Neobičan patent iz Microsofta: Ruksak s umjetnom inteligencijom
Š.M. Tehnološke kompanije vrlo često pokušavaju patentirati svoje neobične izume i ideje, bez obzira planiraju li ih ikada komercijalizirati – a sve samo kako bi se zaštitili za budućnost te imali prednost u slučaju da neka prijavljena tehnologija zaista i zaživi u stvarnosti. Nova Microsoftova patentna prijava, službeno predana 2. maja, opisuje “nosivi uređaj potpomognut umjetnom inteligencijom, na primjer ruksak”. Asistent svjestan konteksta Na tom tragu su i daljnji opisi, kao i ilustracije. Pametni bi ruksak mogao uključivati senzore, kamere i mikrofone ili druge računalne sklopove, kako bi obavljao funkciju glasovnog asistenta. Korisniku bi to dalo priliku pitati nešto svoj ruksak, a ovaj bi iskoristio sve dostupne mu dodatke kako bi ponudio glasovni odgovor, sa smislom i u valjanom kontekstu. Jedna od ilustracija tako prikazuje korisnika na skijanju, koji razgovara sa svojim ruksakom. “Mogu li skijati u ovom smjeru?” pita skijaš. “Ne, taj smjer je izvan granica. Skijaj udesno”, odgovara ruksak, nakon što je procesirao upit, sagledao okolinu te analizirao lokaciju na kojoj se skijaš nalazi. Kome i kako bi ovakva pametna naprtnjača mogla biti od koristi, u patentnoj prijavi ne stoji izričito. Piše tek da bi ovakav digitalni asistent bio mobilan, ne bi zahtijevao skretanje pozornosti korisnika (kao na primjer mobitel), a moglo bi ga se koristiti i u raznim situacijama – samo glasovnim naredbama. Da se vratimo spomenutom skijašu, on bi se pametnim rancem pričao čak i dok skija, dok su mu ruke u rukavicama i zauzete držanjem štapova. Daje Microsoftov inovator u ovom opisu još nekoliko primjera. Korisnik s ruksakom stoji pred plakatom za koncert koji ga zanima, potom izgovori da želi na njega i ići – a ruksak će mu odmah staviti podsjetnik u kalendar, samostalno pročitavši detalje o vremenu i lokaciji koncerta s plakata. Sve to obavilo bi se glasovnom naredbom “dodaj ovo u moj kalendar”, koju bi ruksak razumio i ostatak obavio autonomno. Od ostalih primjera navode se aktivne upute za kretanje gradom, uz pomoć ugrađenog GPS-a, pomoć osobama s invaliditetom, upravljanje popisima za kupovinu (i aktivno uklanjanje kupljenih namirnica s njega, kada ih korisnik uzme s police), kao i još ponešto mogućih primjena ove tehnologije. Na Patentnom uredu SAD-a je sada procijeniti koliko su opisani koncepti zaista inovativni i jedinstveni, tj. jesu li zavrijedili postati patentom.
