BiH i Crna Gora potpisale memorandum s ciljem integracije tržišta električne energije
Š.M. Predstavnici Nezavisnog operatora sistema (NOS) u BiH i Crnogorskog elektroprenosnog sistema – CGES danas su u Sarajevu potpisali Memorandum o razumijevanju o preliminarnim aktivnostima za projekte “Rekonstrukcija postojeće interkonekcije DV 220kV HE Perućica – Trebinje” i “Izgradnja nove interkonekcije DV 400kV Brezna – Sarajevo 20 ili DV 400kV Brezna – Gacko”. Menorandum su potpisali direktor NOSBiH Nemanja Pandurević i Izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović. Po riječima direktora Pandurevića, značaj ovog projekta, prije svega, ogleda se u povećanju prijenosnih kapaciteta, navodi Akta.ba. “Nama su prijenosni kapaciteti veoma bitni iz razloga povećanja mogućnosti integrisanja obnovljivih izvora elektirčne energije. Svi smo upoznati sa činjenicom da je trend solarnih elektrana i vjetroparkova, kako bi omogućili da mreža primi sve obnovljive izvore neohodni su ovakvi sporazumi koji će dovesti do izgranje interkonekcija. Isto tako, interkonekcije će povećati sigurnost snadbijevanja i zagušenja na mreži. To je neophodno kako bi radili na integraciji regionalnog tržišta električne energije, koje se nalazi u svim strateškim dokumetima za zapadni Balkan”, kazao je Pandurević. Izvršni direkotr CGES Ivan Asanović kaže da potpisvanjem memoranduma započinje jedan veoma važan posao za rekonstrukciju posojeće i izgradnju buduće interkonekcije. “Porojekt je veoma značajan za obje mreže i cijeli region. U eri zelene tranzicije neophodno je da kao operatori osiguramo put kojim će energija da ide i za to su nam jako važne interkonekcije između sistema. Za CGES je ovaj posao veoma značajan, nadamo da ćemo sa kolegama iz NOSBiH i Elektroprijenosa BiH za vrlo kratko vrijeme doći do rezultata”, kazao je Asanović. Naveo je da je riječ je o vrlo vrijednim projektima, da su rekonstrukcije dalekovoda uvijek jako skupe, pogotovo izgradnja, ta da se radi o desecima miliona eura. “CGES je u tom dijelu već napravio iskorak i dobio je značajna sredstva od Evropske komisije za izradu studje izvodljivosti. Tako kada projekti budu spremni i uznapredovaloj fazi tada ćemo moći da tražimo i ozbiljniji grant za izgradnju koji ide iz evropskih fondova i do 20 posto, što bi bilo značajno za oba sistema u Crnoj Gori i BiH”, kazao je Asanović.
SFF 2023: Večeras regionalna premijera “Kos Kos Kupina”
Š.M. Peti dan 29. Sarajevo Film Festivala u okviru takmičarskog programa publici u Narodnom pozorištu Sarajevo donosi film pod nazivom “Kos Kos Kupina”,koji će danas imati regionalnu premijeru. Etero, četrdesetosmogodišnjakinja koja živi u jednom malom gruzijskom selu, nikada nije željela imati muža. Ona cijeni vlastitu slobodu podjednako kao i svoje kolače. Ali njena odluka da živi sama, povod je brojnih tračeva među stanovnicima njenoga sela. Iznenada, Etero se strastveno zaljubljuje u jednog muškarca i prisiljena je odlučiti da li želi stupiti u vezu sa njim ili nastaviti živjeti slobodno. Etero se mora suočiti s vlastititm emocijama i odlučiti kako naći vlastiti put ka sreći. Film je na repertoaru u 19 sati. U Kinu Meeting Point će biti prikazani filmovi Kinoscope programa. U 12 sati na repertoaru je film “Apolonia”, u 18:30 “Nestajući vojnik”, a u 23 sata bit će prikazan film “Bijeg iz iluzije”. U Ljetnom kinu Coca cola u 20:30 publika će uživati u filmu “Kraljevstvo životinja”. U 21 sat u okviru programa Summer Screen bit će prikazan film “Joan Baez: Ja sam buka”. Nakon šest decenija duge karijere, u 82. godini života Joan Baez kreće na posljednju turneju opraštajući se ne samo od svjetala pozornice već i od uloge vodeće aktivistice koja je učestvovala u nekim od najvažnijih bitaka za građanska prava. Osim o njenim prekrasnim pjesmama, saradnji s Dylanom i učešću u javnim bitkama koje su je pretvorile u legendu, film govori i o djetinjstvu male Joanie, kćerke rasno miješanog para koja je rasizam iskusila iz prve ruke, njenoj mladosti i demonima koje je uspjeh probudio u njoj, ali i o njenim zrelim godinama i bolnim uspomenama koje cure kroz pukotine u njenoj nevjerovatnoj karizmi. U okviru programa Open Air u Ljetnom kinu Stari Grad u 20:45 sati bit će prikazan film reditelja Gorana Kulenovića – “Smrt djevojčice sa žigicama”. Radnja filma smještena je na otok Rab, rana jesen 1992. godine. Patolog Fero, svježe rastavljen četrdesetogodišnjak, dolazi u otočki gradić u kojem je s ocem udovcem proveo veći dio svog djetinjstva, kako bi prisustvovao sprovodu kćeri svog prijatelja Globusa, male Mirne. Na otoku se, izvan sezone, događaju čudne stvari: priča se o pojavljivanju ogromnog guštera, mjesni redikul Ranko optužuje fratre da su malu Mirnu prepilili napola, a vrhunac je ubistvo ‘Djevojčice sa žigicama’ – rumunske transseksualke Marillene koja se bavila prostitucijom i svoje partnere zarazila gonorejom. Istragom ubistva bavi se Ferin dobar prijatelj, šef otočke policije Mungos, koji Feru sve više uvlači u istragu.
