Evo gdje su najveće plate u Federaciji BiH
Š.M. Najvećom prosječnom isplaćenom neto platom tokom prošle godine u Federaciji BiH može se pohvaliti Kanton Sarajevo. Prema podacima iz dokumenta “Makroekonomski pokazatelji po kantonima Federacije BiH”, prosječna neto isplaćena plata u ovom kantonu iznosila je 1.390 KM, što je više za 11,1% u odnosu na prethodnu godinu te iznosi 124,8% prosjeka Federacije BiH, piše portal Večernjeg lista BiH. S druge strane, najmanja prosječna isplaćena plata, prema podacima iz navedenog dokumenta, isplaćena je u Srednjobosanskom kantonu. Naime, prosječna isplaćena neto plata u SBK tokom 2022. godine iznosila je 893 KM, što je više za 11,8% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 80,2% prosjeka FBiH. U periodu 2018. – 2022. godine neto plata u ovom kantonu prosječno se godišnje povećavala za 5,4%. Isti podaci pokazuju kako je prosječna isplaćena neto plaća u Posavskom kantonu u 2022. godini iznosila 1.025 KM, što je više za 14,3% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 92,0% prosjeka FBiH. U četverogodišnjem periodu 2018. – 2022. godine neto plata u ovom kantonu prosječno se godišnje povećavala za 7,3%. Kada je riječ o Tuzlanskom kantonu, prosječna isplaćena neto plata tokom 2022. godine iznosila je 1.022 KM, što je više za 12,8% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 91,7% prosjeka FBiH. U posmatranom periodu 2018. – 2022. neto plata prosječno se godišnje povećavala za 6,4%. Druga najmanja prosječna neto plata isplaćena je u Zeničko-dobojskom kantonu. Prema podacima iz spomenutog dokumenta, prosječna isplaćena neto plata u Zeničko-dobojskom kantonu u 2022. godini iznosila je 962 KM, što je više za 12,1% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 86,4% prosjeka FBiH. U razdoblju 2018. – 2022. godine neto plata radnicima u ovom kantonu prosječno se godišnje povećavala za 6%. Najveće povećanje u odnosu na godinu prije zabilježeno je u Bosansko-podrinjskom kantonu. Prosječna isplaćena neto plata u BPK u 2022. iznosila je 1.026 KM, što je više za 15,2% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 92,1% prosjeka FBiH. U posmatranom periodu 2018. – 2022. neto plata prosječno se godišnje povećavala za 6,6% – navodi se u dokumentu “Makroekonomski pokazatelji po kantonima Federacije BiH”. Drugom najvećom prosječnom isplaćenom neto platom može se pohvaliti Hercegovačko-neretvanski kanton, gdje je prošle godine ovaj iznos bio 1.198 KM, što je više za 10,9% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 107,5% prosjeka FBiH. U četverogodišnjem periodu (2018. – 2022. g.) neto plata u ovom kantonu prosječno se godišnje povećavala za 5,4%. Značajan rast u visini prosječne isplaćene neto plate tokom prošle godine u odnosu na godinu prije zabilježen je i u Zapadnohercegovačkom kantonu. Naime, prosječna isplaćena neto plata u ZHK-u iznosila je 1.002 KM, što je više za 12,3% u odnosu na prethodnu godinu, a tokom četverogodišnjeg perioda prosječno se godišnje povećavala za 5,9%, piše Večernji list BiH.
