Šta novi kineski pametni telefon znači za Wall Street?
Marx.ba Vrijednost dionica proizvođača čipova porasla je tokom prošle godine jer se na sceni pojavila umjetna inteligencija. No posljednjih sedmica došlo je do značajnog pada vrijednosti tih dionica jer rastuće napetosti između SAD-a i Kine sprječavaju njihov rast. Prošle sedmice kineski Huawei predstavio je svoj kontroverzni novi telefon Mate 60 Pro. To je dovelo do istrage u SAD o tome kako je kompanija uspjela lansirati telefon nakon što je posljednje četiri godine provela pod američkim restrikcijama, koje su imale za cilj ograničiti pristup 5G tehnologiji. Huaweijev podvig mogao bi značiti da kineska tehnologija napreduje mnogo brže nego što se mislilo, piše CNN. Taj je razvoj potaknuo dvojicu američkih kongresnika Mikea Gallaghera i Michaela McCaula da apeliraju na Bijelu kuću da dodatno ograniči izvoz tehnologije kineskim tvrtkama. Angelo Zino, viši analitičar za poluvodiče u CFRA-i, kaže da s najmanje 50 posto vjerovatnosti očekuje da će SAD uvesti više restrikcija na čipove iz Kine. To su loše vijesti za američke kompanije koje su izložene ekosustavu pametnih telefona, kao što su Qorvo i Skyworks Solutions. CNN je razgovarao sa Zinom o tome šta se događa i što to znači za Wall Street. – Došlo je do velikog spora između SAD-a i Kine u utrci za umjetnom inteligencijom. Postoji strah da bi se kineska vlada mogla domoći čipova i njihovih mogućnosti preko brojnih proizvođača čipova sa sjedištem u SAD-u. Većina poluvodiča u svijetu uglavnom se proizvodi u Tajvanu i Koreji, a Kina je pokušavala povećati njihovu proizvodnju u posljednjih nekoliko godina, kažer Zino. Otprilike trećina svjetskih elektroničkih uređaja već se sklapa u Kini u firmama poput Foxconna, koje sada povećavaju svoje kapacitete i za proizvodnju čipova i u tome su vrlo uspješne. Naručili su značajnu količinu opreme iz SAD koju su proizvele firme poput Applied Materials kako bi povećali svoj kapacitet i izloženost u industriji poluvodiča, a sada razvijaju neke čipove visoke tehnologije unatoč nekim zabranama i carinama koje je uvela američka administracija u posljednjih nekoliko godina. – Huawei novi pametni telefon koristi interno razvijen i vrlo moćan čip koji proizvodi Semiconductor Manufacturing International Corporation (SMIC), kineska ljevaonica poluvodiča u djelomičnom državnom vlasništvu. Vjeruje se da SMIC ima alate za razvoj vrlo naprednih 5G čipova za telefone, a to zabrinjava dužnosnike američke vlade jer žele zadržati prednost u razvoju napredne tehnologije. Ovaj čip je još uvijek inferioran u odnosu na novi iPhone, ali je i dalje zabrinjavajući, naglašava Zino. Američki dužnosnici žele znati je li Huawei napravio ovaj uređaj na pošten način. Jesu li stvarno uspjeli stvoriti ovaj uređaj bez korištenja zabranjenih komponenti? Ograničene su informacije o tome što se tačno nalazi u ovom uređaju, ali kada pogledate mogućnosti koje ima, pojavljuju se logična pitanja. Čak i ako je sve to napravio Huawei na pošten način, koristeći samo komponente razvijene u Kini, to također izaziva zabrinutost jer to znači da kineska tehnologija napreduje mnogo brže nego što smo mislili. To znači da bi američka vlada mogla dodatno povećati ograničenja čipova za Huawei i SMIC. – Dugoročno, ovo je vjerovatno dobra stvar za vodeće proizvođače poluvodiča poput Nvidije i Qualcomma. Ovo su najnaprednije kompanije koje pokreću inovacije. Pomoći će im ako američka vlada nametne neka ograničenja Kini kako bi usporila tempo inovacija u njihovoj lokalnoj proizvodnoj industriji. Ali postaje izuzetno teško reći kakve će implikacije biti u sljedećih šest mjeseci. U tom slučaju vjerovatno će posljedice biti negativne, poručio je Zino.