Ahmet Egrlić za Marx.ba: Ohrabrujuće prognoze za naredni period
Š.M. Poznato je da Vanjskotrgovinska komora naše zemlje ima ključnu ulogu u podršci i promicanju međunarodne trgovine te povezivanju domaćih kompanija s globalnim tržištima. Misija Komore ogleda se u otvaranju puteva privrednicima i industriji ka inostranstvu u cilju poboljšanja i bržeg razvoja kapaciteta te povećanja konkurentnosti domaćih proizvoda i usluga na domaćem i stranom tržištu. O postignutim rezultatima u ovoj godini i narednim projektima, za Marx.ba ekskluzivno je govorio Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovniske komore BiH. Marx.ba: Prema posljednim podacima za prvu polovinu 2023. godine primjetno je da je izvoz manji za 4,03 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a uvoz manji za 0,58 %. Šta je konkretan razlog tome? Evidentno je da ekonomija Bosne i Hercegovine u prvoj polovini 2023. godine ima tendenciju usporavanja u odnosu na isti period prošle godine. To se prije svega ogleda u smanjenju izvoza i lične potrošnje. Smanjenje ukupnog izvoza je posljedica smanjenja izvoza na pojedinačna tržišta EU, koja je naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner, a zbog usporavanja privredne aktivnosti u EU te globalne tržišne neravnoteže koju je izazvao rat u Ukrajini. Značajna smanjenje izvoza zabilježena su u dva sektora koji se mogu smatrati nosiocima bh. privrede. U metalskom i elektro sektoru smanjenje je najviše izraženo u razmjeni s Italijom, s kojom je izvoz smanjen za 314 miliona KM, i to posebno u grupi proizvoda od aluminijuma. Izvoz u ovoj kategoriji smanjen je zbog međuzavisnosti uvoza i izvoza, jer se uvozi repormaterijal u obliku nelegiranog aluminijuma koji se prerađuje u našoj zemlji, a potom izvozi u Italiju i ostala tržišta. Značajno je pao i uvoz u istoj kategoriji. Značajan pad je zabilježen i u kategoriji željeza i čelika i proizvoda od željeza i čelika, te izvoz energenata. Od zemalja izvan EU najznačajnije smanjenje izvoza je u Srbiju i to električne energije za 40% i drugih energenata, pa je vrijednost izvoza koksa u ovu zemlju manja za 99 miliona KM. Pad izvoza drvne industrije jednim dijelom je uvjetovan i odlukom Vijeća ministara BiH o zabrani izvoza određenih šumskih sortimenata radi proizvodnje proizvoda više dodane vrijednosti i zaštite domaćih proizvođača. U strukturi uvoza dominiraju proizvodi metalskog, agroindustrijskog i hemijskog sektora te uvoz nafte i naftnih derivata. Smanjenje uvoza ukazuje na pad domaće potražnje, pad potražnje za energentima zbog stabilizacije tržišta, ali i smanjenje uvoza sirovina i repromaterijala za doradu. Marx.ba: Kakva su predviđanja za naredni period kada je odnos izvoza i uvoza u pitanju obzirom da se nalazimo u jednom ekonomski nestabilnom periodu, ne samo za našu zemlju nego i za cijeli svijet? Imajući u vidu ključnu povezanost između nivoa izvoza i bruto domaćeg proizvoda (BDP), ukoliko se trend pada izvoza nastavi do kraja godine, neminovno će doći do smanjenja BDP-a, kao ključne makroekonmske varijable. Međutim, ohrabrujuće djeluju prognoze makroekonomskih pokazatelja Svjetske banke za naredne dvije godine, kako za Bosnu i Hercegovinu (rast realnog GDP-a, obima vanjskotrgovinske razmjene, rast industrijske proizvodnje i izvoza, pad nezaposlenosti i cijena) tako i za EU. Nakon slabog rasta GDP na nivou EU u prvoj polovini 2023. godine, te ulaska Njemačke u recesiju u prvom kvartalu 2023. godine, Pozitivne projekcije za 2024. i 2025. godinu na nivou EU daju optimizam i za oporavak bh. ekonomije, pogotovo uzimajući u obzir našu zavisnost od trgovine s EU, jer se više od 70% vanjskotrgovinskog prometa odvija upravo s privrednim subjekima