Priče iz regiona: Nova energetska revolucija počinje na ribnjacima
Š.M. Ribnjaci, odnosno ribogojilišta slatkovodne ribe, uskoro bi trebali otvoriti put prema još jednom, za Hrvatsku, novom obliku proizvodnje energije iz obnovljivih izvora koji je već u nekim drugim zemljama Europske unije u popriličnom zamahu – plutajućim solarnim elektranama. “Kada govorimo o plutajućim solarnim elektranama na ribnjacima, zapravo razmatramo koncept akvasunčanih elektrana čija je primarna odlika dvostruki oblik korištenja određene vodene površine u svrhu proizvodnje hrane te proizvodnje električne energije kao dopunske djelatnosti. Poznato je da se slatkovodno ribnjačarstvo susreće s intenzivnim okolišnim izazovima poput previsokih temperatura i manjka vode, što rezultira smanjenom kvalitetom vode, a posljedično i smanjenom produktivnošću ribnjaka“, objašnjava za Bloomberg Adriju voditelj razvoja tehnologija u kompaniji Energovizija koja se bavi energetskim rješenjima i ulaganjima Mislav Kontek. Kad je riječ o plutajućim elektranama, investicije se obično kreću oko 800 hiljada eura po megavatu. “Plutajuće elektrane omogućavaju efikasno upravljanje vodenim površinama u smislu smanjivanja isparavanja vode i reguliranja temperature. Također, proizvedenu električnu energiju moguće je koristiti za potrebe održavanja kvalitete vode, preradu i skladištenje, dok je njezinom prodajom moguće ostvariti dodatni prihod. Akvasučane elektrane stoga izravno i neizravno utječu na produktivnost, odnosno na dostizanje punog boniteta ribnjaka koji je četverostruko veći u odnosu na trendove proizvodnje posljednjih desetljeća. Uz to, prostorna preraspodjela i dostupna površina ribnjaka predstavljaju interesno područje energetskog razvoja zbog toga što je postojeća elektroenergetska prijenosna mreža u mogućnosti na tim lokacijama prihvatiti veće kapacitete proizvedene energije, a ribnjaci su u mogućnosti to djelomično zadovoljiti“, objašnjava Kontek za Bloomberg Adriju. Kako Hrvatska, unatoč potencijalu u obnovljivim izvorima, u pravilu kasni za trendovima u Europskoj uniji, zanimljivo je spomenuti da bi Europa, prema procjeni Svjetske banke, mogla pokriti najmanje sedam posto godišnje potrošnje električne energije postavljanjem plutajućih solarnih elektrana na tek 10 posto površina svojih umjetnih jezera. Na prostoru Središnje Europe, Austrija je najdalje odmakla u plutajućim solarnim elektranama i ima posebne subvencije za takve projekte. Inače, Nizozemska je prva u EU-u po postavljenim plutajućim solarnim elektranama. Kako ističe Kontek, izmjenama Zakona o prostornom uređenju je u Hrvatskoj omogućena prostorna pretpostavka razvoja, a sada će biti u fokusu pitanje vlasništva, utjecaja na okoliš i mogućnosti priključenja na mrežu. Plutajuće solarne elektrane su, naravno, prilika i za jedinog hrvatskog proizvođača solarnih panela Solvis iz Varaždina, koji oko 40 posto svoje proizvodnje plasira na domaće tržište.
Kina ostavlja sve iza sebe u utrci za prihod od obnovljivih izvora energije
Š.M. Najveće američke kompanije gadno zaostaju za kineskim kolegama kada je riječ o stvaranju prihoda od solarne energije, vjetra, nuklearne i drugih vrsta obnovljive energije. Kompanije koje čine S&P 500 ostvaruju samo 3,4 posto svojih prihoda iz izvora čiste energije, što je otprilike polovica onoga što zarađuju kompanije na Shanghai Composite Indexu, prema BloombergNEF-u. Uz korporacije koje se bore da pređu na neto nultu emisiju, analitičari BNEF-a pogledali su ispod haube više od 8.000 kompanija kako bi utvrdili koliko se njihovih prihoda može pripisati čistoj energiji. ”Prebacivanje poslovnih modela prema ekološki prihvatljivijim