Hadžić: Bez direktnih stranih investicija ekonomija BiH bi potonula dublje
Š.M. U posljednje vrijeme, podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine bilježe pozitivne trendove u području direktnih stranih investicija (DSI), što predstavlja svijetlu vijest za ovu zemlju koja se suočava s izazovima ekonomske stabilnosti. Razgovarali smo s ekonomistom Farukom Hadžićem kako bismo dobili dublji uvid u ove trendove i njihov utjecaj na ekonomiju BiH. Jedan od najzapaženijih aspekata ovih investicija jest rast ulaganja nakon dužeg vremena. Hadžić ističe da je, kad se detaljnije analiziraju podaci, jedan posebno interesantan fenomen – Velika Britanija se ističe kao vodeći investitor. Centralna banka BiH “To se velikim dijelom može pripisati kompaniji Adriatic Metals, koja je započela s velikom investicijom u blizini Vareša. Njihov snažan investicijski projekt ne samo da donosi ekonomske koristi već i otvara nova radna mjesta, što ima pozitivan uticaj na lokalnu zajednicu,” kazao je Hadžić u intervjuu za N1. Ističe važnost pojedinačnih kompanija kao pokretača rasta DSI u BiH, a taj rast ima snažan kaskadni učinak na cjelokupnu ekonomiju. “Ako to stavimo u kontekst generalnog usporavanja ekonomske aktivnosti u ovoj godini u BiH i činjenice da će stopa ekonomskog rasta biti dosta niža nego što je to bilo prethodnih godina zbog recesije u pojedinim zemljama EU i podizanja nivoa kamatnih stopa, generalno loših ekonomskih kretanja, inflacije, takav jedan značajan nivo ulaganja u BiH ustvari je podigao našu ekonomiju da ne potonemo toliko duboko koliko bi, ustvari, bilo da nije bilo direktnih stranih investicija. To se direktno održava na izvoz, BDP, stopu zaposlenosti i u konačnici na vanjskotrgovinski bilans i promjene strukture deviznih rezervi,” kazao je ekonomista Faruk Hadžić za N1. Upitan koji sektori su najprivlačniji za strane investitore, naglašava da su sektori informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) te finansijski sektor i dalje vrlo privlačni. Međutim, primjećuje da se otvorio i novi sektor koji je privukao pažnju – rudarstvo. “Također trebam napomenuti da se novi sektor otvorio – rudarstvo, koji nije onaj klasični sektor kopanja uglja kako mi obično podrazumijevamo rudarstvo, nego i neke druge mineralne materije i metali kojih ima u BiH. On je poprilično interesanatan i za strane ulagače. Indirektni efekti toga su jačanje građevinskog sektora što je vrlo bitno u ovom teškom vremenu kada imamo i nedostatak radnika. To može dovesti i do značajnijeg povećanja plata u BiH,” kazao je Hadžić. Ekonomista ističe da, osim administrativnih regulacija, ključan faktor ulaganja jest politička stabilnost. Iako BiH i cijeli Zapadni Balkan imaju ogroman ekonomski potencijal, investitori se često usmjere prema drugim zemljama regije, poput Srbije, koja pruža direktnu podršku stranim ulaganjima. Ovdje politička nestabilnost igra ključnu ulogu, jer mnoge kompanije radije investiraju u sigurnije okruženje. Hadžić zaključuje da su direktne strane investicije neizostavan faktor u održavanju ekonomske stabilnosti BiH. Ova ulaganja direktno utječu na ključne ekonomske pokazatelje poput bruto domaćeg proizvoda, zaposlenosti te vanjskotrgovinskog bilansa. Osim toga, ona otvaraju vrata novim sektorima i poslovnim prilikama, doprinoseći diversifikaciji i održivom rastu bosanskohercegovačke ekonomije.
Uspješna bh. kompanija angažovana na velikom projektu u Sloveniji
Š.M. Iz kompanije Euro-Asfalt saopšteno je da je 135 radnika ove kompanije angažiranih na izgradnji tunela T1 Divača u Sloveniji, sinoć simbolično obilježilo iskopavanje prvih tri hiljade metara. Na tunelu, čija će ukupna dužina glavne cijevi biti 6.700 metara, udio Euro-Asfalta trebao je biti 4.081 metara, ali će, sudeći po dinamici, biti za oko 200 metara veći. Ovaj važan tunel, zajedno s bh. kompanijom, gradi i slovenačka kompanija Kolektor, sa druge strane. “Uporedo s radovima na iskopu, rade na invertima, hidroizolaciji i postavljanju sekundarne obloge”, kaže Refik Hodžić, voditelj projekta. Tunel T1 Divača željeznički je tunel i jedan od ukupno osam na TIR-u 2, projektu Izgradnja željezničke pruge Divača – Koper u Sloveniji. Ukupna dužina rute je 27 kilometara i zbog teške konfiguracije terena, strogih ekoloških ograničenja i savladavanja oko 400 metara visinske razlike, čak 75 procenata rute će prolaziti tunelima.
