Povratak u region moguć u novoj ekspanziji Etihad Airwaysa
Marx.ba Etihad Airways će u novembru objaviti “oko deset novih linija”, što budi nadu da bi se avioprevoznik mogao vratiti u region, uz mnogo mogućnosti u ponudi. Glavni komercijalni direktor avioprijevoznika Ujedinjenih Arapskih Emirata otkrio je da će devet od deset ruta biti potpuno nove u mreži aviokompanije, dok je jedna ranije bila opslužena. Ranije ovog mjeseca, avioprevoznik je predstavio planove za pokretanje letova za Varšavu i Prag. Etihad planira ambiciozan put rasta do 2030. godine, sa ciljem da utrostruči broj prevezenih putnika na 33 miliona, udvostruči svoju flotu na 150 aviona i poveća kilometre raspoloživih sjedišta za oko 30 posto godišnje u narednih pet godina. Etihad je ranije opsluživao Beograd zahvaljujući ulaganju u kapital Air Serbia. Iako emiratski avioprevoznik više nema udio, nedavno je obnovio široko kod-šer partnerstvo sa avio-kompanijom. Etihad je posljednji put opsluživao Beograd u oktobru 2020. U 2019. prevezao je 114.256 putnika na liniji Abu Dabi – Beograd sa prosječnim godišnjim faktorom opterećenja od 87,2%. To je djelimično bio rezultat saradnje sa Air Serbia, koja je omogućila da značajan broj putnika u Evropu usmjerava kroz Beograd. – Srbija trenutno nije deo naše operativne mreže, ali ostaje važno tržište za Etihad Airways. Kontinuirano razmatramo dalji razvoj mreže i kao dio ovog procesa redovno ćemo procjenjivati potencijal za ponovno uspostavljanje veze između Abu Dabija i Beograda, rekao je prevoznik, piše EX YU aviation. Ovog ljeta Sarajevo je saobraćalo osam avio-kompanija sa Bliskog istoka. Među njima je i Wizz Air Abu Dhabi, međutim, Aerodrom Sarajevo je glavni grad Emirata naveo kao jednu od preko 20 linija od strateškog značaja koje ispunjavaju uslove za subvencije u tekućem javnom pozivu avio-kompanijama koje je raspisala Turistička zajednica KS za poboljšanje zračne povezanosti grada. Vjeruje se da je tender, koji se zatvara ovih dana, izazvao značajno interesovanje i kod naslijeđenih i kod niskotarifnih prijevoznika. I Aerodrom Skoplje nastoji obnoviti povezanost sa Zaljevom nakon što su i Qatar Airways i Flydubai prekinuli operacije u gradu nakon početka pandemije koronavirusa. Etihad je također ranije bio u pregovorima sa Aerodromom Zagreb i slovenačkom vladom, ukazujući na interes za regiju prije restrukturiranja. Obnovljeni fokus na sezonske destinacije za odmor u Evropi također je stavio obalne aerodrome u regionu sa dobrim izgledima da u budućnosti dočekaju Etihad.
Nova linija iz Sarajeva za Štokholm
Marx.ba Kako je objavio Aerodrom Sarajevo, aviokompanija Ryanair najavila je početak aviooperacija na relaciji Sarajevo – Štokholm od ljetnog reda letenja 2025. godine. Letovi će se obavljati dva puta sedmično i to utorkom i subotom, a karte su već u prodaji putem web stranice www.ryanair.com Uspostavljanje ove aviolinije rezultat je zajedničke saradnje Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Ministarstva privrede Kantona Sarajevo i Turističke zajednice Kantona Sarajevo. – Poticaji za aviokompanije koji za cilj imaju širenja mreže destinacija iz Sarajeva daju izvrsne rezultate i sigurni smo da će nastavak ove saradnje rezultirati uvođenjem dodatnih destinacija u narednoj godini, poručili su s Aerodroma Sarajevo.
