Zanimljivo: Evropska aviokompanija vaga putnike prije ulaska u avion
Marx.ba Evropski prijevoznik Finnair na aerodromu u Helsinkiju vaga putnike na izlazu za let, ali samo one koji su dovoljno hrabri da na to dobrovoljno pristanu kako bi se avioprijevozniku omogućilo da napravi bolju procjenu težine aviona prije polijetanja. A u scenariju iz noćne more za svakoga ko je ikad pokušao bezbrižno unijeti pretešku torbu u avion, putnici se vagaju zajedno sa svojom ručnom prtljagom. Nasreću, vaganje nije povezano s pojedinačnim rezervacijama ili podacima o putnicima. Sve je anonimno, rekla je za CNN Paivyt Tallqvist, Finnairova viša potpredsjednica za komunikacije, dodajući da samo član osoblja na gateu vidi težinu. Istraživanje je počelo u ponedjeljak, a do četvrtka ujutro već je učestvovalo 800 dobrovoljaca, rekla je Tallqvist. Kompanija je “pozitivno iznenađena brojem dobrovoljaca”. – Korisnike Finnaira obavijestili smo (o vaganju) putem društvenih medija i naše mobilne aplikacije, a prvi su se volonteri javili čak i prije nego što je oprema postavljena, rekla je. Finnair prikuplja podatke i za zimsku i za ljetnu sezonu jer putnici nose težu odjeću i kapute tokom hladnih finskih zima. Zimska očitanja bit će dovršena u februaru, a ljetna od aprila do moja. Tallqvist je izjavila da avioprijevoznik uspoređuje podatke o prosječnoj težini putnika i njihovoj ručnoj prtljazi “u svrhu procjene ravnoteže aviona i performansi potrebnih za sigurno obavljanje letova”. I dok bi mnogi putnici radije svoju težinu držali u tajnosti, Satu Munnukka, Finnairov voditelj zemaljskih procesa, uvjeravao je nervozne putnike u izjavi da “prikupljeni podaci nisu ni na koji način povezani s osobnim podacima korisnika”. – Bilježimo ukupnu težinu i pozadinske podatke putnika i njegove ručne prtljage, ali ne tražimo ime ili broj rezervacije, na primjer. Samo agent službe za korisnike koji radi na mjestu mjerenja može vidjeti ukupnu težinu, tako da možete bezbrižno sudjelovati u istraživanju, dodao je Munnukka.
Dobre najave: Šta donosi februar aerodromima glavnih gradova bivše Jugoslavije
Marx.ba Očekuje se da će svi aerodromi glavnih gradova s područja bivše Jugoslavije ostvariti rast broja putnika u februaru u odnosu na isti mjesec prošle godine, na osnovu raspoloživog planiranog kapaciteta sjedišta. Sa druge strane, Wizz Air će samo ostati najveća aviokompanija u regionu ispred Air Serbije. Aerodrom Beograd ima najviše slobodnih mjesta na redovnim letovima u februaru i iznosi 651.158. Ova cifra predstavlja povećanje od 25,5% u odnosu na 2023. Air Serbia će nastaviti održavati svoju poziciju najvećeg prijevoznika, držeći 50,4% svih raspoloživih redovnih kapaciteta na aerodromu. Zagreb je drugi po veličini sa 337.593 slobodna mjesta na redovnim letovima tokom mjeseca. To predstavlja povećanje od 19,9% u odnosu na prošlu godinu. Croatia Airlines će zadržati poziciju najvećeg avioprijevoznika na aerodromu sa 42,2% raspoloživog kapaciteta. Slijedi Ryanair sa 24,2% svih raspoloživih mjesta. Aerodrom Skoplje u februaru ima 215.400 sjedišta, što je povećanje od 30,9%. Wizz Air će imati 57,2% udjela u raspoloživim sjedištima. Aerodrom Podgorica će zasjeniti Ljubljanu, sa 113.810 sjedišta, što je 14,4% više u odnosu na 2023. Turkish Airlines je najveći avioprijevoznik sa 19,2% kapaciteta. Naime, Pegasus Airlines se pomjera na drugo mjesto na aerodromu, sa lansiranjem dvije nove linije za glavni grad Crne Gore ovog mjeseca (Izmir i Ankara), sa udjelom od 17,2%, dok je Air Serbia na trećem sa 17% udjela. Nacionalni avioprevoznik ove zemlje, Air Montenegro, zauzima četvrto mjesto u Podgorici po raspoloživim kapacitetima. Aerodrom Ljubljana je odmah iza svog crnogorskog kolege sa 113.192 sjedišta na redovnim letovima u februaru, što je povećanje od 36,7% u odnosu na 2023. Turkish Airlines je najveći avioprijevoznik sa 17,3% ukupnog kapaciteta. Konačno, sarajevski aerodrom u februaru ima 106.521 raspoloživih mjesta, što je za 28,3% više u odnosu na prošlu godinu. Turkish Airlines će biti njegov najveći avioprijevoznik sa 20,1% udjela u kapacitetu, piše EYA.
