Oproštaj: BMW u fabrici u Minhenu izbacio posljednji primjerak motora s unutrašnjim sagorijevanjem
Marx.ba Nakon šest desetljeća, posljednji motor s unutrašnjim sagorijevanjem napustio je BMW-ovu tvornicu u Munchenu protekle sedmice, označavajući prekretnicu za ovu prestižnu bavarsku auto-moto marku. Ovaj ključni korak rezultat je snažnog usmjerenja na proizvodnju električnih vozila. Bavarski div proizvodio je motore s četiri, šest, osam ili čak dvanaest cilindara u svojoj glavnoj tvornici u Munchenu više od šest desetljeća. Unatoč zatvaranju proizvodnje motora s unutrašnjim sagorijevanjem, BMW nije potpuno napustio ovu tehnologiju. Kompanija je premjestila proizvodnju benzinskih i dizelskih motora u svoje postrojenje u austrijskom Steyru te u britanski Hams Hall, istaknla je glasnogovornica kompanije. Odluka o prelasku na proizvodnju isključivo električnih vozila najavljena je 2020. godine, a tvornica u Munchenu transformira se u centar za proizvodnju tih inovativnih automobila. Približno 1.200 radnika koji su nekada bili uključeni u proizvodnju motora u Munchenu sada su prekvalificirani i premješteni na druge zadatke unutar kompanije, pokazuje izvještaj BMW Grupe. Na mjestu nekadašnje hale za proizvodnju motora s unutrašnjim sagorijevanjem trenutno se gradi montažna hala za nove modele, a u taj ambiciozni projekt ulaže se 400 milouna eura. Dodatno, BMW planira izgraditi centar za testiranje baterija u njemačkom Wackersdorfu, gdje će se provoditi testiranja visokonaponskih baterija i ostalih komponenata električnih pogona. Ova investicija naglašava posvećenost kompanije prelazu na održivu i inovativnu mobilnost. Važno je napomenuti da su građani Straßkirchena u Donjoj Bavarskoj u septembru ove godine podržali izgradnju tvornice baterija u općinama Straßkirchen i Irlbach, pružajući dodatni poticaj BMW-u u njegovim naporima prema isključivo električnoj budućnosti.
Rukavica u lice drugim proizvođačima: Tesla planira u Njemačkoj praviti električne automobile od 25.000 eura
Marx.ba Kompanija Tesla planira u svojoj fabrici nadomak Berlina proizvoditi automobil koji će koštati 25.000 eura, navode neimenovani izvori iz američke kompanije. Njemačka fabrika trenutno proizvodi model Y, najprodavanjiji električni automobil u Evropi. Vodstvo kompanije dugo planira da napravi cjenovno još pristupačniji električni automobil, ali je prošle godine rečeno da kompanija još nije ovladala neophodnom tehnologijom, zbog čega se plan odlaže. Neimenovani izvori izvijestili su u septembru da se američki proizvođač automobila približava inovaciji koja bi mu omogućila da se skoro cijeli donji dio automobila izliva u jednom komadu, što je napredak koji bi ubrzao proizvodnju i smanjio troškove. Širenje na masovno tržište ključno je za postizanje Teslinog cilja da poveća isporuku vozila na 20 miliona do 2030. godine, što je 10 puta više od sadašnjeg kapaciteta. Slaba ekonomija i visoke kamatne stope pogodile su potražnju za električnim automobilima, što je navelo Teslu i druge proizvođače da smanje cijene. Tesla planira da udvostruči kapacitet njemačke fabrike na milion vozila godišnje, ali kompanija od marta nije dala precizne informacije o tome koliko vozila proizvodi u Gruenhajdu. Prema posljednjim podacima to je bilo 5.000 vozila sedmično, što je oko 250.000 godišnje. Kompanija Tesla obavijestila je prošle sedmice zaposlene da će svi dobiti povećanje plate za četiri posto počev od novembra, pri čemu će radnici u proizvodnji primati dodatnih 2.500 eura godišnje od februara iduće godine. Njemački sindikat IG Metall saopštio je prošle godine da su plate u Tesli bile oko 20 posto niže nego kod drugih proizvođača automobila.