Wizz Air povećava broj letova iz Tuzle
Marx.ba Iako Wizz Air prilično smanjuje broj letova u Beogradu, Nišu i Skoplju ove godine u Tuzli povećava. Prošle zime kompanija je iz Tuzle letjela devet letova na tri linije. I ove godine leti tri linije, ali broj letova se značajno povećao, piše Zamaaero. Tako će letjeti za Basel tri sedmična leta (ponedjeljak, srijeda i petak do 15.11. pa ponedjeljak, petak i subota do 14.1. i nakon toga ponovo ponedjeljak, srijeda i petak), a sve do 8.1. nakon četa se ukida let srijedom, te će do kraja zimskog reda letenja letjeti dva sedmična leta. Dortmund će letjeti pet sedmičnih letova, ali od 19.11. uvodi se i šesti tjednisedmični let (svaki dan osim subote). Tako će letjeti do 10.12. nakon čega se ukida utorak i ponovo će letjeti pet sedmičnih letova, a kako će letjeti do kraja zimskog reda letenja. Memmingen će se letjeti pet puta sedmično do 15.11. nakon čega se ukida petak i letjet će se četiri sedmična leta (utorak, četvrtak, subota i nedjelja), a ovako će se letjeti do kraja zimskog reda letenja. To znači da će Tuzla do 10. decembra imati 13 sedmičnih letova, četiri više nego prošle godine, do 8. januara će imati 12 letova, a nakon toga 11 letova, dva više nego prošle godine.
Naučnici predlažu da avioni smanje brzinu, evo i zašto
Marx.ba Ako se žele ispuniti planovi o ugljičnoj neutralnosti do 2050. godine i time smanjiti negativan utjecaj ljudskog djelovanja na klimatske promjene potrebne su odvažne mjere učinkovitosti koje treba primijeniti u sektoru avijacije, stoji u novom izvještaju naučnik s Cambridgea, piše Dailymail. Bez brze i odlučen akcije, riskiramo mogućnost dosezanja nulte emisije do 2050. godine i odgađamo ključne tehnološke i poslovne tranzicije, stoji u izvještaju “Pet godina za iscrtavanje nove budućnosti za avioindustriju”. Prema tom izvještaju i prijedlogu naučnika, avioni bi trebali voziti 15-ak posto sporije, što bi utjecalo na smanjenje izgaranja goriva za pet do sedam posto, a time i na smanjenje emisije ugljika. Ako se govori o konkretnim brojkama, to bi značilo da bi letovi preko Atlantika trajali oko 50 minuta duže u odnosu na današnje letove. S obzirom na to da, kada su u pitanju letovi avionima, mnogi samo žele što prije doći na svoje odredište, jasno je kako im se ova ideja neće svidjeti. U izvještaju su navedena tri koraka, odnosno “odvažne mjere” koje je potrebno napraviti kako bi se smanjio avionski ugljični otisak, a ako bi se te mjere implementirale, smanjilo bi se izgaranje goriva u avionima za do 50 posto do 2050. godine. Naučnici koji su učestvovali u studiji smatraju kako se implementacija takvih mjera često zapostavlja zato što zahtijevaju značajne promjene u cijelom avionskom sektoru. Prva mjera koju se spominje je ubrzana zamjena avionskih flota s 30 na 15 godina do 2050. godine. Tako nešto bi smanjilo izgaranje goriva za 11 do 14 posto, no jasno je kako takva ulaganja ne bi bila jeftina za avio-kompanije pa je pitanje koliko su ostvariva. Isto je i s drugom, već spomenutom mjerom sporijeg leta kojim bi se izgaranje goriva smanjila za 5 do 7 posto. Jedna loša strana smanjenja brzine jest potencijalni negativni učinak na produktivnost kompanija i iskustvo putnika, pogotovo za duže letove, stoji u istraživanju. Kao treća mjera spominje se kako bi avioni trebali letjeti blizu njihova maksimalnog dosega, čime bi se smanjila izgaranje za još četiri do sedam posto, prenosi Zimo.
Prošle godine nije ih bilo: Koliko će ove zime imati letova Ryanair iz Sarajeva
Marx.ba Ryaniar prošle zime nije letio za Sarajevo, a ovog ljeta kompanija je letjela za Sarajevo 13 sedmičnih letova na 6 linija (po dva sedmična leta za Bergamo, Charleroi, Gothenburg, Mammingem i Solun, te tri sedmična leta za London), piše Zamaaero. Ove zime kompanija će letjeti za Bergamo dva sedmična leta leta (petak i subota), Charleroi dva sedmična leta (ponedjeljak i petak), Gothenburg dva sedmična leta (srijeda i subota), London tri sedmična leta (ponedjeljak, petak, nedjelja), ali nakon 5. januara dva sedmična leta (neće biti nedjeljoma), te se ponovo vraća 2. februara i Memmingem dva sedmična leta (ponedjeljak i petak). Ovo znači da će Ryanair ove zime imati 11 sedmičnih letova na pet linija, a tri sedmična leta u 1. mjesecu će imati 10 sedmičnih letova. Inače, kako je najavljeno Aerodrom Sarajevo će prednjačiti, sa dodatnih 181.135 sjedišta u predstojeća tri mjeseca. Snažan rast dolazi jer će većina prevoznika koji posluju u glavni grad Bosne i Hercegovine održavati više letova. Naime, Ryanair donosi 53.878 dodatnih sjedišta u Sarajevo, dok će Pegasus Airlines dodati dodatnih 31.276 sjedišta u odnosu na prošlu godinu.
