji, naglašava Fichtner. Fokus je na pitanjima poput ekološkog otiska, vijeka trajanja, troškova proizvodnje i učinkovitosti novih tehnologija. Prema Fichtnerovom mišljenju, natrij-ionska baterija trenutno ima najveće šanse za “zlatnu budućnost”. Gotovo je jednako snažna kao litij-ionska baterija, kaže, ali je bolja u drugim područjima. – Natrij-ionska baterija ima tu prednost da se za nju ne koriste kritične sirovine, ima bolja svojstva pri niskim temperaturama i može se brzo puniti, kaže istraživač te predviđa da će baterije u budućnosti postati još snažnije i jeftinije. Istraživački klaster na Sveučilištu Ulm nije jedini koji se bavi budućnošću baterija. Proizvođači iz privatnog sektora i javni laboratoriji također naporno rade na pronalaženju novih rješenja. – Vjerujem da je, posebno u početnim fazama, kada su mnoge stvari još vrlo neizvjesne, važno pratiti lance opskrbe, sirovine te na taj način identificirati potencijale različitih opcija, kaže Annegret Stephan s Instituta Fraunhofer ISI u Karlsruheu. Stephan i njen tim objavili su novu studiju o budućnosti alternativnih baterijskih tehnologija. Njihov rad jasno pokazuje da postoji mnogo potencijala u alternativnim baterijskim tehnologijama, ali nužan je njihov daljnji razvoj. Noviji tipovi baterija još uvijek imaju manju gustoću energije i još nisu toliko tehnološki zreli kao litij-ionske verzije koje se uglavnom koriste u električnim automobilima. Kad je riječ o odabiru baterije za električne automobile, važno je nekoliko karakteristika, poput omjera njenog kapaciteta i težine te gustoće. Manje i lakše baterije tako su poželjnije zato što smanjuju težinu vozila i time mu omogućuju bolju izvedbu. – Naša studija pokazuje da neke alternativne tehnologije baterija imaju velik potencijal, naprimjer za niže troškove ili veću održivost, ali nemaju isti raspon primjena kao litij-ionske baterije, kaže Stephan. Stoga ona smatra da će litij-ionske baterije i dalje dominirati tržištem. Međutim postupno bi mogle biti zamijenjene alternativama u određenim područjima. Prema studiji, nove vrste baterija postaju sve učinkovitije i mogle bi jednog dana čak premašiti gustoću energije litij-ionskih varijanti – i sve to uz nekritične resurse. – Naprimjer, u bliskoj budućnosti natrij-ionske baterije mogu se sve više koristiti u malim automobilima ili litij-sumporne baterije u manjim električnim avionima te natrij-sumporne ili cink-ionske baterije u stacionarnim aplikacijama, kaže ona. Prije svega, Stephan poziva donositelje političkih odluka da ulože više napora u području istraživanja i razvoja u Njemačkoj i EU. Istraživači se slažu da je tehnologija baterija ključna da bi Njemačka kao tehnološka sila mogla održati korak s globalnom konkurencijom.