Apple naletio na “kineski zid”: Američki div se bori protiv zabrana
N. D. Američki tehnološki div se broti protiv sve veće zabrane upotrebe iPhonea među kineskim radnicima u javnoj službi, dok sporni novi telefon kompanije Huawei obara rekorde prodaje u prvih nekoliko dana u drugoj po veličini svjetskoj ekonomiji. Ali najveća potencijalna pretnja za Apple može biti nešto drugo osim puke konkurencije – kako piše Bloomberg u svojoj analizi, riječ je o oživljavanju kineskog nacionalizma koji podstiče svakodnevne (nevladine) potrošače da izbjegavaju iPhone i druge uređaje stranog brenda. To je nešto sa čime se američka kompanija i ranije suočavala. Pre skoro pet godina, Apple nije ispunio sopstvene prognoze o prodaji gromoglasno najavljenih iPhone XS i XR upravo zbog slabe prodaje u Kini. Apple je javno okrivio trgovinski rat između SAD i Kine. Ali u internoj e-poruci odboru kompanije, izvršni direktor Tim Cook je također naveo kineski nacionalizam i rastuću konkurenciju lokalnih rivala. U to vrijeme, državna administracija Donalda Trumpa je stavila Huawei na crnu listu, a rastuće tenzije između SAD i Kine otežale su život kompanijama koje se duboko oslanjaju na potražnju azijske nacije. Appleov kineski prihod je pao u fiskalnoj 2019. i 2020. godini, prije nego što se ponovo oporavio 2021. godine. Kompanija ostvaruje oko petinu svoje prodaje iz Kine, koja je također srce Appleovog lanca snabdijevanja. Sada se postavlja pitanje da li će se Apple suočiti sa ponavljanjem 2019. godine. Sve veće vladine zabrane su zlokoban znak. Radnicima u agencijama i državnim kompanijama sve je više zabranjeno da koriste iPhone telefone u kancelariji. Ova vijest je dovela do pada akcija Applea u poslednja dva dana, izbrisavši 190 milijardi dolara iz njegove tržišne procjene. Američki zakonodavci također obnavljaju rigorozne kontrole dobavljača za Huawei, dok neki pozivaju na zaustavljanje cjelokupnog američkog izvoza u kontroverznu kinesku tehnološku kompaniju. Najnovije negodovanje usredsređeno je na najvećeg kineskog proizvođača čipova, Semiconductor Manufacturing International, koji je izgleda prekršio američke sankcije isporukom naprednih komponenti za novi Huawei telefon, rekli su američki zakonodavci. Zakonodavci su također predložili zabranu TikToka, u vlasništvu kineskog BiteDancea.