Sarajevo, Dubrovnik i Zagreb postaju najbrže rastući aerodromi u zadnja tri mjeseca ove godine
N. D. (Foto: Aerodrom Sarajevo) Aerodromi u Sarajevu, Dubrovniku i Zagrebu će u četvrtom i posljednjem tromjesečju ove godine (oktobar, novembar i decembar) imati najbrži rast u bivšoj Jugoslaviji. Ova tri grada imaju najviše planiranih kapaciteta u istom periodu prošle godine. Aerodrom Sarajevo će prednjačiti, sa dodatnih 181.135 sjedišta. Snažan rast dolazi jer će većina prevoznika koji posluju u glavni grad Bosne i Hercegovine održavati više letova. Naime, Ryanair donosi 53.878 dodatnih sjedišta u Sarajevo, dok će Pegasus Airlines dodati dodatnih 31.276 sjedišta u odnosu na prošlu godinu, piše EX YU aviation. Dubrovnik i Zagreb će nastaviti imati koristi od Ryanairovih operacija u četvrtom tromjesečju. Dubrovnik će imati prve zimske letove koje će održavati budžetski prijevoznik, donoseći sa sobom dodatnih 93.964 sjedišta u odnosu na prošlu godinu. Ryanair u Zagrebu povećava kapacitet za 25 posto u četvrtom tromjesečju dodavanjem 77.504 sjedišta na tržište nakon povećanja frekvencija na brojnim linijama tijekom zime i održavanja letova do nekoliko novih destinacija pokrenutih tokom ljeta. Poništivši svoje slabe performanse tokom cijele godine, banjalučki aerodrom će se vratiti u rast. Ryanair je ponovo glavni krivac, koji je tokom četvrtog kvartala obavio 42 dodatna leta iz Banja Luke povećanjem frekvencija na nekoliko ruta, što je rezultiralo dodatnim 15.916 sjedišta aviokompanije u odnosu na 2023. godinu. Beograd će doživeti najveći pad raspoloživih sjedišta sa preko 140.000 mjesta manje. Ovo prvenstveno potiče Wizz Air i tekući problemi sa motorima koji utiču na njegovu flotu Airbus A320neo porodice. Prijevoznik će imati 111 letova manje nego u četvrtom kvartalu 2023. i izbrisati 139.442 sjedišta s tržišta ili oko 25 posto svog kapaciteta u istom periodu prošle godine. Očekuje se i pad kapaciteta Ljubljane u četvrtom tromjesečju, iako će veći pad raspoloživih mjesta u novembru i decembru biti nadoknađen rastom u oktobru. Aerodrom bi taj pad mogao nadoknaditi čarter letovima, koji nisu uključeni u cifre planiranog kapaciteta.