aktivnostima znači više od toga da budemo kreposni za dobrobit planeta”, kaže Michael Daly iz BNEF-a. “Postoji velika finansijska prilika za kompanije koje pomažu u pokretanju energetske tranzicije”. Kineske kompanije kao što su solarni lideri LONGi Green Energy Technology Co. i Tongwei Co. imaju koristi od dominantnog položaja zemlje u lancu snabdijevanja čistom energijom. Zapravo, najveći broj prilika za ulaganje u čistu energiju nalazi se u azijsko-pacifičkoj regiji, prema BNEF-u. Netransparentnost izvještaja Regija APAC ima više od 680 kompanija koje više od polovice svojih prihoda ostvaruju iz čiste energije, što uključuje obnovljivu i nuklearnu energiju, elektrificirani transport, biogoriva, hvatanje hidrogena i karbona, procjenjuje BNEF. To je u poeđenju s blizu 410 kompanija u SAD-u i otprilike 430 u Evropi, Bliskom istoku i Africi zajedno. Netransparentnost izvještaja kompanija čini otkrivanje izloženosti čistoj energiji velikim izazovom, kaže Daly. Na primjer, većina velikih naftnih i plinskih kompanija ne izdvaja prihode od čiste energije kao samostalnu kategoriju. A neki, kao što su divovi za fosilna goriva Exxon Mobil Corp. i Marathon Petroleum Corp., ne pružaju nikakve informacije o bilo kakvim prihodima od aktivnosti čiste energije. Nije iznenađujuće da gotovo svi proizvođači i programeri obnovljive energije ostvaruju većinu svojih prihoda od čiste energije, što im donosi ocjenu A1 od BNEF-a, predvođene kompanijama uključujući Contemporary Amperex Technology Co. iz Kine i dansku Vestas Wind Systems A/S. Poređenja radi, 45 posto elektroprivreda koje prati istraživačka kompanija ima ocjenu A1. Electricitie de France SA ostvario je gotovo 70 posto svog prihoda prošle godine od nuklearne energije, uz dodatne prihode od hidro, vjetra i solarnih izvora, prema BNEF-u. Italijanski Enel SpA ima uravnoteženiji skup prihoda od proizvodnje čiste energije i nalazi se odmah iza EDF-a i švedskog Vattenfall AB-a među najvećim svjetskim komunalnim poduzećima s najvećom izloženošću čistoj energiji.
Usvojen pravilnik koji građanima RS-a omogućuje da prodaju solarnu energiju
Š.M. Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske (REERS) je nakon skoro dvoje godine od usvajanja Zakona o obnovljivim izvorima energije usvojila Pravilnik o kupcima – proizvođačima, piše Akta.ba. Zakonom je propisano donošenje ovog Pravilnika kojim je sada otklonjena posljednja prepreka da svi koji žele na svoje objekte postave solarne panele te proizvode i troše struju iz vlastite proizvodnje. Pravilnikom je regulisano ko i i na koji način može postati kupac – proizvođač, koja su njegova prava i obaveze, kako će se vršiti obračun i prikupljanje podataka kao i druga pitanja vezana za ovu oblast. Prema Pravilniku navodi da se solarna elektrana može graditi i priključiti na mrežu nakon što se pribavi certifikat za postrojenje. Certifikat za elektranu kupca-prozvođača instalisane snage do 50 kW izdaje nadležni operator distributivnog sistema, kao sastavni dio deklaracije o priključku, na osnovu potvrde o izvedenosti radova pravnog lica koje vrši izgradnju elektrane, i uz ispunjenje ostalih 7 uslova propisanih aktima o priključenju po pojednostavljenoj proceduri. Certifikat za elektranu kupca-proizvođača instalisane snage jednake ili veće od 50 kW izdaje Regulatorna komisija u skladu sa Pravilnikom o izdavanju certifikata za priozvodno postrojenje koje proizvodi električnu energiju korišćenjem obnovljivih izvora energije. Izgradnja elektrane kupca-proizvođača vrši se na osnovu građevinske dozvole pribavljene u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast građenja, osim u slučaju kada se na objektu koji