Solarna energija: Dobitak može biti višestruki
N. D. Prednosti i nedostaci solarne energije danas su vruća tema. Kao najizdašniji izvor energije na Zemlji, Sunce ima ogromno obećanje kao čist i pouzdan način za napajanje našeg svijeta. Kada se sunčeva energija zračenja pretvori u toplotu i električnu energiju, može obezbijediti energiju za stanove i preduzeća, pa čak i za pogon vozila. Sada je možda pravo vrijeme da naučite o prednostima solarne energije i istražite dodavanje solarnog sistema u vaš dom. Bit će jasnijeda li se solarna energija isplati. Kada razmatrate opcije za kućnu energiju, važno je razumjeti kako funkcionira solarna energija. Kada sunčeva svjetlost udari u solarni panel, fotonaponska ćelija pretvara tu svjetlost u jednosmjernu struju (DC). Inverter ga zatim pretvara u naizmjeničnu struju (AC), što većina uređaja u vašem domu koristi. Što više možemo iskoristiti prednosti solarne energije, manje ćemo se oslanjati na fosilna goriva. Dodavanje solarnog sistema u vaš dom omogućava vam da iskoristite ove prednosti solarne energije: 1. Obnovljiv izvor i manje emisije ugljika Sunčeva energija je obnovljiv izvor energije i potpuno je čista. Ne stvara emisije ugljika ili druge „stakleničke“ plinove koji zadržavaju toplotu. Izbjegava ekološku štetu povezanu s rudarstvom ili bušenjem fosilnih goriva. Nadalje, solarna energija također koristi malo ili nimalo vode, za razliku od elektrana koje proizvode električnu energiju pomoću parnih turbina. 2. Može smanjiti račun u vašem domu Sistem solarne energije za vaš dom može smanjiti vaše oslanjanje na mrežu i pomoći vam da uštedite na računu za struju. Neki vlasnici stambenih solarnih sistema mogu čak imati višak energije koju mogu prodati komunalnoj kompaniji. Umjesto da plaćaju komunalije za struju, vlasnici kuća plaćaju komunalije. 3. Povrat uloženog novca Neke države nude sertifikate za solarnu obnovljivu energiju (SREC). Svaki od njih predstavlja megavat-sat električne energije proizvedene solarnom energijom. Snabdjevači električnom energijom kupuju ove certifikate kako bi zadovoljili državni standard obnovljivih izvora energije, zahtjev da određena količina njihove obnovljive energije dolazi iz solarne energije. 4. Veća vrijednost kuće Kupci kuća će vjerovatno platiti više za kuću sa instaliranim solarnim panelima. Uzimajući u obzir prednosti i nedostatke solarne energije, uštede na računima za struju i novac zarađen prodajom električne energije nazad komunalnom preduzeću, sve se računa u koloni plus. 5. Niski troškovi održavanja Solarni paneli su jednostavni za održavanje, jer nemaju pokretne dijelove koji se vremenom troše. Samo ih održavajte čistima i u dobrom fizičkom stanju kako bi ispravno radili. Između njihovih niskih troškova održavanja i prosječnog životnog vijeka od 25 godina, može se lako isplatiti kada ulažete u solarne panele. 6. Proizvodnja u bilo kojoj klimi Solarni energetski sistemi mogu proizvesti električnu energiju u bilo kojoj klimi. Jedan od nedostataka solarne energije je to što je podložna privremenim vremenskim poremećajima. Oblačni dani smanjuju količinu električne energije koju proizvodite. Hladnoća, međutim, ne utječe na produktivnost. Snježne padavine zapravo mogu pomoći vašem solarnom sistemu, jer snijeg čisti panele dok se topi, a sunce koje se reflektira od snijega povećava količinu svjetlosti koja pada na vaše panele.
Tri individualna konsultanta kroz projekte energetske efikasnosti dobili skoro 160.000 KM
Š.M./Akta.ba Vlada Bosne i Hercegovine prepoznala je značaj energetske efikasnosti za podršku održivom ekonomskom rastu i pridruživanju naše zemlje EU. Nekoliko je projekata koje finansiraju svjetske banke i vlade a koji se sprovode u našoj zemlji i za koje se izdvajaju značajna sredstva, piše Akta.ba. Povećanje ulaganja u javne objekte sa niskom stopom emisije ugljika u BiH je jedan od projekat koji pruža podršku u naporima Bosne i Hercegovine da odgovori na izazove klimatskih promjena i smanji emisije stakleničkih gasova. Ovaj projekat je dobio 17.346 miliona USD grant sredstava Zelenog klimatskog fonda (GCF) radi prevazilaženja prepreka za ulaganje u energetsku adaptaciju 430 zgrada javne namjene s niskom emisijom ugljika. Dodatnih 105.22 miliona USD je osigurano kroz sufinansiranje iz različitih izvora kao što su Fondovi za zaštitu okoliša/životne sredine, entitetski i općinski budžeti, te međunarodne organizacije (UNDP, GEF, Svjetska