Promjene u automobilskoj industriji: Kinezi za petama njemačkim proizvođačima
N. D. Njemačka bi mogla izgubiti status velesile automobilske industrije, a najveća prijetnja dolazi iz Kine. Uz poznate evropske kompanije, poput Volkswagena i Mercedesa, na ovogodišnjem velikom sajmu automobila IAA Mobility, u Munchenu, stiglo je čak 41 posto izlagača iz azijskih zemalja. Popis kineskih kompanija od 2021. više se nego udvostručio. Njemačko udruženje automobilske industrije (VDA) ključnim problemima smatra prekomjernu regulativu, spore političke odluke i nepostojanje pravnog okvira za pitanja, poput umjetne inteligencije. Od države traže da privremeno subvencionira cijenu električne energije, kako bi, ne samo spriječila odlazak proizvođača baterija i poluvodiča iz Njemačke, nego i privukla strane kompanije. Vlada je, pak, kompanijama najavila porezno rasterećenje u visini 32 milijarde eura u iduće četiri godine. Proizvođačima automobila dodatni problem stvaraju planovi Evropske unije da do 2035. postupno ukinu vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem. Auto industrija ih kritizira prije svega zbog toga što postoji nedostatak pristupa sirovinama koje su potrebne za proizvodnju baterija i sporog razvoja infrastrukture za punjenje električnih vozila. Izvršni direktor BMW-a Oliver Zipse upozorio je da ti planovi evropske proizvođače jeftinijih automobila dovode u “cjenovni rat” s kineskim konkurentima, u kojem vjerovatno neće pobijediti. – Osnovni segment tržišta automobila će ili nestati ili ga neće raditi evropski proizvođači – rekao je Oliver Zipse za Financial Times. U proteklih 15 godina Kina je izgradila industriju električnih vozila koja je stjerala u ugao velik dio svjetskih lanaca opskrbe baterijama, a sada pokušava ući na evropsko tržište. Zipse je istakao kako će na proizvođače premium automobila, kao što je BMW, to neće toliko utjecati, jer kineski proizvođači većinom ciljaju na kupce jeftinijih vozila.
Kinezi proizveli čip najnovije generacije, na embargo odgovaraju ulaganjem 40 milijardi dolara
Marx.ba Nakon što je prošle sedmice kao četvrti visoki američki dužnosnik ovo ljeto i američka ministrica trgovine Gina Raimondo službeno posjetila Kinu, čini se da se nije mnogo šta postiglo. Sama će reći da su njenom posjetom, prvim u pet godina jednog ministra trgovine SAD-a Kini, uspostavljene otvorene linije komunikacije između dvije države, ali i dodati da su SAD i Kina u vatrenom nadmetanju na svakoj razini i da je naivan svako ko misli drugačije. U svakom slučaju, i jedni i drugi ostaju na početnim pozicijama, što znači da SAD iz službeno sigurnosnih razloga i dalje ne dozvoljava ni svojim ni firmama iz zapadnog svijeta da prodaju Kinezima najsofisticiranije čipove zadnje generacije, niti tehnologiju odnosno uređaje kojima bi ih sami mogli proizvesti, a kineske vlasti se pak ne žele odreći političke kontrole nad svojim tehnološkim sektorom kao ni veza s partijski upravljanom kineskom vojskom što navodno posebno uznemiruje američki politički establišment. Da bude jasnija, Raimondo je i poslije povratka iz Kine napomenula da će se Kini prodavati čipova u milijardama dolara, zabrana se odnosi samo na one najnaprednije. No, da Kinezi ne sjede skrštenih ruku i neće se pomiriti sa situacijom da kaskaju za SAD-om, svjedoči vijest koju je objavio Reuters iz neimenovanih izvora. Naime, Kina proračunskim novcem namjerava pogurati svoju industriju poluvodiča i to u rekordnom finansijskom iznosu. Prvi takav projekt pod nazivom Investicijski fond za industriju integriranih krugova, namijenjen razvoju i proizvodnji čipova financirali su 2014. s 19 milijardi dolara, pa onda pet godina kasnije s još 27. Ovaj novi koji se prema informacijama treba ubrizgati u najveće proizvođače kao što su SMIC i Hua Hong Semiconductor, iznosi čak 41 milijardu dolara. I bez tih novaca, čini se da su kineski inženjerski timovi već uspjeli proizvesti najnapredniji 7-nanometarski čip baziran na EUV (Extreme Ultra Violet) tehnologiji litografije. Iako se o ovoj tehnologiji govori već godinama i njome su ovladali Amerikanci, Tajvanci, Korejci i Nizozemci, kineskim firmam nije bila dostupna, prije svega zbog restrikcija Amerikanaca. Dok je ministrica Raimondo bila u Kini, predstavljen je novi mobitel u Americi proskribiranog Huaweija Mate 60 Pro u koji je ugrađen procesor Kirin 9000s 2. generacije 7-nanometarske procesne tehnologije, prema analizama kanadske tvrtke istraživačke tvrtke za poluvodiče TechInsights. Čip je izradio kineski najveći proizvođač čipova SMIC za koji se smatralo da ne raspolaže EUV tehnologijom izrade čipova. Dosad je najnaprednija tehnologija za izradu čipova u SMIC-u bila 14-nanometarska. Pokušali su od nizozemske tvrtke ASML kupiti litografski stroj baziran na najnaprednijoj EUV tehnologiji no to je američka administracija spriječila – pod sigurnosnim izlikama dakako – još 2020. godine. Prema izjavama analitičara TechInsightsa Reutersu, činjenica da su Kinezi uspjeli na ovaj ili onaj način ovladati tehnologijom za proizvodnju čipova zadnje generacije samo bi mogla produbiti problem u SAD što se tiče učinkovitosti njihovih sankcija prema Kini i još više potpiriti vatru tehnološkog rata između Kine i SAD.