ima građevinsku dozvolu, u sklopu adaptacije objekta, vrši izgradnja elektrane kupcaproizvođača koja koristi obnovljive izvore energije snage do 50 kW. “Кrajnji kupac koji želi da izgradi elektranu za sopostvene potrebe dužan je da, prije početka izgradnje, između ostalog, pribavi odgovarajuću elektroenergetsku saglasnost od nadležnog operatora distributivnog sistema u skladu sa propisima”, navodi se u Pravilniku. Izgradnju elektrane kupca-proizvođača vrši pravno lice koje ima odgovarajuću licencu za izvođenje elektroenergetskih postrojenja, koju izdaje ministarstvo nadležno za poslove građenja. Prilikom izgradnje proizvodnog objekta i priključenja na mrežu kupac – proizvođač ima obavezu da snosi troškove opremanja/prilagođavanja primopredajnog mjernog mjesta za sticanje statusa kupca-proizvođača u zavisnosti od odabrane šeme obračuna preuzete i predate proizvedene energije. Kupac ima pravo da proizvodi električnu energiju, da je skladišti, a eventualni višak isporuči u elektro mrežu, a primjenjivaće se šema neto mjerenja. Ukoliko je tokom obračunskog perioda kupac – proizvođač predao više električne energije u mrežu nego što je preuzeo, razlika se prenosi u korist kupca – proizvođača u naredni obračunski period u vidu energetskog kredita. Energetski kredit se koristi kada je količina električne energije preuzete sa mreže veća od energije koju kupac preda u mrežu. Ako je kupac – proizvođač potrošio više struje, nego što je proizveo, plaćat će razliku u cijeni. Prema usvojenom Pravilniku snabdjevač koji vrši snabdijevanje kupca-proizvođača primjenom šema neto mjerenja ili neto obračuna dužan je da preuzme višak proizvedene električne energije koji se isporuči u mrežu, da ponudi ugovor o snabdijevanju kupcu-proizvođaču najkasnije 15 dana od dana prijema obavještenja od operatora distributivnog sistema iz člana 18. stav (5) ovog pravilnika. Snabdjevač vrši finalni obračun količina predate i preuzete električne energije 1. aprila tekuće godine za prethodni dvanaestomjesečni period, pri čemu kupac-proizvođač nema pravo na nadoknadu viška predate električne energije koji preostane nakon finalnog godišnjeg obračuna. Ono što još preostaje jeste da se ova odluka objavi u Službenom glasniku Republike Srpske i da zvanično Pravilnik stupi na snagu.
Lidl završio izgradnju svog prvog objekta u Bosni i Hercegovini
Š.M. Njemačka kompanija “Lidl” ovih dana završava izgradnju objekta u Bijeljini započetu krajem septembra prošle godine. Na lokaciji pored nove autobuske stanice, na uglu ulica Šabačkih đaka i Raje Banjičića, Bijeljinci već neko vrijeme mogu vidjeti skoro završen objekat koji praktično čeka useljenje i otvaranje. Ipak, iz “Lidla” se, kao i do sad, ne oglašavaju mnogo po pitanju daljih koraka. Prema ranijim najavama, “Lidl” bi u BiH mogao da zaposli oko 2.000 radnika, a kako NoviGlas saznaje, prilikom prijema radnika kompanija nije tražila posredovanje Filijale Zavoda za zapošljavanje u Bijeljini. Iako svi s nestrpljenjem iščekuju otvaranje, za sada datum još uvijek nije poznat, kao ni to da li je njemački gigant već našao radnike u našem gradu i da li će ih “povlačiti” sa Biroa. Ranije se u medijima pojavila informacija da je otvaranje “Lidla” planirano za 2024. godinu. Objekti u drugim gradovima nisu završeni, a imajući u vidu “Lidlovu” dosadašnju praksu u okolnim zemljama da u isto vrijeme otvara sve prodajne objekte u jednoj državi, izvjesno je da će se čekati još neko vrijeme. Ukupna imovina Lidla u BiH na kraju prošle godine premašila je vrijednost od 83 miliona KM. Tu spadaju ukupni kapital, obaveze i vanbilansna evidencija. Dugoročna imovina je premašila iznos od 42 miliona maraka.