StandbyME Go: Revolucija u tehnologiji
Š.M. Ove godine, južnokorejski tehnološki gigant predstavio je nekonvencionalni LCD TV pod nazivom StandbyME Go, koji je dovoljno mali da stane u kofer i krene sa vama u nezaboravna putovanja. Ako tražite uređaj koji može da zauzme cijeli zid u vašoj dnevnoj sobi, StandbyME Go definitivno nije pravi izbor za vas. Ali, ako tražite nešto prenosivo što možete ponijeti sa sobom na odmor, novo LG oktriće bi vam se moglo svidjeti. Novi LG set je kompletno rješenje za zabavu koje vam omogućava da gledate svoju omiljenu Netflix seriju tokom putovanja, na plaži ili tokom kampovanja. StandbyME Go prenosivi TV sa ekranom osetljivim na dodir, dijagonale 27 inča, poseduje LCD ekran 1080p rezolucije koji se može rotirati, nagnuti ili postaviti u pejzažni ili portretni režim. Elegantan kofer takođe ima tri sata trajanja baterije i ugrađeni zvučnik od 20 vati. Uz sve ovo, imate sve što vam je potrebno da gledate tv u pokretu. Televizor pokreće LG WebOS softver, koji možete da koristite za strimovanje bilo kog od svojih omiljenih servisa. Takođe podržava WiFi, Bluetooth, AirPlay i tu je i opcija povezivanja eksternog uređaja preko HDMI porta. Drugim riječima, može da uradi skoro sve što vaš pametni TV može da uradi kod kuće. Postoji čak i „režim za sto“ koji vam omogućava da koristite ekran osetljiv na dodir za igranje igrica. Ako je novi uređaj izazvao vaše interesovanje, StandbyME Go možete naručiti isključivo preko LG stranice po cijeni od 999,99 dolara.
Od iduće godine minimalna plata u FBiH bi mogla biti 1.000 KM
Š.M. Dugonajavljivani nacrt Zakona o minimalnoj plaći u Federaciji Bosne i Hercegovine trebao bi se naći pred parlamentarcima u rujnu, a iz Saveza samostalnih sindikata BiH očekuju da bude i usvojen, kazao je ovo za BHRT Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH. Entitetski Parlament u oktobru prošle godine u formi nacrta već je usvojio Zakon o minimalnoj plaći koja bi, po tom propisu, iznosila 1000 KM. Nova Vlada odlučila je preispitati sve zakone koje je zatekla u proceduri, a očekivanja Selvedina Šatorovića, predsjednika SSS BiH, su da će set zakona, uključujući i onaj o minimalnoj plaći, sada konačno biti i usvojen. – Dakle, trebao bi biti u primjeni od 1. januara 2024. godine i ono što je jako važno, u odnosu na prijedlog Udruge poslodavaca u načelu da poslodavci mogu povećati plaću do 400 KM, uz olakšavanje plaćanja određenih doprinosa, razlika između našeg zakonskog rješenja i onog poslodavaca je da će svaki poslodavac imati tu obvezu, neće biti prepušteno na volju ili milost i nemilost – izjavio je Šatorović za BHRT. Podsjetio je na odluku o isplati jednokratne pomoći te da mnoge kompanije koje nemaju organizirane sindikate nisu radnicima isplaćivale pomoć, a nisu morale plaćati poreze na to. – Razlika između nas i njih je što mi želimo sistemsko rješenje, dugoročno i koje će jamčiti primjenu, ne