Kina ostavlja sve iza sebe u utrci za prihod od obnovljivih izvora energije
Š.M. Najveće američke kompanije gadno zaostaju za kineskim kolegama kada je riječ o stvaranju prihoda od solarne energije, vjetra, nuklearne i drugih vrsta obnovljive energije. Kompanije koje čine S&P 500 ostvaruju samo 3,4 posto svojih prihoda iz izvora čiste energije, što je otprilike polovica onoga što zarađuju kompanije na Shanghai Composite Indexu, prema BloombergNEF-u. Uz korporacije koje se bore da pređu na neto nultu emisiju, analitičari BNEF-a pogledali su ispod haube više od 8.000 kompanija kako bi utvrdili koliko se njihovih prihoda može pripisati čistoj energiji. ”Prebacivanje poslovnih modela prema ekološki prihvatljivijim aktivnostima znači više od toga da budemo kreposni za dobrobit planeta”, kaže Michael Daly iz BNEF-a. “Postoji velika finansijska prilika za kompanije koje pomažu u pokretanju energetske tranzicije”. Kineske kompanije kao što su solarni lideri LONGi Green Energy Technology Co. i Tongwei Co. imaju koristi od dominantnog položaja zemlje u lancu snabdijevanja čistom energijom. Zapravo, najveći broj prilika za ulaganje u čistu energiju nalazi se u azijsko-pacifičkoj regiji, prema BNEF-u. Netransparentnost izvještaja Regija APAC ima više od 680 kompanija koje više od polovice svojih prihoda ostvaruju iz čiste energije, što uključuje obnovljivu i nuklearnu energiju, elektrificirani transport, biogoriva, hvatanje hidrogena i karbona, procjenjuje BNEF. To je u poeđenju s blizu 410 kompanija u SAD-u i otprilike 430 u Evropi, Bliskom istoku i Africi zajedno. Netransparentnost izvještaja kompanija čini otkrivanje izloženosti čistoj energiji velikim izazovom, kaže Daly. Na primjer, većina velikih naftnih i plinskih kompanija ne izdvaja prihode od čiste energije kao samostalnu kategoriju. A neki, kao što su divovi za fosilna goriva Exxon Mobil Corp. i Marathon Petroleum Corp., ne pružaju nikakve informacije o bilo kakvim prihodima od aktivnosti čiste energije. Nije iznenađujuće da gotovo svi proizvođači i programeri obnovljive energije ostvaruju većinu svojih prihoda od čiste energije, što im donosi ocjenu A1 od BNEF-a, predvođene kompanijama uključujući Contemporary Amperex Technology Co. iz Kine i dansku Vestas Wind Systems A/S. Poređenja radi, 45 posto elektroprivreda koje prati istraživačka kompanija ima ocjenu A1. Electricitie de France SA ostvario je gotovo 70 posto svog prihoda prošle godine od nuklearne energije, uz dodatne prihode od hidro, vjetra i solarnih izvora, prema BNEF-u. Italijanski Enel SpA ima uravnoteženiji skup prihoda od proizvodnje čiste energije i nalazi se odmah iza EDF-a i švedskog Vattenfall AB-a među najvećim svjetskim komunalnim poduzećima s najvećom izloženošću čistoj energiji.