NOVITEC predstavlja prefinjenu verziju 812 Competizione
Š.M. Foto: Novitec Novitec, vodeći svetski brend moćnih vozila iz Maranela, sada dalje usavršava vrijednosti ove varijante lake konstrukcije, jer ipak, čak ni sportski automobil nikada nema dovoljno snage. Izduvni sistem vrhunskih performansi koji potpisuje Novitec, a koji dolazi i u verziji sa pozlaćivanjem, povećava maksimalnu snagu 6,5-litarskog V12 motora na 637 kW / 866 ks. Asortiman proizvoda za ovaj model sa dva sjedišta takođe uključuje Novitec hi-tech kovane felne po mjeri koje proizvodi američki proizvođač visokog nivoa Vossen. Novitec sportske opruge su specifično kalibrirane za ovu veliku kombinaciju guma/felni. Još jedna specijalnost Novitec brenda za sve modele sa Ferrari potpisom leži u stvaranju ekskluzivnih enterijera, koji su pažljivo prilagođeni željama vlasnika vozila u smislu boje i dizajna. Ferrari 812 Competizione posebno personifikuje trkački DNK slavnog brenda, ali čak i ovaj supersportski automobil izaziva veće očaranje zahvaljujući još više snage i još spektakularnijem zvuku izduva. Svi sistemi su dostupni od nerđajućeg čelika ili još lakšeg INCONEL materijala, koji se takođe koristi u modelima Formule 1. Najekskluzivnija verzija Novitec izduvnih sistema napravljena je od ove visokotehnološke legure i ima pozlatu od 999 zlata, koja daje ovim sportskim izduvnim sistemima “sjajan” izgled i izuzetne karakteristike za disperziju toplote. Da bi 812 Competizione izgledao još spektakularnije, Novitec je u saradnji sa američkim proizvođačem felni Vossen razvio posebne, hi-tech kovane felne koje savršeno koriste dostupan prostor ispod točkova. Kupci mogu birati između tri dizajna za ovaj Ferrari. Novitec pruža potpunu individualnost za kokpit Ferrari 812 Competizione također. Izbor boja i dizajna za enterijere pažljivo izrađene od kože, Alcantare i karbona je gotovo beskrajan.
Mark Davis je novi regionalni voditelj EBRD-a za Srednju Europu
Š.M. Mark Davis imenovan je novim regionalnim voditeljem Srednje Europe Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja pokriva Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Slovačku i Sloveniju. Od 1. septembra će voditi operacije EBRD-a u regiji u sjedištu Banke u Zagrebu. Prema službenom saopćenju EBRD-a objavljenom u četvrtak, Davis preuzima poziciju od Victorije Zinchuk, koja je trenutna regionalna direktorica EBRD-a. Početkom septembra će se preseliti u Bukurešt kako bi preuzela novo zaduženje u okviru EBRD-a. Davis trenutno obnaša funkciju direktora EBRD-a za Rumuniju i Bugarsku. Tokom njegova mandata, Rumunjska je postala jedna od EBRD-ovih najboljih investicijskih destinacija, s ukupnim ulaganjem od više od 10 milijardi eura. Kako piše u saopćenju, Davis ima 27 godina iskustva u međunarodnim financijskim institucijama i komercijalnom bankarstvu te posjeduje značajno iskustvo u razvoju poslovanja u zemljama Europske unije (EU), Istočnoj Europi i Središnjoj Aziji. Iz EBRD-a kažu da se ističe stručnošću u globalnim tržištima kapitala i dijalogu o strukturnoj politici. Tokom svoje karijere, obavljao je različite visoke pozicije u Svjetskoj banci, Morgan Stanleyju i Goldman Sachsu te u EBRD-u prije posljednjeg imenovanja. “Veselim se što ću voditi operacije Banke u Srednjoj Europi kako bih pomogao regiji da nastavi svoju tranziciju prema konkurentnom, održivom privredom, u skladu sa širim ciljevima i ambicijama EU-a”, izjavio je Davis.