iz EU. Marx.ba: Njemačka ekonomija zabilježila je manji pad u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prethodni tromjesečni period, zbog čega je ušla u recesiju, da li se to reflektira na stanje izvoza naših proizvoda prema njemačkom tržištu? Najznačajnije izvozno tržište za bh. privrednike je i dalje Njemačka s ukupnim izvozom od 1.413.303 KM, što predstavlja povećanje od 4,5% u odnosu na prvo polugodište 2022. godine. I pored ulaska Njemačke privrede u recesiju u prvom kvartalu 2023. godine, izvoz je rastao zbog već unaprijed dogovorenih narudžbi i dugoročne saradnje. Prema posljednim rezultatima za drugi kvartal (rast GDP-a za 0,3%) i projekcijama do kraja godine, Njemačka će ostvariti pozitivna, ali minimalna kretanja GDP-a, pa predviđamo zadržavanje pozitivnog trenda u izvozu s Njemačkom do kraja godine. Ključni izvozni proizvodi su: namještaj, proizvodi od metala, mašine, aparati, djielovi za autoindustriju, plastika i hemijski proizvodi. Marx.ba: Da li država daje određene poticaje i stimulans izvoznicima? Na državnom nivou ne postoje poticaji i subvencije koje se diretkno dodjeljuju izvoznicima. Međutim, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u budžetu BiH osigurava grant za sajamske i druge manifestacije u inozemstvu radi promocije i razvoja privrede Bosne i Hercegovine koje implementira Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Ovim grantom se daje podrška nastupu bh. izvoznika na prestižnim međunarodnim sajmovima koje organizira Vanjskotrgovinska komora BiH. Marx.ba: Kada je riječ o granama industrije, koja industrija je u prošlom periodu zabilježila značaj rast i kakav trend nas očekuje u nastavku? Ukoliko izuzmemo bazne metale i poluproizvode, najveći rast i u procentualnom i u apsolutnom iznosu u prvih šest mjeseci 2023. ostvarila je metalska i elektro industrija, odnosno elektro industrija, autoindustrija i mašinogradnja. Važna kategorija, prvenstveno zbog proizvoda koje obuhvata, a kojima je uglavnom znatno više dodana vrijednost u odnosu na druge kategorije je elektro industrija koja kontinuirano bilježi značajan trend rasta, te je izvoz ovog podsektora 2022. sam premašio 1,3 milijardi. KM, što je povećanje od 20%. Pozitivne trendove rasta bilježi i autoindustrija, sektor koji je prije tri godine bio izuzetno ranjiv zbog promjena tržišta. Automobilska industrija Bosne i Hercegovine strateški je opredijeljena za izvoz pa samim tim pad potražnje na svjetskom tržištu zabilježen u periodu prije pandemije je u velikoj mjeri uticao na domaću proizvodnju. Trendovi bh. metalske i elektro industrije zavise isključivo od globalnih kretanja, kako berzanskih cijena repromaterijala, tako i svjetskog indeksa proizvodnje koji diktira količinu i tempo našeg izvoza. Ono što zavisi od nas i što možemo unaprijediti jeste konkurentnost naših kompanija. Ukoliko trendovi prelaska na cirkularnu ekonomiju, zelene modele poslovanja i energetsku efikasnost budu pozitivni, povećanje izvoza ove, ali i drugih grana industrije će biti održivo. Marx.ba: Evropska Unija sve više insistira na principu zelenog poslovanja, kakve se aktivnosti provode u tu svrhu i na koji način se
EISA Awards 2023/2024: Evo koji je najbolji mobilni uređaj na svijetu