Wizz Air smanjuje broj letova sa više aerodroma u našoj regiji
Marx.ba Wizz Air će očigledno u skorom periodu sanjiti broj letova u regiji. Kako piše Zamaaero povećava se broj letova u Splitu i Skoplju, ali smanjuje Beograd. Objavljena je i lista drugih aerodroma u regionu i jasno je da slijedi rezanje u regiji.
Pojačane rezervacije: Evropske avio-kompanije očekuju rekordan broj putnika na ljeto
Marx.ba Evropske avio-kompanije pripremaju se za rekordan broj putnika tokom predstojećeg ljeta, jer je velika potražnja za rezervacijama unaprijed, uprkos ekonomskim nedaćama i visokim cijenama karata. Najnoviji rezultati u tri velike evropske niskobudžetne kompanije Rayanair, Easyjet i Wizz Air, pokazuju na rane znakove jake ljetnje potražnje, kao i na povećanje cijena karata, prenosi Financial Times. Indikacije da potrošači daju prioritet putovanjima podstakli su avio-kompanije da povećaju broj letova tokom ljeta. Procjenjuje se da će evropski avio prevoznici imati na raspolaganju 817,5 miliona sjedišta u periodu od aprila do oktobra, što je najveći zabilježen broj. – Potražnja je i dalje veoma jaka širom svijeta, naveo je izvršni direktor kompanije Wizz Air Jozef Varadi. Easyjet je potvrdio da su cijene znatno više od prošlogodišnjih, kao i da je tokom najprometnijih perioda rezervacija od početka ove godine, punio dva aviona za minut. Očekuje se da će prilagođeni operativni prrofit za šest najvećih evropskih avio-kompanija dostići 10,5 milijardi eura u 2024. godini, prema procjenama softverske kompanije FactSet, u odnosu na 9,2 milijarde eura prošle godine. Januar je jedan od najprometnijih perioda rezervisanja za odmor, koji pruža uvid u trgovanje do kraja godine. Prema podacima koje je EU objavila u oktobru, cijene avionskih karata u Evropi bile su između 20 i 30 posto više tokom ljeta 2023. godine u poređenju sa cijenama iz 2019. godine.
Air Serbia pustila karte u prodaju: Beograd – Mostar tri puta sedmično
N. D. Air Serbia je zakazala i stavila u prodaju svoju novu liniju između Beograda i Mostara, što će označiti nastavak letova između dva grada poslije 33 godine. Kao što je ranije objavljeno, operacije će se održavati tri puta sedmično, ponedeljkom, petkom i nedeljom, počevši od 22. aprila. Na liniji će biti raspoređen avion Embraer E175 sa 88 sjedišta sa 88 sjedišta kojim u ime Air Sernia upravlja kompanija Marathon Airlines. Nova usluga rezultat je javnog poziva lokalnih vlasti u Mostaru koji nude subvencije za pokretanje novih letova za grad, a ugovor je zvanično potpisan danas. Iz Mostara u aprilu kreću direktni letovi za Beograd, a cijena karata u jednom pravcu je 56 eura dok za povratnu kartu treba izdvojiti 104 eura. – Mostar je godinama stagnirao i padao. Jedno vrijeme uopšte nije imao letova. Sada nešto leti Croatia Airlines, međutim oni su se za godinu pred nama ozbiljno potrudili. Novi direktor je dao puno sebe i dovukao je za sada dva prijevoznika. Prvo je SkyAlps koji je jedna stvarno kvalitetna kompanija i koja će pokrenuti četiri linije iz Mostara, prema Rimu, Minhenu, Veroni i Bariju i sve te linije će sigurno biti hiper dobro popunjene i donijet će Mostaru značajan broj putnika. Konačno pred potpisivanjem je i ugovor sa Air Srbijom tako da će Mostar imati i njhova tri leta, a ozbiljno se pregovara sa LOT-om. Postoji velika šansa da dođu oni sa letom za Varšavu. U tom slučaju Mostar će imati nekih šest, sedam linija, sa nekakvih 16 do 17 dnevnih polazaka što je stvarno značajna i respaktablina brojka. Još da se vrati Eurowings, što itekako planira Mostar, posebno jer je popunjenost tih aviona prema Dizeldorfu i Štutgartu izvanderdna. Prema njihovim podacima imala je 98 posto. I još ako tu dodamo ove chartere koje su do sada imali, može se govoriti da je realna brojka da Mostar pređe 100.000 putnika. Nije to isplativa cifra, ali nakon 20.000 putnika koliko su imali prošle godine, to bi bila stvarno značajna brojka, izjavio je u svojoj nedavnoj analizi za Marx.ba hrvatski analitičar Alen Šćuric kada je govorio o Aerodromu Mostar.