želimo konfuziju među radnicima. Kako je nazvan popularno “Zakon o povećanju plaća od 400 KM”, kada otvorite to zakonsko rješenje, ne vidite nigdje priču o povećanju plaća radnicima. Ostavlja se mogućnost, što se moglo dogoditi, da onaj dio koji dobivaju u omotnicama samo bude legaliziran i da bude isplaćivan preko računa. Nismo imali jamstvo da poslodavci koji imaju prijavljene radnike na 1000 KM, da ih neće odjaviti te radnike prijaviti na 600 i podići ovih 400 i imati neke subvencije – objasnio je Šatorović dodajući da potpuno vjeruje novoj Vladi FBiH dok se ne dokaže suprotno te da obećanje o zakonskom rješenju do kraja godine stoji. Bivša federalna Vlada tvrdila je da put do rasta plaća i do rasta minimalne plaće vodi preko usvajanja zakona o doprinosima i dohotku, koji obaraju opterećenje. – Reforma je imala četiri stupa, mi smo završili tri. Tim trima sam jako zadovoljan. Finansijski zakoni koji su doveli likvidnost u Federaciju, pa i u cijelu Bosnu i Hercegovinu, jako su popravili, pa gotovo i udvostručili budžet. Broj dva su socijalni zakoni, kao što je penzion, kao što je dječji doplatak, Zakon o demobilisanim borcima itd. Treći stup te reforme bilo je radnopravno zakonodavstvo koje nam je podarilo 64.000 novozaposlenih radnika u Federaciji koji su donijeli novu ekonomsku snagu u FBiH – kazao je pred kraj mandata tadašnji premijer Fadil Novalić. On je snažno branio odluku svoje Vlade o najnižoj plaći u iznosu od 596 KM kazavši da je ona donesena prema uredbi koju je Vlada FBiH uradila sa Svjetskom bankom. – To je povećanje od 53 KM. Ni 200 KM nije neki iznos u današnje vrijeme. Ja sam mnogo puta ponovio da put do rasta plaća i do rasta minimalne plaće, pa sam čak procijenio da bez problema ona može biti i 700 KM, vodi preko usvajanja zakona o doprinosima i dohotku, koji obaraju opterećenje. Ako usvojimo zakone gdje opterećenje nije više 70 posto nego 50, logično je da će i minimalna plaća moći biti ne 600 KM, nego 700 ili 750 KM. Znači, prvo ta dva zakona, a onda može sve ostalo. Znate li na što bi se svelo da sada dignemo na 700 KM? Samo bi Federacija BiH kroz povećanje obveza dobila 120 milijuna KM, a mi ih više iz tog izvora ne želimo. Ne želimo iz gospodarstva uzimati novac koji treba ići u povećanje plaća – rekao je Novalić. S druge strane, iz Udruge poslodavaca FBiH ističu da se i njihovi interesi moraju uvažiti. Upozoravaju da je cijena rada u FBiH najveća u Evropi i da je potrebno smanjiti što prije i parafiskalna i fiskalna opterećenja, kao i da treba urediti zdravstveni sustav tako da teret plaćanja bolovanja koji snose poslodavci bude smanjen s 42 na 15 dana. Također su naglasili da poslovanje u Federaciji BiH guše glomazna i skupa administracija, neusklađenost obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada, a poseban problem su nedostatak radne snage, kao i nerealne evidencije službi o nezaposlenim osobama.