Š.M. Tokom juna i jula ove godine održano je godišnje glasanje za prestižne EISA nagrade, tačnije analiza i glasanje za najbolji mobilni uređaj godine. Više od šezdeset urednika najpoznatijih tech časopisa širom svijeta, od Kanade i Sjedinjenih Američkih Država, do Japana i Australije, sudjelovali su u izboru dobitnika. Oni su ocjenjivali najbolje proizvode u različitim kategorijama za proteklu godinu, temeljem vlastitog iskustva s tim uređajima. Bitan kriterij za glasanje bio je da su svi kandidirani uređaji testirani u laboratorijima njihovih časopisa. U nastavku možete saznati detalje o dobitnicima u kategoriji Mobile Devices, a također vam donosimo i jedinstveni popis nagrađenih uređaja u svim ostalim kategorijama. EISA Awards je najprestižnija svjetska nagrada za tehnološke proizvode, dodjeljuje je Expert Imaging and Sound Association, koja je osnovana 1982. godine. Stoga, EISA Awards ima najdužu tradiciju dodjeljivanja nagrada za izvrsnost elektronskih uređaja. Detaljnije informacije o svim nagrađenim proizvodima možete pronaći na službenoj web-stranici EISA-e: www.eisa.eu. HONOR 90 HONOR 90 nadmašuje ono što se očekuje od smartfona u ovom cjenovnom razredu. Iako nesumnjivo pripada srednjoj klasi, neke njegove osobine navikli smo viđati kod top-modela, a tu je prije svega riječ o AMOLED ekranu od 6,7 inča i 120 Hza, koji nudi svijetlu i oštru sliku. Tu je, zatim, trostruka kamera s glavnim senzorom od 200 megapiksela za fotografije visoke kvalitete, plus baterija od 5,000 mAh s brzim punjenjem od 66 watta. Qualcommov renomirani procesor Snapdragon 7 Gen 1 Accelerated Edition garantuju glatko i stabilno korisničko iskustvo Honorovog korisničkog sučelja Magic OS 7.1. Ovo su zapanjujuće performanse za pristupačni smartfon, koji također zaslužuje pohvale za moderan i smjeli izgled. OPPO Reno10 Pro Uz zakrivljeni OLED ekran s osvježavanjem na 120 Hza, OPPO Reno10 Pro zasljepljuje svojim živopisnim i dotjeranim fotografijama. Tu se nalazi čipset Snapdragon 778G s 12 gigabajta RAM memorije, koji osigurava izvanredne performanse i može podržati najzahtjevnije aplikacije i igre. U pogledu snage, tu je baterija od 4,600 mAh, čije se punjenje mjeri u minutima preko OPPO-ovog brzog punjača od 80 watta. Reno10 Pro također impresionira svojim sistem om trostruke kamere – glavna kamera od 50 megapiksela s optičkom stabilizacijom, telefoto kamera od 32 megapiksela i ultraširoka kamera od osam megapiksela nude prilagodljivost pri fotografiranju i snimanju videa u svakoj situaciji. OPPO je ovdje isporučio ultimativni potrošački smartfon koji kombinira ljepotu, brzinu i svestranost. HONOR Watch GS 3 Uz AMOLED ekran od 1,43 inča, snažnu bateriju od 451 mAh za do 14 dana upotrebe i osam-kanalni PPG senzor za puls, specifikacije modela Watch GS 3 impresioniraju već na prvu loptu. S druge strane, dodatne karakteristike, kao što su Bluetooth 5.0 (s NFC-om), GPS i bežično punjenje, čine ga svestranom i praktičnom spravom za svakodnevnu upotrebu. Uz to, HONOR Watch 3 GS nije dobar samo za fitnes – on je stilizirani dodatak i pametni asistent koji prihvata pozive, poruke i muziku. Watch GS 3 stvoren je za one koji traže pametni sat koji ima sve, uz privlačnu cijenu. Philips Fidelio T2 Kao smjelo poboljšanje u odnosu na prethodnika, Fidelio T2 prisvaja manje gabarite, ali poboljšava kvalitetu zvuka i lakoću upotrebe. Dualni akustički dizajn temelji se na elektrodinamičkom driveru koji je presvučen grafemom, dok svaka bubica sadrži tri mikrofona za efikasno smanjivanje buke i otkrivanje glasa. One su također udobne i oblikovane tako da sigurno stoje u ušima zahvaljujući Philipsovoj “targus bravi” – ove slušalice nikad nećete izgubiti tokom šetnje ili putovanja. Ključna privlačnost ovog bežičnog modela jest kompatibilnost s Amazon Alexom, Apple Sirijem i Google asistentom, kao i izvanredno brzo uparivanje. Vrijeme punjenja također je kratko, a samo 15 minuta potrebno je za sat vremena upotrebe. Uz sve ove inovacije, tu je i najnoviji Bluetooth čipset za visoku razlučivost zvuka. Detaljnije opise i analize svih nagrada kao i ostale kategorije potražite na EISA-inoj web-stranici: www.eisa.eu.