Evropski aerodromi traže nove letove za gradove bivše države: Mnogi mjerkaju Sarajevo
Marx.ba Aerodromi širom Evrope nastavljaju sa novim letovima ka glavnim gradovima iz bivše Jugoslavije dok putuju u Bahrein na predstojeću godišnju konferenciju Routes World na kojoj će se razgovarati o uvođenju novih ruta sa avio kompanijama i turističkim vlastima. Berlinski aerodrom je identificirao Sarajevo kao neopsluženu rutu s velikim potencijalom. Germanwings je nakratko povezao dva glavnog grada između 2014. i 2015. godine. Sam sarajevski aerodrom naveo je Berlin kao destinaciju od strateškog značaja i nada se da će osigurati letove do glavnog grada Njemačke kroz tekući tender za subvencije avio-kompanije za uvođenje novih ruta koji je raspisala uprava za turizam Kantona Sarajevo. – S obzirom na potražnju, definitivno postoji potencijal da proširimo našu mrežu dodavanjem više destinacija, posebno u evropske gradove poput Berlina, Barcelone, Pariza, Amsterdama, Eindhovena i Praga, izjavio je za EX-YU Aviation News generalni direktor Sarajevskog aerodroma Alan Bajić ranije ovog mjeseca. Aerodrom Berlin Brandenburg, otvoren 2020. godine, ima direktne veze sa više od 180 destinacija od 86 avio-partnera. Aerodrom u trećem po veličini turskom gradu Izmiru izrazio je nadu da će osigurati letove za Zagreb. Nedavno proširenje rute iz Izmira doživjelo je uspjeh na Balkanu, sa novim letovima za gradove poput Prištine, Sarajeva, Podgorice, Tirane i Tivta. Wizz Air je također pokrenuo novu sezonsku uslugu iz Bukurešta. I aerodromima u Izmiru i Zagrebu u potpunosti ili djelomično upravlja turski TAV, što im daje dodatni poticaj za uvođenje letova. Ranije ove godine, Pegasus Airlines je Zagreb povezao sa svojom drugom zračnom lukom u Turskoj – Istanbul Sabiha Gokcen – nadopunjujući uslugu Turkish Airlinesa sa glavnog ulaza u Istanbul, koji je ove godine zabilježio porast frekvencija. I aerodrom Bordo u jugozapadnoj Francuskoj i finska prestonica Helsinki izrazili su interesovanje za letove za Beograd. Beograd već ima veze sa Parizom, Boveom, Lionom i Nicom u Francuskoj, a bila je povezana i sa Marsejem prošle godine. Bordou nedostaje povezanost sa istočnom Evropom i uskoro će ga pogoditi izlazak Ryanaira, čime će se završiti četrdeset linija sa francuskog aerodroma. S druge strane, Air Serbia je u ljeto 2019. pokrenula letove za Helsinki. Međutim, usluga je obustavljena na početku pandemije korona virusa u martu 2020. i nikada nije obnovljena. Godine 2021. Norwegian Air Shuttle je podnio popis inventara za jednu sedmičnu rotaciju između dva glavna grada, ali je na kraju odlučio da ne nastavi s uslugom. Hermes Airports, operater kiparskih aerodroma Larnaca i Paphos, rekao je da cilja letove za Ljubljanu jer se fokusira na zatvaranje postojećih nedostataka u povezivanju s evropskim prijestolnicama. Maria Kouroupi, direktorica razvoja zrakoplovstva, marketinga i komunikacija na aerodromima Hermes, istakla je Ljubljanu kao strateški cilj. Slovenija se posljednji put pohvalila letovima za Kipar 2007. godine kada je Adria Airways sa svojim avionom Airbus A320 obavila ukupno sedam povratnih letova do Larnake u julu i avgustu iste godine. Aerodrom Lion, koji se nalazi u drugom po veličini gradu u Francuskoj i koji opslužuje drugo najveće područje u zemlji sa osam miliona ljudi, traži letove za Skoplje ili Prištinu. Aerodrom Lion je dio zajedničkog preduzeća sa turskim Limakom koji vodi aerodrom u Prištini. Wizz Air proširuje svoje operacije iz Liona, pokrećući letove i za Sofiju i za Kluž ove zime. Aerodrom služi kao baza za easyJet i Transavia France, pieš EX YU aviation.
Odlične najave: Ryanair za narednu ljetnu sezonu povećava broj letova iz Sarajeva
Marx.ba Ryanair planira povećati frekvenciju svojih letova za Sarajevo tokom ljetne sezone 2025., koja počinje 30. marta naredne godine. Prevoznik će udvostručiti svoje usluge iz Bergama i Charleroia sa dvije na četiri sedmično, dok će se letovi iz Memingena povećati sa dva na tri sedmično. Operacije iz Geteborga i Soluna ostat će nepromijenjene u dvije sedmične rotacije, iako će se sezonski ljetnji letovi iz ovog posljednjeg nastaviti na samom početku leta, 31. marta, piše EX YU aviation. Podsjetimo, Aerodrom Sarajevo je u ovoj godini oborio sve rekorde, a objavljen je i novi javni poziv aviokompanijama za subvencioniranje.