Web izdanje Threadsa trebalo bi biti predstavljeno tokom ove sedmice
Š.M. Meta Platforms se odlučila za pokretanje web verzije Threadsa, svog konkurenta X-u (nekadašnji Twitter) početkom ove sedmice. Glavni izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg rekao je početkom augusta kako u toj kompaniji rade na dodavanju te značajke zajedno s boljim pretraživanjem (trenutno je moguće pretraživati samo korisnička imena) i kako će nove značajke biti spremne kroz ‘sljedećih nekoliko sedmica’. Prvi čovjek Instagrama Adam Mosseri je prošle sedmice objavio na Threadsu kako je Meta testirala ‘ranu verziju interno’, ali da na njoj ‘treba malo poraditi’ prije no što postane široko dostupna. Threads je pokrenut kao klon Twittera tek prije otprilike mjesec i po dana. Brzo je prešao granicu od 100 miliona korisnika (da bi jednako brzo izgubio pola tog broja) i popunio se slavnim osobama i brendovima. Ali, nedostajalo mu je nekoliko ključnih značajki koje je Meta polako dodavala. Između ostalog, nedavno je tako dodan feed za praćenje, kao i mogućnost protvrđivanja veze s vašim korisničkim profilom na aplikaciji Mastodon, što ukazuje na mogućnost kako Meta možda barem djelomično ozbiljno shvata integraciju s decentraliziranim protokolom društvene mreže Activity Pub, piše Verge.
Ovo je pet najskupljih umjetničkih djela na svijetu
Š.M. Koliko ste spremni izdvojiti novca za zadivljujuće umjetničko djelo? Sa sigurnošću možemo kazati da se ne može poreći moć slike kao umjetničkog djela, koja ujedno oduzima dah, ali i budi razne emocije. Ali, po kojoj cijeni? Za neke kolekcionare, samo nebo je granica u smislu koliko su zaista spremni da plate u ime dobre umjetnosti. Godinu za godinom, aukcijske kuće i privatne galerije bilježe rekordne prodaje djela kako starih majstora — recimo Leonarda da Vinčija i Rembranta — tako i umjetnika 20. stoljeća poput Jacksona Pollocka i Pabla Picassa. Ovdje ćemo prikazati neke od najskupljih slika koje su ikada prodate u historiji umjetnosti. Salvator Mundi od Leonarda da VincijaCijena: 450 miliona dolara Salvator Mundi prodat je za nešto više od 450 miliona dolara na Christie’s aukciji 2017. anonimnom kupcu. New York Times je izvijestio da je kupac glumio za saudijskog princa Badera bin Abdullaha bin Mohammeda bin Farhana al-Sauda te je slika od tada u vlasništvu ministarstva kulture Saudijske Arabije. Salvator Mundi, u prijevodu “Spasitelj svijeta”, nije samo najskuplja slika na svijetu – to je možda i najkontroverznija slika. Mnogi naučnici sumnjaju da je djelo u potpunosti uradio Leonardo da Vinci, navodeći da cjelokupna kompozicija nije u potpunosti usklađena s da Vincijevim stilom. Jedna analiza koju je proveo Luvr 2018. godine zaključila je da se slika polako razvijala s Leonardom koji je kasnije dodao šake i ruke. Interchange – Willem de KooningCijena: 300 miliona dolara Holandsko-američki umjetnik Willem de Kooning, koji se smatra “umjetnikovim umjetnikom”, oblikovao je apstraktni ekspresionistički stil svojim gestualnim radovima često zasnovanim na figurama, pejzažima i mrtvim prirodama. “Razmjena” predstavlja promjenu u de Kooningovom radu od slikanja uglavnom žena ka apstraktnijm formama. Kenneth C. Griffin kupio je sliku za 300 miliona dolara od Fondacije David Geffen u septembru 2015. godine. The Card Players, Paul Cézanne Cijena: 250 miliona dolara Tokom 1890-ih, Paul Cézanne je stvorio seriju od pet radova koji prikazuju radnike koji igraju karte. Mirna priroda slike – koja prikazuje dva čovjeka uronjena u igru – odstup je od Cézanneovih prethodnih dramatičnih i živopisnih djela. Iako je većina slika iz serije izložena u muzejima širom svijeta, ovu je katarska kraljevska porodica kupila za 250 miliona dolara 2011. godine. Nafea