Srce Sarajeva za “Kotlinu” Danisa Tanovića
Š.M. arajevo Film Festival već 29 godina uživa titulu najznačajnijeg bh. kulturnog događaja koji svakog ljeta u Sarajevo dovodi brojne turiste i zaljubljenike u sedmu umjetnost. BH Telecom je i ove godine ponosni glavni sponzor i partner ovog osmodnevnog filmskog spektakla itekako značajnog za kulturni, ekonomski i turistički doprinos Sarajevu i Bosni i Hercegovini, ali i za razvoj filmske industrije i sadržaja u našoj zemlji. Sarajevo Film Festival je uspostavio nagrade za serije, s ciljem promocije i odavanja priznanja najkvalitetnijim regionalnim televizijskim serijama prikazanim u proteklih godinu dana te poticaju njihovog međunarodnog plasmana. Tri serije iz produkcije BH Content Lab platforme BH Telecoma su ove godine bile nominovane za nagradu Srce Sarajeva, i to serije: „Kotlina“, „Tender“ i „Na rubu pameti” sa 14 nominacija. Ceremonija dodjele nagrada “Srce Sarajeva” za TV serije održana je u hotelu Hills na Ilidži. Nagrade Srce Sarajeva za TV serije dodijeljene su u dvije kategorije, a to su dramske serije i komedije. U kategoriji dramskih serija, najviše nagrada otišlo je upravo za seriju “Kotlina”. Ova bh. serija dobila je nagradu Srce Sarajeva za najbolju dramsku seriju, za najbolju režiju za epizodu (Danis Tanović i Aida Begić) i za najbolji scenarij (Danis Tanović, Amra Bakšić Čamo, Nikola Kuprešanin i Adnan Lugonić). Također, glumac Feđa Štukan je dobitnik nagrade Srce Sarajeva za najboljeg glumca u dramskoj seriji, a Boris Ler i Ida Keškić osvojili su nagrade Srce Sarajeva za najbolje epizodne uloge u seriji “Kotlina”. Ovo je veliki uspjeh najmlađe platforme za produkciju audio-video sadržaja BH ContentLab koja je već osvojila značajne nagrade za prvi projekat, a još jedna serija ima svjetsku premijeru na prestižnom festival u Veneciji.
Globalno zagrijavanje: Umjetna inteligencija na korak do rješenja
Š.M. Bijeli tragovi ili oblačići koji se formiraju za avionima predstavljaju značajan faktor koji dovodi globalnog zagrijavanja. Međutim umjetna inteligencija, njen razvoj i korištenje u različite svrhe, može relativno brzo riješiti ovaj klimatski problem, navodi tportal.hr. Tanki bijeli oblaci, poznati kao “contrails” ili kondenzacijski tragovi, imaju ozbiljan utjecaj na klimu, budući da stvaraju više od trećine plinova koji uzrokuju globalno zatopljenje. Nova umjetna inteligencija koju je American Airlines testirao šest mjeseci u suradnji s Googleom ima potencijal pomoći pilotima da prilagode putanju leta i smanje tragove za čak 54 posto. Ovi oblaci se formiraju kada avioni lete na visokim nadmorskim visinama kroz vlažne dijelove zraka, a ispušni plinovi aviona reagiraju s vodenom parom i čađom, stvarajući kristale leda. Ti tragovi mogu ostati u atmosferi i do 10 sati, zadržavajući toplinu. Pokušaji da se smanji stvaranje ovih tragova nisu novi. Vojni avioni posebno žele izbjeći njihovo stvaranje kako bi ostali nevidljivi neprijateljima. U tu svrhu, umjetna inteligencija je iskorištena za rješavanje ovog problema putem označavanja hiljade satelitskih slika tragova, koje su vrlo slične prirodnim oblacima. Podaci su uneseni u modele za otkrivanje slika uz korištenje ogromne količine vremenskih podataka te onih vezanih za letove, u kombinaciji s podacima od kompanije Breakthrough Energy. Testiranje sa American Airlinesom pokazalo je da male promjene u putanji leta mogu napraviti veliku razliku u smanjenju tragova. Ova tehnologija bi se mogla lako prilagoditi za dodavanje podataka o tragovima na postojeće softvere za izbjegavanje turbulencija. Cilj Googlea je učiniti izbjegavanje kondenzacijskih tragova jednako jednostavnim kao i izbjegavanje turbulencija. Kako sistemi trgovanja emisijama Europske unije počinju pratiti ovaj aspekt avionskih emisija, zračne kompanije sve više prepoznaju važnost ovog problema. Google planira svoje podatke i alate učiniti besplatno dostupnima nakon daljnjih testiranja. Osim toga, druge promjene, kao što su uklanjanje hemikalija iz goriva koje pomažu u formiranju tragova ili korištenje biogoriva, također mogu doprinijeti rješenju ovog problema. Sve u svemu, izbjegavanje kondenzacijskih tragova može biti jeftin i isplativ način borbe protiv klimatskih promjena.