Ryanair povećava broj letova s još jednog bh. aerodroma
Marx.ba Ryanair povećava letove za Banja Luku, objavio je specijalizirani portal Zamaaero. Banja Luka više neće imati po dva sedmična leta za Berlin i za Nuremberg koliko je imao prošle godine. Imati će isti broj letova kao prošle godine za Charleroi (2), Gothenburg (2) i za Stockholm (2). No, Banja Luka dobiva dva sedmična leta za Karlsruhhe. To znači da će ubuduće Banja Luka imati dva sedmična leta više. Inače, isti portal je objavio da Aerodrom Banja Luka u ovom momentu ima 113 zaposlenih. Kako je rečeno, ovo je optimalna brojka uzme li se u obzir da Aerodromi Crne Gore koji imaju pet puta više putnika imaju 8,5 puta više zaposlenih, dok Dubrovnik koji ima pet puta više putnika ima i pet puta više zaposlenih. – Banja Luka je isto tako pozbiljno porasla. Narasli su za nekih tri puta. Sa nekih 180 došli su na 460 hiljada putnika i to je zapravo najfacinantniji rast u cijeloj regiji, ali nakon tog ogromnog rasta vidimo da je priča pri kraju prošle godine malo splasnula. Ryanair i Wizzair su smanjili količinu letova, a tek ostaje da vidimo šta će biti tokom ove godine. Oni imaju neke najave da će imati priličnu količinu chartera, odnosno novih linija prema Grčkoj i drugim destinacijama za turiste. Osobno mislim da bi oni mogli preći pola miliona putnika i to bi za njih bilo optimalno barem do dogradnje terminala koja je nasušno potrebna za taj aerodrom, rekao je nedavno za Marx.ba Alen Šćuric, ugledni analitičar iz Hrvatske u analizi rada bh. aerodroma.
Izazovi održivog avio-saobraćaja: Nedostatak investicija u e-goriva
Marx.ba Izazovi pred ciljevima Evropske unije za zeleniji avio-saobraćaj postaju sve očigledniji dok se bliži rok za primjenu “ReFuelEU aviation” zakona. Prema novom zakonu, udeo održivog avio-goriva (SAF) trebao bi rasti s vremenom, ali su investicije u e-goriva i dalje pod znakom pitanja. Nevladina organizacija Transport & Environment (T&E) upozorila je da, iako postoji ambicija za proizvodnjom e-kerozina, ključni projekti još uvijek nisu dobili potrebna finansijska sredstva. Ova zabrinutost dolazi usred nedostatka jasnih investicionih odluka i potrebe za dodatnim subvencijama. Naftne kompanije ističu da su rizici od ulaganja u nove pogone preveliki bez podrške subvencijama. Iako tehnologija postoji, nedostatak jasnih tržišnih signala i niskih kvota za e-goriva dodatno komplikuju situaciju. Čak i smanjenje budžeta u Njemačkoj dodatno otežava finansiranje ovih inicijativa, što može imati dugoročne posljedice za cjelokupnu EU. Izazov leži u balansiranju ekoloških ciljeva i ekonomske izvodljivosti. Dok se ciljevi za zeleniji avio-saobraćaj postavljaju sve više, ostaje pitanje kako će se ostvariti bez adekvatnih investicija i podrške. Kako se rokovi približavaju, pritisak na donosioce odluka raste da pronađu održiva rješenja koja će podržati tranziciju ka čišćem avio-saobraćaju u budućnosti.