Faa Ipoipo autora Paula GauguinaCijena: 210 miliona dolara Nafea Faa Ipoipo?, prevedena “Kada ćeš se udati?”, jedna je od prvih slika koje je Paul Gaugin naslikao nakon svog prvog putovanja na Tahiti 1891. godine. Fokus slike je na domoročkoj mladoj ženi koja stavlja bijeli cvijet u kosu (u tradicionalna tahićanskoj kulturi, cvijet u kosi ukazuje da je osoba spremna za brak) i njena majka koja zaštitnički bdije nad njom. Prvobitno je objavljeno da je Goginovu sliku prodao švicarski biznismen Rudolf Staechelin kupcu iz Katara za 300 miliona dolara. Međutim, tužba iz 2017. kasnije je otkrila da je slika prodata samo za 210 miliona dolara. Broj 17A od Jacksona PollockaCijena: 200 miliona dolara Vođa apstraktnog ekspresionističkog pokreta, Jackson Pollock proslavio se svojom tehnikom “kapanja”, gdje je Pollock sipao boju na platno – često položeno na pod – kao način da prenese emocije kroz pokret. Broj 17A—apstraktna slika koja prikazuje kaleidoskop boja na platnu od fiberboarda—jedan je od Polockovih ranih radova kojom je prikazao ovu tehniku. Milijarder Kenneth C. Griffin kupio je sliku 2015. za 200 miliona dolara od Fondacije David Geffen. Da li biste neku od ovih umjetničkih djela voljeli imati u svom posjedu?
Šta tačno označava zaštitni faktor i kako odabrati najbolji?
Š.M. Izlaganje suncu u nama budi osjećaj zadovoljstva, sreće i topline, ali nažalost, ono ima i svoju negativnu stranu. Dobro smo upoznati s činjenicom da pretjerano izlaganje sunčevim zrakama, uz neadekvatnu zaštitu, može uzrokovati sunčane opekotrine, prerano starenje i različita oštećenja koja prethode raku kože. Glavna uloga zaštitnika od neželjenog djelovanja sunca pripala je proizvodima koji u sebi sadrže zaštitni faktor! Što je zaštitni faktor i kako djeluje? Na brojnim pakiranjima kozmetičkih proizvoda nailazite na izraz – SPF, ali niste sigurni što on tačno znači? Popularan akronim SPF dolazi iz engleskog jezika i predstavlja – sun protection factor ili u prijevodu zaštitni faktor. Zaštitni faktor je oznaka kojom se obilježava koliko možemo produžiti svoj boravak na suncu bez izlaganja kože oštećenjima. Što je zaštitni faktor viši, njegovo je zaštitno djelovanje od UV zraka veće. Na primjer, ako nanesete proizvod sa zaštitnim faktorom 20, to znači da se možete izlagati suncu 20 puta duže nego što biste to mogli bez ikakve zaštite. Kako odabrati odgovarajući SPF faktor? Važno je dobro poznavati obilježja svoje kože te njezinu reakciju na sunce. Zaštitna sredstva razlikujemo po fotostabilnosti i zaštitnom faktoru. Koža svakog od nas ima drugačija svojstva i pripada određenom fototipu. Prema osjetljivosti kože na djelovanje sunčevih zraka razlikujemo 6 fototipova kože. Fototip 1 – Izrazito svijetla koža i jako osjetljiva na sunce. Koža sklona pjegicama, crvena ili plava kosa te zelene ili plave oči. Ovaj tip kože ne može potamniti i uvijek izgori na suncu. Fototip 2 – Odnosi se na svijetlu put sklonu nastanku pjega sa plavom ili svijetlo smeđom kosom te zelenim ili plavim očima. Koža vrlo teško potamni i često izgori pri izlaganju suncu. Za zaštitu je potrebno koristiti kremu za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom – SPF 50. Fototip 3 – Označava tamniju maslinastu put s tamnom kosom te smeđim ili sivim očima. Koža brzo tamni na suncu, ali je potrebno koristiti proizvode sa srednjim zaštitnim faktorom – SPF 30. Fototip 4 – Odnosi se na tamnu put, tamnu kosu te tamnosmeđe ili crne oči. Koža jako tamni na suncu i izrazito rijetko pocrveni. Potrebno je koristiti proizvode za zaštitu sa srednjim i niskim zaštitnim faktorom – SPF 15-30. Fototip 5 i 6 – Označava osobe tamnije rase i mediteranskog tipa kože. Potrebna je zaštita s niskim zaštitnim faktorom – SPF 10-15.