Saudijska fudbalska priča: Kina je pala na kocki, ali u Rijadu imaju dublju strategiju
N. D. Nekoliko godina prije početka nedavnog razmetanja novca Saudijske Arabije, Kina je bila ta koja je nosila plašt rastuće azijske supersile. Potaknuti željom predsjednika Xi Jinpinga da razvije naciju u fudbalsku silu, mnoga preduzeća, posebno u oblasti nekretnina, počela su da ulažu u sport. Uskoro je kineska Super liga (CSL) potpisivala igrače poput Oskara, Hulka, Paulinha i Jacksona Martineza, kasnije Teveza i mnogih drugih, nešto što je u to vrijeme bilo nezapamćeno za azijske klubove. Ali ubrzo se sve raspalo. Finansijska pitanja koja je izazvala pandemija koronavirusa bila su prevelika za CSL, kao i za državu. U 2021., Jiangsu FC je prestao da posluje nakon što su se njegovi vlasnici povukli. Međutim, jedan od najvećih udaraca zadat je klubu Guangzhou FC koji je osvojio osam titula prvaka Kine i dvije titule prvaka Azije, ali je ispao iz lige u decembru 2022. godine. Iako je pandemija odigrala veliku ulogu u padu CSL-a kakvog poznajemo, pad je već počeo prije nego što je Covid zahvatio planetu. Bio je to ono što se vjeruje da je posljednji ekser u lijes za fudbalsku ligu koja je nekada prijetila da preuzme azijsko, kao i globalno tržište u cjelini. Sada „liga za veliku potrošnju“ kako su već nazvali elitni rangu fudbala u Saudijskoj Arabiji nastoji izbjeći propalu kinesku kocku kada su uložene milijarde, a nije se dobilo ama baš ništa. Stručnjaci kažu da plan transfera može izgledati slično na površini, ali postoji dublja strategija u Rijadu koja bi mogla uzdrmati postojeći poredak i fudbalski i ekonomski. Ova saudijska potrošnja dio je šire nacionalne strategije koju je osmislio princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman koja ima za cilj da uspostavi zemlju kao globalno sportsko središte, s industrijom ključnim dijelom diversifikovane ekonomije koja se više ne oslanja na naftu. Istovremeno, pomoći će da se Saudijska Arabija projektuje domaćoj i stranoj publici kao moderna, dinamična i inovativna poslovna, rekreaciona i turistička destinacija, dok će usput ohrabrivati svoju sve gojazniju populaciju da igra i gleda sport. Fudbalska liga će igrati ulogu u tim velikim ambicijama, predvođena velikom četvorkom: Al-Nassrom i Al-Hilalom u Rijadu i divovima iz Džede Al-Ittihad i Al-Ahli. Oni će dobiti većinu zvijezda i, nakon što ih preuzme Državni investicijski fond (PIF), koji posjeduje Newcastle United i sada veliki dio golfa, većinu odgovornosti za uvlačenje lige u 10 svjetskih najboljih u smislu prihoda do 2030. godine. Nikako ne treba zaboraviti da Saudijska Arabija želi biti organizator Svjetskog prvenstva, a dovođenje velikih zvijezda na svoj teren bi im u tome moglo biti do velike koristi. Novac, ionako nije problem. Sa druge strane, Saudijska Arabija je bolje pozicionirana od Kine i to ne samo zato što ima mnogo više novca. U fudbalu je već kontinentalna sila koja pobjeđuje Kinu sa 6:1 u nastupima na Svjetskom prvenstvu, 2:0 u titulama Azijskog kupa i 6:3 u Azijskim Ligama prvaka. Čak i prije ovog novog priliva, liga je imala najbolje strane igrače od svih u Aziji. Što se tiče međunarodne izloženosti, to također nije konkurencija. Poznati igrači otišli su u Kinu i praktično nestali s druge strane zida. Primjera radi, Cristiano Ronaldo koji sada igra u Saudijskoj Arabiji, vrhunski je influenser, koji svojih 600 miliona pratilaca na