Zašto je kolagen bitan za zdravlje i blistav izgled?
Š.M. Kolagen je najčešći protein koji se nalazi u tijelu, a prisutan je između ostalog u tetivama i ligamentima. Ključan je za snagu koštane strukture, a kada tvoje tijelo ima dovoljno kolagena stanice, poprimaju snažan i mladolik izgled. Puno ljudi se nada da će podržati zdravlje svoje kože, zglobova i kose ako svakodnevno piju dodatke kolagena ili dodaju kolagen u prahu u jutarnju kafu, čaj ili smoothie. Iako je upotreba dodataka kolagena i drugih kolagenskih proizvoda u porastu, većina ljudi ne zna što je zapravo kolagen ili koja je njegova uloga u tijelu. Upravo ovaj članak otkrit će ti sve o kolagenu i njegovim prednostima. Što je kolagen? Kolagen je vrsta proteina i najzastupljeniji je strukturni protein kod životinja. Poznato je 28 vrsta kolagena, a kolagen tipa I čini 90 % kolagena u ljudskom tijelu. Kolagen se uglavnom sastoji od aminokiselina glicina, prolina i hidroksiprolina. Ove aminokiseline tvore tri niti koje čine strukturu trostruke spirale karakterističnu za kolagen. Istraživanja su pokazala da uzimanje dodataka prehrani s kolagenom može imati nekoliko prednosti za: – Zdravlje kože. Istraživanja su pokazala da uzimanje hidroliziranog kolagena poboljšava hidrataciju kože, elastičnost i smanjuje vidljivost bora. Hidrolizirani kolagen uobičajena je vrsta kolagena koji se koristi u suplementima koji se stvara postupkom koji se naziva hidroliza. Ovaj proces razgrađuje bjelančevine na manje komade, što tijelu olakšava njegovu apsorpciju. – Zdravlje kostiju. Dugotrajno uzimanje dodataka kolagenu može pomoći u povećanju mineralne gustoće kostiju kod osoba u postmenopauzi, koje su pod većim rizikom od razvoja osteopenije i osteoporoze. Dodaci kolagena možda neće imati iste učinke kod muškaraca, mlađih osoba ili onih koji nemaju nisku mineralnu gustoću kostiju. – Povećanje mišićne mase. Kolagen je neophodan za zdravlje i funkciju tvojih mišića. Kako se kolagen smanjuje s godinama, može doći do povećanog rizika od sarkopenije,odnosno smanjenja mišićne mase zbog starenja i neaktivnosti. – Zdravlje srca. Kolagen pomaže u održavanju oblika tvojih arterija i krvnih žila. Kada ti nedostaje kolagen, tvoje arterije mogu oslabiti. Krhke krvne žile povećavaju rizik od ateroskleroze, što može dovesti do srčanog ili moždanog udara. Istraživanja pokazuju da kolagen u prahu može pomoći smanjiti rizik od ateroskleroze i održati arterije zdravijima. Prehrana Kolagen se nalazi u svim životinjama, a najviše ga ima u njihovoj koži i zglobovima. Hrana bogata kolagenom je: kosti, koža i ligamenti životinja, kao što su pileća koža i određene vrste morskih plodova, poput riblje kože i meduza proizvodi izrađeni od životinjskih dijelova kao što su kosti i ligamenti, uključujući juhu od kostiju. Budući da tvoje tijelo prirodno proizvodi kolagen iz aminokiselina, možeš podržati proizvodnju kolagena adekvatnom količinom proteina iz hrane poput peradi, ribe, graha i jaja. Osim aminokiselina, tvom tijelu su potrebne i druge komponente prehrane za proizvodnju i održavanje kolagena. Na primjer, vitamin C je neophodan za sintezu kolagena, tako da niske ili nedovoljne razine vitamina C mogu dovesti do poremećene proizvodnje kolagena. Prehrana bogata korisnim biljnim spojevima također može pomoći u poboljšanju zdravlja kože smanjenjem upale i zaštitom od razgradnje kolagena.
SFF: Koliko se ulaže, a kolika je dobit?