Električnih automobila na cestama sve više, ali još neće zamijeniti automobile na gas
Š.M. Više kupaca ove godine bira električna vozila nego ikada prije, prema podacima o prodaji vozila kompanije Cox Automotive. Iako je prodaja električnih vozila imala relativno dobar rast u posljednjih nekoliko godina, ovaj trend se ubrzao ove godine. Američki potrošači kupili su skoro 300.000 novih električnih vozila na baterije (BEV) u drugom tromjesečju – novi rekord, prema podacima Coxa. Ne samo da je to više od 48% više nego prošle godine, to je više EV nego što je prodato u cijeloj 2019. To čak ni ne računajući prodaju plug-in hibridnih električnih vozila (PHEV), koja mogu raditi na plin ili struju i bateriju koji se može puniti bilo kablom za punjenje ili generatorom koji pokreće motor. Cox Automotive sada predviđa da će prodaja potpuno električnih vozila u SAD-u po prvi put ikada probiti rekord od milion vozila 2023. godine. Više od 557.000 BEV-a je već prodato do sada ove godine do kraja drugog tromjesečja. Stručnjaci kažu da je prodaja električnih vozila podstaknuta brojnim faktorima, kao što su smanjenje cijena, veći izbor dostupnih vozila i više državnih i proizvodnih ulaganja. “To je samo ova savršena oluja svih ovih stvari koje se spajaju”, rekla je Stephanie Valdez-Streaty, direktorica industrijskih uvida u Cox Automotive. Zakon o smanjenju inflacije također pokreće rast prodaje, rekla je Valdez-Streaty za CNN. Preko IRA-e, savezna vlada je početkom godine počela nuditi porezne olakšice u iznosu do 7.500 dolara za električna vozila, djelomično na osnovu toga gdje su automobili i njihove električne komponente nabavljeni i sastavljeni. Samo 18 EV modela od 97 na tržištu trenutno se kvalifikuje za ovaj poreski kredit, prema Savezu za automobilske inovacije, neprofitnom trgovačkom udruženju. Ovogodišnji najprodavaniji električni automobili – Tesla Model 3, Tesla Model Y, Chevrolet Bolt, Rivian R1T i Volkswagen ID.4 – kvalifikuju se za barem dio poreskog kredita IRA-e, rekao je Valdez-Streaty. Tržište električnih vozila ulazi u prelazni period, rekla je ona. Više od polovine potrošača razmišljalo je o kupovini novog ili polovnog BEV-a u narednoj godini, prema istraživanju Cox Automotive objavljenom u junu. Samo 38% potrošača je reklo isto u 2021. Projekcije prodaje američke Uprave za energetske informacije predviđaju da će prevođenje interesa kupaca na tržište sa većinom EV-a potrajati nekoliko decenija. Pod pretpostavkom da trenutni zakoni i propisi ostanu nepromijenjeni, godišnji postotak novonabavljenih BEV i PHEV vozila smanjuje se na otprilike 17-19% od 2035. do najmanje 2050. godine, prema projekcijama EIA. I dok je interes potrošača za električna vozila osjetljiv na cijenu benzina, agencija predviđa tržišni udio električnih vozila od manje od 30% čak i po scenariju s cijenama nafte od čak 190 dolara po barelu u dolarima 2022.