Instagramu u potpunosti obavještava o tome šta on i njegova porodica rade. Ostale zvijezde će učiniti isto, a i to su Saudijci imali na umu. Taj vid marketinga im itekako može koristiti. Naravno, to ne znači da je sve bilo ružičasto. Klubovi iz Saudijske Arabije su često bili loše vođeni. Situacija s dugom je postala toliko loša 2018. godine da Al-Nassr i Al-Ittihad nisu smjeli igrati u tamošnjoj Ligi prvaka, a klubovi su bili u kolektivnom minusu u iznosu od 300 miliona funti. Prijestolonasljednik je intervenirao i svi dugovi su podmireni, a ne treba zaboraviti da je u to vrijeme bilo 107 prijavljenih slučajeva neisplaćenih plaća i sporova u FIFA. Takve epizode su prošle nezapaženo na međunarodnom nivou, ali si postale prošlost i sada je novac tu, koliko god treba jer radi se o državnom projektu. Ostaje da se vidi koliko će ljudi širom svijeta gledati utakmice, ali skoro svi u fudbalu će čekati da vide hoće li liga Saudijske Arabije doživjeti kinesku krizu ili će se uspostaviti kao glavni igrač u godinama koje dolaze. Neke indicije već postoje, dovoljno je vidjeti samo opremu klubova, možda baš kluba za koji igra Ronaldo. Kada je stigao igrali su pod robnom markom koju baš rijetki na fudbalskom nebu poznaju, a već sada nose dresove kompanije za koju samo rijetki nisu čuli. Interes je probuđen, to niko ne može poreći.
Foxconn započeo proizvodnju iPhonea 15 u Indiji
Š.M. Iphone 15 kompanije Apple Inc. planira se proizvoditi u Tamil Nadu, kako bi se dodatno suzila jaz između svojih operacija u Indiji i glavne proizvodne baze u Kini. Tvornica Foxconn Technology Group u Sriperumbuduru priprema se isporučiti najnovije uređaje samo nekoliko tjedana nakon što počnu izlaziti iz tvornica u Kini, jer kompanija želi brzo povećati količinu novih iPhonea proizvedenih u Indiji, rekli su upućeni izvori. Kompanija sa sjedištem u Cupertino, Kalifornija, provodi višegodišnji projekt diverzificiranja proizvodnog procesa izvan Kine, kako bi smanjila rizik u lancu opskrbe svojih najvažnijih proizvoda uslijed napetosti između Washingtona i Pekinga koje čini trgovinu manje predvidljivom. Indija, pod vodstvom premijera Narendre Modija, pokušava izgraditi bliže veze s Sjedinjenim Američkim Državama i postati središte za proizvodnju, navodi Bloomberg Adria. Prije iPhonea 14, Apple je imao samo manji dio svoje proizvodnje iPhonea u Indiji, koji je zaostajao za proizvodnjom u Kini za šest do devet mjeseci. Taj je zaostatak znatno smanjen prošle godine, a Apple je do kraja ožujka proizveo sedam posto svojih iPhonea u Indiji. Cilj ove godine je približiti se paritetu u vremenu isporuke između Indije i Kine, iako dobavljači još nisu sigurni hoće li to postići, rekli su izvori koji nisu željeli biti imenovani jer informacija nije javna. “Veća proizvodnja Applea u Indiji dovest će do većeg dijela njegovog lanca opskrbe u toj zemlji”, rekla je Shilpi Jain, starija analitičarka u istraživačkoj tvrtki Counterpoint Research. “Iako je za Apple još uvijek rano u Indiji, vjerujem da vlada ima vrlo jasnu ambiciju podizanja vrijednosti u lancu elektroničke proizvodnje. I Appleov poticaj svakako pomaže.” Obim indijske proizvodnje za iPhone 15 ovisit će o dostupnosti komponenti, koje se uglavnom uvoze, i glatkom pokretanju proizvodnih linija u tvornici Foxconn izvan Chennaija. Novi iPhone, vjerojatno će biti najavljen 12. septembar, obećava najveću nadogradnju uređaja u posljednje tri godine.