Š.M. Velika filmska i umjetnička priča Bosne i Hercegovine, Sarajevo Film Festival, s ponosom nosi titulu jednog od najboljih i najvećih festivala u ovom dijelu Evrope. Sarajevo Film Festival kao najbolji turistički brend Kantona Sarajevo, ali naše države iz godine u godinu pomjera granice posjećenosti, a to ništa ne bi bilo moguće bez velikih sponzorstava, odličnog marketinga, ali i pomoći države. Sarajevo je grad filma UNESCO-a sa željom i idejom da kreativna industrija i film budu pokretači kulturnog, ekonomskog i društvenog razvoja grada. S tim u vezi, Sarajevo nastoji da bude prepoznatljivo kao centar filmske kulture, ali i idealne destinacije za naredna filmska i umjetnička ostvarenja. To gradu Sarajevu, ali i državi otvara ogromne mogućnosti: osim povećanja proizvodnje audio-vizualnog sadržaja, povećava se i ekonomska dobit, otvaraju se nova radna mjesta, mladi dobijaju priliku za edukaciju i razmjenu iskustva sa kolegama iz struke iz inozemstva te se stvaraju prilike za edukacije i usavršavanja mladih profesionalaca. Kada je riječ o sponzorstvima i partnerima, SFF zvanično ima 73 glavna partnera, od kojih su glavni sponzori CocaCola, Bh Telecom i UniCredit Banka. Pored njih, ističu se i druge kompanije kao što su Bingo, Uniqa Osiguranje, Atlantic grupa te brojna druga velika imena. Sarajevo Film Festival u Kanton Sarajevo privuče desetine hiljada turista, što omogućuje priliv od 51,6 miliona KM i zaposlenje 1.385 radnika. Otkako je 2019. godine Sarajevu dodijeljenja titula kreativnog grada filma UNESCO-a, produkcija u Kantonu Sarajevo se povećala za 400 posto, a broj posjetitelja u kinima za više od 100 posto. U znak prepoznavanja visokih standarda u organizaciji u filmskoj i TV industriji te kao atraktivnoj filmskoj destinaciji, Gradu Sarajevu je u Cannesu dodijeljena nagrada Global Production u kategoriji „Grad filma“. “Analiza uticaja Sarajevo Film Festivala u periodu 2017.-2019. ukazuje na kontinuirano značajan doprinos organizacije Festivala ekonomiji naše zemlje. U 2019. godini direktni doprinos Festivala – mjeren kroz potrošnju Obala Art Centra – dosegao je 6 miliona KM. Ako se uračunaju i multiplikacijski efekti, ukupna potrošnja povezana sa Festivalom je 2019. godine iznosila 13,9 miliona KM. Ova brojka pokazuje obim potrošnje povezane sa Festivalom u Bosni i Hercegovini tokom godina u kojima je istraživanje sprovedeno”, naveo je direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović u jednom od prošlogodišnjih saopštenja. Ovo će biti četvrta godina kako se projekcije Sarajevo Film Festivala održavaju u Mostaru, a zahvaljujući partnerstvu s novim ekskluzivnim sponzorom, kompanijom Bingo Group, od ove godine festivalske će se projekcije održavati i u Tuzli, navodi portal Senzor.ba. Kompanija BH Telecom je i ove godine ponosni glavni sponzor i partner ovog osmodnevnog filmskog spektakla itekako značajnog za kulturni, ekonomski i turistički doprinos Sarajevu i Bosni i Hercegovini, ali i za razvoj filmske industrije i sadržaja u našoj zemlji.BH Telecom je uz SFF od samog početka, a prethodne godine je potpisan i novi trogodišnji ugovor kao generalni partner Festivala. Jedno od strateških opredjeljenja kompanije u prethodne dvije godine bilo je i ulaganje u produkciju vrhunskih domaćih audio-vizuelnih sadržaja putem najveće domaće platforme BH ContentLab. Na ovaj način BH Telecom planira investirati 30 miliona KM, a do sada je uloženo 10 miliona KM. Neki od uspješno realizovanih projekata koje su korisnici imali priliku pogledati na platformi Moja TV na kanalu MY TV su serije: “Kotlina”, “Na rubu pameti”, “Znam kako dišeš” i “Tender”. Neke od ovih serija su i nominovane za prestižnu nagradu Srce Sarajeva na 29. izdanju Sarajevo Film Festivala. Kao i ranijih godina, BH Telecom je i ove godine za posjetioce festivala pripremio brojne sadržaje i nagrade koji se realizuju u okviru posebne promotivne kampanje „Moje Sarajevo. Moja priča.“ Pored direktnog ekonomskog uticaja održavanja samog Festivala, nastavljen je pozitivan trend utjecaja Festivala na turizam, na stvaranje nove publike kao i činjenica da je Festival ključan u razvijanju produkcije novih sadržaja i same filmske industrije, posebno u regiji Jugoistočne Evrope ali i na širem evropskom i međunarodnom planu.