Evo koliko brendovi troše na influensere
Š.M. Iako influenserski marketing nije nov koncept u industriji, postao je izuzetno popularan u posljednjih nekoliko godina. Kako svijet oko nas postaje tehnološki napredniji, influenserski marketing je došao u prvi plan i kompanije nastoje što više vremena, energije, a ujedno i novca posvetiti ovoj taktici poslovanja. Proteklih godina, influenseri su postali jedan od najboljih izbora za kompanije i njihovo djelovanje na društvenim mrežama, pružajući brendovima priliku da dođu do miliona potencijalnih korisnika praktički preko noći. Rastuća popularnost influensera povećala je ukupnu potrošnju na ovom tržištu na rekordno visoku. Prema podacima koje je predstavio OnlyAccounts.io, brendovi širom svijeta su potrošili nevjerovatnih 90 milijardi dolara (71 milijardu funti) na influenserske oglase u posljednjih pet godina. Potrošnja na oglašavanje na Influenser tržištu je porasla za 400% od 2017 godine. Marketing menadžeri i kompanije naručito koriste influenser oglašavanje jer se pokazalo kao efikasno. Snažna veza između influensera i njihovih pratitelja pomaže im da podignu svijest o brendu, povećaju doseg, promet i prodaju i time poboljšaju i angažman. Istovremeno, precizno ciljanje i praćenje učinka donose veći povrat ulaganja za svaku kampanju. Izvještaj State of Influencer Marketing 2023 pokazao je da većina brendova, ili oko 40% njih, radi s do 10 influencera. S obzirom da budžeti rastu brzo i marketinški stručnjaci vide velike povrate i povećano povjerenje kupaca, ukupna potrošnja na oglase za ovaj vid poslovanja naglo je porasla u posljednjih pet godina. Prema istraživanju Statista, brendovi i kompanije potrošili su otprilike 6 milijardi dolara (4,7 milijardi funti) na oglašavanje influensera u 2017. Tri godine kasnije, ova brojka je skočila na preko 16 milijardi dolara (12,6 milijardi funti). Statistički podaci pokazuju da je u 2021. zabilježen najveći rast u odnosu na prethodnu godinu, uz godišnja potrošnja na influenserske oglase skočila je za skoro 40% na 22,3 milijarde dolara (17,6 milijardi funti). Prošle godine su kompanije i brendovi potrošili još 26,3 milijarde dolara (20,7 milijardi funti), uprkos usporavanju rasta tržišta i svim korona posljedicama koje su zadesile svijet . Statista očekuje da će ova cifra porasti za 17% na 30,8 milijardi dolara (24,3 milijarde funti) u 2023., što pokazuje ogroman porast od 400% u odnosu na 2017. Do 2027. ukupna potrošnja na oglase na tržištu influencera dostići će skoro 48 milijardi dolara (37,8 milijardi funti) . Kineski, američki i britanski brendovi čine dvije trećine ukupne potrošnje na oglase. Iako brendovi širom svijeta koriste influenser oglase za promoviranje svojih proizvoda i usluga, većina troškova za oglašavanje dolazi iz samo tri zemlje. Kina, najveće i najbrže rastuće tržište Influenser oglašavanja na svijetu, ima najveći udio u ukupnoj potrošnji na oglašavanje. Između 2017. i 2022. kineski brendovi su potrošili ogromnih 49 milijardi dolara (38,6 milijardi funti) na ovu vrstu oglašavanja, daleko više od bilo koje druge zemlje. Statista očekuje da će ova brojka porasti za dodatnih 16,7 milijardi dolara (13,2 milijarde funti) u 2023. Očekuje se da će ukupna potrošnja na oglašavanje na američkom tržištu influenserskog oglašavanja, drugom po veličini na svijetu, dostići skoro 5 milijardi dolara (3,9 milijardi funti) u 2023. nakon što su brendovi već potrošili 15,7 milijardi dolara (12,4 milijarde funti) u posljednjih pet godina. Slijedi Velika Britanija sa 2,8 milijardi dolara (2,2 milijarde funti) u petogodišnjoj potrošnji i još milijardu dolara (7,9 miliona funti) vrijednim uticajnim reklamama koje se očekuju ove godine. Statistički podaci pokazuju da ove tri zemlje obuhvataju dvije trećine ukupne potrošnje na oglašavanje u industriji oglašavanja poznatih ljudi, tačnije influensera.