banka, Vlada Švedske) u svrhu rješavanja rizika zemlje i sektorskih rizika. Nedavno je u okviru ovog projekta izabran izvršioc Konsultantskih usluga za promociju projektnih aktivnosti. Riječ je o Ireni Mrnjavac koja je odabrana kao individualni konsultant. Iznos za ove sluge je 29.594,40 KM a trajanje 17 mjeseci. Partneri u ovom projektu su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Fond za zaštitu okoliša FBiH i Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS. Zahvaljujući Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj BiH je dobila kreditna sredstva za „Dodatno finansiranje projekta energetske efikasnosti u Bosni i Hercegovini“ (Additional Financing for BEEP – AF BEEP). Cilj ovog projekta je demonstriranje prednosti poboljšanja energetske efikasnosti u zgradama javnog sektora i podrška razvoju skalabilnih modela finansiranja energetske efikasnosti. Projekat AF BEEP je pokrenut 2020. godine, a u FBiH ga implementira Federalno ministrstvo prostornog uređenja. U okviru njega za usluge u vezi jačanja institucionalnog okvira i razvoja kapaciteta sistema upravljanja energetskom efikasnošću kroz izradu studije izvodljivosti za osnivanje Agencije za energetsku efikasnost u Federaciji Bosne i Hercegovine izabran je individualni konsultant Davorin Pavalić. Za ove usluge Pavelić je dobio 63.720 KM za provedbu aktivnosti za 6 mjeseci. U okviru ovog projekta a za usluge u vezi sa diverzifikacijom izvora finansiranja za finansiranje poboljšanja zgrada javnog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo prostornog uređenja Sarajevo također je izabralo individualnog konsultanta. Riječ je o Merisi Kurtanović koja je za ove usluge dobila također 63.720 KM za šest mjeseci aktivnosti. Zahvaljujući projektnim aktivnostima Federalnog ministarstva prostornog uređenja, od 2016. godine u okviru BEEP-a kroz investiciju od 39.3 miliona KM, do sada je obnovljeno 80 javnih zgrada ukupne površine veće od 246.000 m². Time je kreirano 1.963 zelenih radnih mjesta, te je poboljšana ugodnost boravka za više od 476.500 korisnika. Implementacijom mjera EE u okviru BEEP projekta očekuje se smanjenje emisija CO2 od gotovo 9.000 tona godišnje, dok uštede energije na godišnjem nivou iznose 29.500 Mwh. Projekat energetske efikasnosti u Bosni i Hercegovini osim energetski efikasne obnove javnih zgrada, doprinosi i edukaciji šire javnosti o značaju energetske efikasnosti u sektoru zgradarstva, što je rezultiralo kreiranjem stručnog programa obuke za žene koje aktivno djeluju u oblasti energetske efikasnosti u sektoru zgradarstva. Akta.ba naglašava da za spomenute dodjele/ugovore nisu pronađeni, tačnije nije poznato gdje su objavljeni spomenuti javni pozivi.
Rast obnovljivih izvora energije nije umanjio dominaciju fosilnih goriva u 2022. godini, navodi se u izvještaju
Prošlu godinu obilježila su previranja na energetskim tržištima nakon ruske invazije na Ukrajinu, koja je pomogla da se cijene gasa i uglja povećaju na rekordne nivoe u Evropi i Aziji, pokazao je Izvještaj o globalnoj energetici. “Uprkos porastu upotrebe solarne energije i energije vjetra, ukupne globalne emisije stakleničkih plinova, ponovo su porasle”, rekla je predsjednica energetskog Instituta sa sjedištem u Velikoj Britaniji, Juliet Davenport. Proizvodi od nafte, plina i uglja zadržali su uvjerljivo vodeće mjesto u pokrivanju potražnje za energijom, s 82% udjela u snadbijevanju, kao i u 2021., uprkos dosad najvećem povećanju kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, za ukupnih 266 gigavata. Prema izvještaju, obnovljivi izvori energije činili su 7,5% globalne potrošnje energije, oko 1% više nego prethodne godine, dok je udio fosilnih goriva u globalnoj potrošnji ostao na 82%. Proizvodnja električne energije porasla je za 2,3%, što je usporavanje u odnosu na prethodnu godinu. Pored tog, energija vjetra i sunca porasla je na rekordnih 12% proizvodnje, ponovo nadmašivši nuklearnu, koja je pala za 4,4%, i zadovoljila 84% rasta neto potražnje za električnom energijom. Udio uglja u proizvodnji električne energije ostao je dominantan na oko 35,4%. Kada je riječ o prirodnom gasu, proizvodnja ukapljenog prirodnog gasa (LNG) porasla je za 5% na 542 milijarde kubnih metara (bcm), sličnim tempom kao i prethodne godine, a najveći rast dolazi iz Sjeverne Amerike i azijsko-pacifičke regije. Potrošnja energije porasla je posvuda osim u Europi, pokazalo je izvješće.