Investitori iz Turske preuzeli pilanu i ulažu 1,5 milona eura
Š.M. Nakon što su poslije stečajnog postupka preuzeli proizvodne pogone pilane na lokalitetu Modrana u Ustikolini, investitori iz Turske, firma REIS-BAU, najavili su pokretanje proizvodnje najkasnije u oktobru ove godine. Za početak je planirano zapošljavanje deset radnika, a taj broj bi s početkom proizvodnje trebao biti udvostručen, dok je u rekonstrukciju i ulaganje u proizvodne pogone planirano oko 1,5 mil EUR. Kompanija već ima svoje pogone u Crnoj Gori, a u Bosni i Hercegovini planiraju i ulaganja u solarnu energiju, saopćeno je iz Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA).
Međunarodni sajam privrede u Tešnju ovog septembra
Š.M. Udruženje privrednika „Biznis centar“ Jelah-Tešanj kao organizator zajedno sa svojim partnerima, po 17-ti put otvara vrata jednoj od najznačajnijih privrednih manifestacija u Bosni i Hercegovini. Međunarodni sajam privrede u Tešnju zahvaljujući svom dugogodišnjem uspjehu izgradio je reputaciju stabilne i značajne platforme za povezivanje privrednog sektora, te je jednim dijelom i nosilac ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini. Ove godine u većem i značajnijem formatu sudeći prema interesu kako domaćih tako i inostranih kompanija, ponuda, kvalitet i kapaciteti, sve govori u korist dosad najvećeg i najozbiljnijeg privrednog događaja na kojem će učestvovati skoro 500 izlagača što predstavlja povećanje sajamskih kapaciteta za 40% u odnosu na godinu ranije. Sajam će se održati od 27. do 30. septembra na lokalitetu Kamelia d.o.o. Matuzići – na prostoru koji obuhvata preko 20.000 m2. Učesnicima će na raspolaganju biti dostupan unutrašnji izložbeni prostor od 6.000 m2 i preko 15.000 m2, za afirmativnu prezentaciju kompanija, njihovih proizvoda i usluga. Zemlja partner Sajma je Mađarska. Uz neizostavnu podršku Općine Tešanj kao partnera, prvi put u sajamskoj organizaciji ostvarena je saradnja i partnerstvo kroz status “Grad partner sajma – Grad Živinice”. Prepoznavajući važnost i značaj održivog razvoja i energetske tranzicije, centralna tema ovogodišnjeg sajma je “Obnovljivi izvori energije – energetska efikasnost”. Niz propratnih aktivnosti kao što su jačanje saradnje lokalnih zajednica, potvrde prisustva i novih ugovora o saradnji privrednih komora iz BiH i okruženja, B2B sastanaka, panel diskusija na aktuelne teme zelene tranzicije i obnovljivih izvora energije, te nekoliko novina daju dodatnu dimenziju sajamskoj manifestaciji. Mnogobrojni stručnjaci, gosti, iskusni menadžeri domaćih i svjetskih kompanija će dati svoj doprinos na centralnom panelu posvećenom temi obnovljivih izvora energije i energetskoj održivosti, ciljevima kojim naša zemlja treba težiti u budućnosti.
Prihodi od ChatGPT-a čak milijardu dolara
Š.M. OpenAI, startap koji je lansirao trenutno najpopularniju vještačku inteligenciju ChatGPT, prema nezvaničnim podacima od nje prihoduje oko 80 miliona dolara mjesečno. Ako se taj trend nastavi, ukupni godišnji prihod od tog velikog jezičkog modela (large language model, LLM) bi mogla da bude milijardu dolara. OpenAI je uložio oko 540 miliona dolara u 2022. godini razvijajući programe GPT-4 i ChatGPT. OpenAI se smatra jednom od nekoliko kompanija na čelu takozvane “generativne” vještačke inteligencije (artificial intelligence, AI), koja može da kreira sadržaje – od video zapisa do pisanja poezije – uz pomoć jednostavnih komandi korisnika. Od kada je u novembru prošle godine predstavljen program ChatGPT, OpenAI je svoj proizvod iznajmljivao raznim kompanijama, koje se navedenu tehnologiju integrisali u svoje poslovanje i proizvode, prenosi “NovaEkonomija”.