Lufthansa smanjuje broj letova u regiji, iz Sarajeva povećava
Marx.ba Lufthansa opako reže broj letova u cijeloj svojoj mreži, tvrde radi prizemljenja A320neo porodice radi problema sa isporukama Pratt & Whitney motora. Zato ne treba čuditi da će ove godine rezati i u regiji, oiše Zamaaero. Tako liniju Beograd – Frankfurt smanjuje sa 21 na 18 sedmičnih letova, Beograd – Minhen je bio planiran sa 21 letom, no letjet će se 14 (kao i prošlog ljeta), Zagreb – Minhen se smanjuje sa 14 na 13 sedmičnih letova, Split – Minhen se smanjuje sa 8 na 7 sedmičnih letova, Skoplje – Frankfurt sa 10 na 9 sedmičnih letova dok na relaciji Rijeka – Minhen više neće letjeti (prošlog ljeta 1 let sedmično). Ipak, psotoje i linije na kojima kompanija povećava broj letova, a raduje da seradi i o letovima s Aerodroma Sarajevo. Zagreb – Frankfurt sa prošlogodišnjih 12 ići će na ovogodišnjih 14 letova, Ljubljana – Minhen sa prošlogodišnjih 7 na ovogodišnjih 12 letova, Ljubljana – Frankfurt sa prošlogodišnjih 18 na 21 let, a Sarajevo -Frankfurt sa prošlogodišnjih 8 na 10 letova sedmično. Na linijama Split – Frankfurt, Dubrovnik – Frankfurt i Zadar – Frankfurt više ne leti Lufthansa nego Discover.
Analiza: Koliko su putnika prevezli aerodromi na području bivše Jugoslavije tokom prošle godine
N. D. Komercijalni aerodromi u bivšoj Jugoslaviji prevezli su preko 32,5 miliona putnika u 2023. godini, dodajući oko pet miliona dodatnih putnika u odnosu na prethodnu godinu. Nešto više od polovine svih aerodroma uspjelo je registrovati svoju najprometniju godinu u historiji, dok jedan broj njih još uvijek zaostaje za nivoom putnika prije Covida. Tokom 2023. godine Tivat je pretekao Ljubljanu kao aerodrom koji se najsporije oporavlja u regionu, sa preko pola miliona putnika u 2019. godine. Njegov pad prvenstveno se pripisuje ratu u Ukrajini, jer su većinu njegovih putnika činili ruski putnici, sa značajan broj kupaca iz Ukrajine i Bjelorusije, piše Ex YU aviation. Protekle 2023. godine Skoplje je prvi put preteklo tradicionalno prometniji Dubrovnik. Aerodrom Ljubljana je preuzeo vodstvo u odnosu na Zadar, koji je bolje prošao 2022. Banja Luka i Niš su nadmašili Pulu, koja je do prošle godine tradicionalno bila prometnija od ova dva aerodroma. Aerodrom Kraljevo, koji je otvoren u decembru 2019. godine, dodao je još oko 200 putnika u 2023. u odnosu na prethodnu godinu, a može se pohvaliti potpuno istim brojem odlaznih komercijalnih letova – 158. Sve u svemu, beogradski aerodrom je zadržao poziciju najprometnijeg aerodroma u bivšoj Jugoslaviji. Dodao je najviše putnika u 2019. godini prije pandemije, dočekavši dodatnih 1,8 miliona putnika. Priština je bila druga po broju prevezenih putnika, sa dodatnih milion kupaca. Aerodrom Skoplje je u 2019. ostvario dodatnih pola miliona putnika, a slijedi ga Zračna luka Zadar sa dodatnih 400.000 putnika. Wizz Air je bio najveći prevoznik koji je saobraćao na i sa tržišta bivše Jugoslavije na osnovu raspoloživog kapaciteta, dodajući dodatnih 1,8 miliona sedišta.
I prije se iz Sarajeva letjelo za Atinu, ali nova linija donosi nešto čega nije bilo pet godina
N. D. Grčki Aegean Airlines pokrenut će novu liniju bez prestanka između Atine i Sarajeva, čime će se označiti povratak ove linije nakon pet godina. Letovi će početi 1. juna i saobraćati dva puta sedmično. Aegean je posljednji put održavao neprekidne operacije između dva grada 2019. godine. Ruta je prekinuta prije pandemije koronavirusa. Podsjetimo, Aegean je prošle godine uveo letove Atina – Skoplje – Sarajevo, ali ova usluga nije pogodna za putnike koji dolaze iz Sarajeva koji putuju za Atinu sa više od šest sati čekanja u Skoplju. Ruta će se nastaviti i tokom ljeta, s tim da je vrijeme presedanja u Skoplju smanjeno na tri sata na izlaznom sektoru. Nakon što je ostvareno više uspjeha u proteklim periodu, očigledno se radi o novom iskoraku Aerodroma Sarajevo. – Sarajevo raste izuzetno. Aerodrom Sarajevo ima više 20 posto više putnika nego je imalo 2019. godine i prema najavama za iduću godinu Sarajevo će i dalje rasti i vrlo vjerovatno preskočiti cifru od 1,5 miliona putnika u idućoj godini što je izuzetno dobro i na svemu tome treba čestitati njihovoj upravi. Rade ozbiljan posao, izjavio je nedavno ugledni hrvatski analitičar Alen Šćuric za Marx.ba.