Kina izvezla prvi pametni tramvaj sa pogonom na vodik
Klix.ba/Š.M Pametni tramvaj s pogonom na vodik nezavisno razvijen u Kini, ujedno i prvi pametni tramvaj na svijetu s pogonom na vodik te vrste, krenuo je sa svoje proizvodne lokacije u gradu Zhuzhou u centralnoj kineskoj provinciji Hunan, na početku svog izvoznog puta u Maleziju. Tramvaj je razvila China Railway Rolling Stock Corporation (CRRC) Zhuzhou Electric Locomotive Research Institute Co., Ltd., i bit će isporučen iz luke Šangaj u Maleziju u narednim danima. Uređaj će se koristiti za usluge gradskog prijevoza u Kuchingu, glavnom gradu Sarawaka u Maleziji, rekli su iz kompanije. Pametni tramvaj prvi je koji je usvojio sistema napajanja vodikovom energijom, koji ima prednosti većeg dometa vožnje i kraćeg vremena punjenja goriva, kao i uštede energije i zaštite okoline. Nadograđen je inteligentnim dizajnom, koji je u skladu s potrebama Malezije za postizanjem nulte emisije i inteligentnog sistema javnog prijevoza. Nakon što stigne u Maleziju, tramvaj će biti testiran u Kuchingu tri mjeseca, navode iz kompanije. Uspješna implementacija pametnog tramvaja u Maleziji učinkovito će ublažiti saobraćajne gužve u Kuchingu, donoseći mještanima pouzdan, učinkovit i moderan način putovanja. Također će pomoći da kineska pametna proizvodnja služi zemljama duž Pojasa i puta, piše CGTN.
Kako je Barbie uz dobar marketing postala svjetska zvijezda godine
Š.M Film Barbie konačno je stigao u kina ove sedmice i, začudo, čini se kao jedan od najiščekivanijih filmova u historiji. To je možda dijelom zato što, kao najpoznatija svjetska lutka, Barbie je iza sebe već imala ogromnu mašinu za brendiranje. A možda je i dobar marketing odradio svoj dio posla. Predstavljajući film o Barbi, „Matel“ i „Vorner“ nisu ostavili nijedan marketinški segment nepokriven. Uz više od 100 miliona dolara budžeta i fenomenalnu kreativnu strategiju ispletena je fina mreža u kojoj smo svi uhvaćeni. Koji su marketing alati korišteni u ovoj priči, saznajte u nastavku. Boja kao zaštitni znak Jednom filmu, palo je na pamet, a očito i pošlo za rukom da se publici na vizuelnom rješenju reklamne kampanje obrati bez i jedne jedine riječi – samo datumom i svojom bojom. Poruka sa bilborda je kristalno jasna i, čini se, stigla je do cijele planete. Međutim, do tog stadijuma nije se došlo preko noći. Od 2009. godine, kada su potpisani prvi ugovori o prvom dugometražnom igranom filmu o Barbie, scenario su pisali, brisali, dopisivali i prepravljali mnogi, a na desetine glumaca, reditelja, producenata i ostalih filmskih radnika pregovaralo je o učešću u ostvarenju. Proizvođač dečjih igračaka među kojima je jedna od zvezda Barbie, američka kompanija „Matel“ nije se mnogo oglašavala, strpljivo je išla ka cilju i napokon je, poslije skoro 15 godina lutanja „korak naprijed, nazad pet“, u kinima ispričana priča o njihovoj lutki sa Margo Robi i Rajanom Goslingom u glavnim ulogama. Kompanije iz raznih sektora počev od proizvođača garderobe, šminke i rolera, preko industrije hrane, pa sve do „Iksboksa“, polako su se pridruživale „Matelu“ u desantu na globalno tržištu. Distribuciju filma, zajedno sa