Potražnja za stanovima velika, a cijene nikad veće
Š.M. Potražnja za stanovima u Bosni i Hercegovini odavno nije bila veća, kao i cijene koje premašuju i 3000 konvertibilnih maraka po kvadratnom metru. Naravno, ta cijena varira kako od lokacije na kojoj je nekretnina smještena tako i od kvadrature, perioda gradnje, ali i brojnih drugih faktora. Kada su u pitanju veći gradovi Bosne i Hercegovine, iako su se cijene kvadrata približile prošlogodišnjim, u Banjaluci je prosječna cijena i dalje visoka pa se za kvadrat stana u prosjeku mora izdvojiti 3.383 KM. U Republici Srpskoj u drugom tromjesečju 2023. godine prodato je 630 novih stanova, što je rast od 10,9 odsto u odnosu na drugo tromjesečje 2022. godine. Prosječna cijena kvadrata je bila 2.647 KM i viša je za jedan odsto. Od ukupnog broja, 280 novih stanova je prodato samo u Banjaluci po prosječnoj cijeni od 3.383 KM po metru kvadratnom. Uprkos višim cijenama, veća je i korisna površina prodatih novih stanova u drugom kvartalu i to za 22,4 posto u odnosu na isti period lani. Tako će potencijalni kupci stanova u Banja Luci morati izdvojiti oko 200.000 KM za stan od 60 metara kvaratnih, najčešće dvosoban. Kada je riječ o glavnom gradu Bosne i Hercegovine, u Novom Sarajevu cijena kvadrata u starogradnji se kreće od 4.000 KM do 4.500 KM, a u novogradnji oko 5.000. Općina Novi Grad je nešto povoljnija te se cijene kvadrata u starogradnji kreću od 3.500 KM do 4.000 KM, a novogradnja ide od 4.000 KM. Tako ćete za dvosoban stan od 50ak kvadrata u Sarajevu, nešto dalje od centra, sa pristojnijom cijenom, morati izdvojiti oko 250.000 KM. Ta cijena će, naravno, rasti kako se približavate centru i ukoliko je u pitanju novogradnja. Kada je riječ o jugu naše zemlje, cijene se mnogo ne razlikuju u odnosu na ostatak države. Oni koji žive u Mostaru za kvadrat stana u središtu u prosjeku izdvajaju između 2000 i 3000 KM. Raspon cijena kvadrata stana u središtu Mostara kreće se od 2.200 do 2.750 KM. S tim u vezi, prosječan dvosoban stan u Mostaru koštat će vas od 160.000 KM do 200.000KM.
3D displeji unose dodir u digitalni svijet
Š.M. Istraživači sa Univerziteta Colorado Boulder razvili su inovativan projekt koji nam nudi novi korak ka budućnosti gdje digitalna iskustva premašuju granice vida i zvuka te uključuju i osjet dodira. Konkretno, zamislite koncept sličan iPadu, ali sa zaslonom koji ima sposobnost različitih transformacija. Ovaj uređaj omogućava korisnicima da crtežima oblikuju trodimenzionalne figure koje doslovno iskaču iz zaslona, stvarajući dojam dodira čak i na velikim udaljenostima. Tim inženjera je koristio ideju mekih robotskih “mišića” raspoređenih u mreži od 10×10, čime uređaj osjeti pritisak izvana i može stvarati složene oblike kao odgovor. Pomoću ovih mekanih robotskih “mišića” aktiviranih putem magnetskih senzora, korisnici mogu koristiti posebne magnetne štapiće za crtanje po površini zaslona. Svaki od ovih “mišića” može se aktivirati čak 50 puta u sekundi. Ovaj značajan projekt, objavljen u časopisu Nature Communications, otvara put prema budućnosti gdje će digitalna iskustva pružati osjećaj dodira koji prelazi granice uobičajenih vizualnih i zvučnih percepcija. Iako prototip zaslona još nije spreman za komercijalnu upotrebu, istraživači zamišljaju mogućnosti kao što su senzorne rukavice za virtualno igranje koje omogućuju korisnicima da uživaju u osjećaju dodira, ili pametna pokretna traka koja se prilagođava za sortiranje predmeta različitih oblika i čvrstoća. Dizajn ovog zaslona podsjeća na standardnu ploču za igru Scrabble, sa stotinu malih kvadrata koji djeluju kao neovisni aktuatori. Ti aktuatori koriste jedinstvenu konstrukciju sličnu harmonikama napravljenim od plastičnih vrećica. Kada se kroz ove “vrećice” provodi električna struja, tekućina unutar njih se premješta, što uzrokuje elegantno širenje i skupljanje harmonika. Istraživači su usmjereni na smanjenje veličine aktuatora i poboljšanje razlučivosti zaslona, s ciljem postizanja veće gustoće piksela slično kao na računalnom ekranu. Također istražuju mogućnost okretanja zaslona prema van i razvoj rukavica koje nježno stimuliraju prste korisnika, omogućujući im da “osjete” virtualne objekte u proširenim i virtualnim stvarnostima.