Hibridni putnički demo avion iz Švedske poletjet će početkom 2025. godine
Marx.ba Švedski startup Heart Aerospace predstavio je funkcionalni prototip svog električnog aviona za domaće i regionalne letove, s kapacitetom do 30 putnika. Heart Aerospace švedski je aeronautički startup koji je prije nekoliko godina najavio da će već 2025. godine njihovi potpuno električni putnički avioni letjeti. Kao i mnogi u ovoj domeni, svoje obećanje nisu u potpunosti održali, ali ipak su prije 2025. predstavili funkcionalni prototip i najavili prvi let za sljedeću godinu. Umjesto najavljenog malenog potpuno električnog aviona za domaće letove, kapaciteta 19 putnika, sada su predstavili demo prototip hibridnog električnog aviona, kapaciteta 30 putnika, ali nešto manjeg radijusa kretanja. Proše sedmice predstavljeni demo model finalni je prototip prije izrade konačnog proizvodnog modela ES-30. Demo prototip, do kojeg su stigli u samo dvije godine rada na razvoju, poslužit će im sada za testiranje svih potrebnih operacija na tlu, od taksiranja, preko punjenja, pa do raznih procedura na aerodromu. Nakon toga, primjerak nazvan Heart Experimental 1 (Heart X1) odradit će i prvi let na struju. Dogodit će se to, kako je bilo i najavljeno, već početkom sljedeće godine. Nakon testiranja svih sustava na tlu i u letu, Heart Aerospace će pristupiti izradi pretprodukcijskog prototipa (Heart X2), što će biti posljednji korak prije finalizacije dizajna i početka proizvodnje komercijalnog putničkog zrakoplova ES-30. Heart X2 poletjet će, najavljeno je, 2026. godine, a tek potom bit će govora o prvom letu finalnog modela. Potrebne certifikate za njega očekuju dobiti do kraja desetljeća. ES-30 bit će, pak, u jednom bitnom detalju različit od prvih najava – naime, bit će to hibridni električni avion, koji će na potpuno električni pogon moći preletjeti oko 200, a na hibridni pogon oko 400 kilometara. Bio bi stoga namijenjen primarno za kratke letove, na kojima će nuditi visoku energetsku efikasnost i ekološku održivost. Na najkraćim bi rutama to bio avion potpuno bez lokalnih emisija CO2, no za veće udaljenosti ipak će koristiti pogon djelomično na fosilna goriva. Heart Aerospace je za razvoj ekoloških aviona dobio 2,5 miliona eura od Evropskog vijeća za inovacije u sklopu Evropskog zelenog plana, kao i 4,1 milion dolara američke Federalne agencije za avijaciju (FAA) samo za razvoj hibridno-električnog avionskog pogona, pieš Bug.
Snažan rast broja putnika ove godine u saobraćaju unutar zemalja bivše države
Marx.ba Ova godina svjedočila je najvišem nivou povezanosti širom bivše Jugoslavije od raspada zemlje, pri čemu su gotovo sve najprometnije rute doživjele rast u odnosu na prethodnu godinu u prvoj polovini 2024. Međutim, neke se tek treba vratiti na svoje prijepandemijski broj putnika. Najprometnija intra-EX-YU linija u ovom periodu bila je Beograd – Podgorica, a zatim Beograd – Tivat. Uprkos padu od 3,3% u odnosu na prošlu godinu, usluga Beograd – Tivat i dalje je prevezla 30% više putnika u odnosu na 2019. Air Serbia i Air Montenegro su jedina dva komercijalna avioprevoznika na dvije rute, prevezujući ukupno 265.296 putnika u prvoj polovini godine. 2024. Slijede dvije domaće linije u Hrvatskoj, kojima upravlja hrvatski avioprijevoznik Croatia Airlines. I linija Zagreb – Dubrovnik i letovi između dva najveća grada u zemlji zabilježili su rast od skoro 8% i 5% u odnosu na prošlu godinu, respektivno, iako oba zaostaju za 2019. Procentualno, najbrže rastuća ruta unutar bivše Jugoslavije tokom prve polovine godine bila je Beograd – Zagreb, zatim Zagreb – Sarajevo, dok je najveći rast u 2019. godini ostvaren na relaciji Beograd – Skoplje i Beograd – Zagreb. Wizz Air-ova usluga između Skoplja i Ljubljane pokazala je dobre rezultate od svog pokretanja u septembru prošle godine, nadmašivši broj putnika koje je obavljala bivša slovenačka avio-kompanija Adria Airways u istom periodu 2019. Dok se Adria u velikoj mjeri oslanjala na transfer putnike na toj liniji, Wizz Air prvenstveno služi za putnike od tačke do tačke. Današnji obrasci putovanja značajno su se promijenili u odnosu na one u vrijeme Jugoslavije. Godine 1990. najveći protok putnika između republika unutar federacije bio je između Srbije i Hrvatske, zatim putovanja unutar same Hrvatske, zatim Srbija – Slovenija, Srbija – Sjeverna Makedonija, Srbija – Crna Gora, Hrvatska – Bosna i Hercegovina i Hrvatska – Sjeverna Makedonija, piše EX YU aviation.