proizvođačima Barbie, dočekuje zasigurno više od 100 brendova sa spremnim specijalnim ružičastim linijama proizvoda. I sve te kompanije imaju svoje posebne reklamne kampanje. Također, tu su i objave na svim mogućim društvenim mrežama miliona influensera širom svijeta koji sarađuju sa bilo kojom kompanijom koja ima sklopljeno partnerstvo sa brendom Barbie. Zahvaljujući svemu tome, potencijalni gledaoci filma (a i mnogi drugi) opkoljeni su sa svih mogućih strana. Iako djeluje da bi to najviše moglo da se odnosi na mlađe naraštaje, to nije slučaj jer je ponuda za odrasle precizno kreirana pa je tako u ponudi i vila u Barbie stilu u Malibuu, koja se može iznajmiti preko “AirBnB”-ja. Ova kampanja dokaz je da dobra marketing strategija uz godine i godine rada i dosta strpljenja može pokoriti svijet. Mi idemo gledati Barbie, a vi?
Gdje Kina izvozi najviše automobila?
Bloomberg Adria Kineski proizvođači automobila tokom prvih pet mjeseci ove godine, izvezli su više vozila u Rusiju nego u bilo koju drugu zemlju, popunjavajući prazninu koju su globalni proizvođači ostavili na tržištu zbog invazije na Ukrajinu.Kineski proizvođači automobila tokom prvih pet mjeseci ove godine, izvezli su više vozila u Rusiju nego u bilo koju drugu zemlju, popunjavajući prazninu koju su globalni proizvođači ostavili na tržištu zbog invazije na Ukrajinu. Prema podacima objavljenim od strane Kineskog udruženja proizvođača automobila, ova država je izvezla oko 287.000 gotovih vozila u Rusiju od januara do maja, gotovo dvostruko više od sljedeće zemlje na listi i prošlogodišnje najvažnije destinacije – Meksika, koji je izvezao 159.000 vozila. Kina je izvezla oko 162.000 vozila u Rusiju tokom cijele 2022. godine, navodi Bloomberg Adria. Državni vlasnici Chery Automobile Co., Zhejiang Geely Holding Group Co. i Great Wall Motor Co. su tri najpoznatija kineska brenda u Rusiji, koji čine trećinu prodaje novih automobila u prvoj polovini ove godine, prema statistikama Evropskog udruženja preduzeća. Popularni modeli uključuju sportske terenske automobile poput Chery Tiggo 7 Pro, Geely Coolray i Great Wall Haval serije, pokazuju podaci udruženja. Ukrajina je Geely i Great Wall uvrstila na listu “sponzora rata” koja obuhvata više od dvadeset kompanija koje nastavljaju poslovati u Rusiji, što je javno sramoćenje bez pravne moći. Veliki međunarodni proizvođači automobila poput Toyota Motor Corp. i Volkswagen AG, zajedno sa kompanijama poput Apple Inc. i McDonald’s Corp., povukli su se iz Rusije kada su uvedene ekonomske sankcije nakon invazije koja je započela u februaru prošle godine. Neki od njih su se suočili s bojkotom potrošača nakon što su duže ostali, uključujući Renault SA i japansku kompaniju Fast Retailing Co., vlasnika Uniqlo. Mnoge kineske marke imaju udjele i partnerstva s međunarodnim proizvođačima automobila. Na primjer, Geely i njen osnivač Li Shufu kontroliraju švedske kompanije, uključujući Volvo Car AB i Polestar Automotive Holding UK Plc. Njihova marka električnih vozila Zeekr također sarađuje s Waymo LLC, firmom za autonomnu vožnju koja je u vlasništvu Google-a, i aktivno se širi na tržište Evrope i Bliskog istoka.