Trenutno nemaju drugog izbora: Njemačka će koristiti ugljen i nakon 2030. godine
Marx.ba Njemačka će teško izbaciti iz upotrebe ugljen u proizvodnji struje do 2030. godine, upozorio je ministar finansija Christian Lindner, naznačivši da su male šanse za realizaciju “idealne” opcije iz sporazuma o vladajućoj koaliciji. – Sve dok nije jasno je li energija dostupna i cjenovno pristupačna, trebali bismo prestati sanjati o postupnom izbacivanju ugljena iz upotrebe do 2030., rekao je ministar u intevjuu za novine Koelner Stadt-Anzeiger. U sporazumu o koaliciji Socijaldemokratska stranka (SPD) kancelara Olafa Scholza, Zeleni i Lindnerovi liberalni Slobodni demokrati (FDP) utanačili su da će u “idealnom” slučaju pomaknuti rok postupnog izbacivanja ugljena iz upotrebe s 2038. na 2030. godinu. – Taj rok ionako neće puno pomoći klimi budući da, prema evropskim propisima, smanjena emisija ugljičnog dioksida u Njemačkoj otvara prostor za postupno povećanje (u drugim zemljama – op. ur.), primjerice u Poljskoj, rekao je ministar. Njemački ogranak ekološke udruge Friends of the Earth smatra pak da Njemačka mora prestati koristiti ugljen do 2030. kako bi ostvarila zacrtane klimatske ciljeve. – Dozvole za ugljični dioksid u Njemačkoj moraju se poništiti kako se ne bi ispuštao u drugim evropskim zemljama, rekao je u čelnik udruge Olaf Bandt. – Postupak postupnog izbacivanja ugljena iz upotrebe do 2030. već je krenuo i struja iz elektrana na ugljen uskoro više neće biti potrebna zahvaljujući ogromnoj tržišnoj dinamici obnovljivih izvora energije, naglasio je Bandt. Ministar finansija želi pak da se Njemačka više oslanja na prirodni plin iz domaće proizvodnje. – Treba intenzivirati domaću proizvodnju plina, naglasio je, i paralelno pojačati proizvodnju struje iz obnovljivih izvora. Upitan treba li Njemačka graditi nove elektrane na plin kako bi imala rezervnu opciju, Lindner je odgovorio da će se “sve svesti na to, ali pitanje je kako to izvesti dovoljno učinkovito u tržišnoj privredi kako cijene električne energije ne bi i dalje rasle”.
Transformacija poznate kompanije: Lufthansa prodala svoje odjeljenje keteringa
Marx.ba Nemačka avio-kompanija Lufthansa okončala je prodaju svog LSG keteringa privatnoj imovinskoj grupi Aurelius. Prodaja koja je ugovorena u aprilu završena je posljednjeg dana oktobra, sada je objavila Lufthansa. Prodaja se odnosi na neevropski dio bivše podružnice Lufthanse LSG Sky Chefs. Lufthansa je ranije prodala evropsko poslovanje švicarskoj kompaniji Gategroup 2019. godine. Aurelius će nastaviti ulaganja u uslugu ketereinga i dat će joj novi podsticaj, prenose njemački mediji. Transakcija uključuje 131 LSG ketering operaciju širom svijeta, kao i prodaju na letovima sa kombinovanom radnom snagom od oko 20.000 zaposlenih. Avio-prevoznici grupe Lufthansa ostaće klijenti LSG za ketering i pružanje usluga tokom letova. Lufthansa je saopštila da je prodaja njenog ugostiteljskog segmenta dio njene strategije da se u budućnosti više usresredi na svoje vazdušno poslovanje. – Završetak prodaje LSG-a predstavlja još jedan dokaz da se strategija sprovodi i da transformacija korporacije napreduje, poručili su iz njemačke avio-kompanije.
Senad Redžić, IT stručnjak iz Njemačke za Marx.ba: Umjetna inteligencija postaje dio naše stvarnosti
N. D. Stručnjaci će reći kako je tema umjetne inteligencije (Al) jako opširna, ali je to svakako tema o kojoj treba govoriti. U razgovoru za Marx.ba Senad Redžić, ugledni IT stručnjak koji živi i radi njemačkom Štutgartu izdvojio je i osvrnuo se na na najaktuelnije i najvažnije aspekte. – Kao što je već evidentno, umjetna inteligencija postaje dio naše stvarnosti, transformišući način na koji živimo, radimo i komuniciramo. Posmatrajući aktuelne trendove kao i projekte na kojima radim, za očekivati je još intezivniju integraciju alata baziranih na umjetnoj inteligenciji u gotovo svim industrijskim oblastima i sferama našeg života, kaže Redžić za Marx.ba. Prema njegovim riječima, potencijal je ogroman i i nudi mnoštvo prednosti, ali da je važno je istaći da ubrzan razvoj umjetne inteligencije sa sobom nosi i određene rizike i stvara značajne etičke, ekonomske i socijalne izazove. – Ekonomija i tržište rada su vjerovatno prva tema o kojoj trebamo govoriti. Umjetna inteligencija omogućava povećanje produktivnosti, efikasnosti, i smanjenje operativnih troškova. Mnoga radna mjesta postaće sigurnija, a radne aktivnosti lakše za obavljanje. Međutim, činjenica je i da će se mnoga radna mjesta automatizovati što će se itekako odraziti na tržište rada. Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, automatizacija i AI će do 2025. godine zamijeniti oko 85 miliona radnih mjesta. U prevodu, nužno je pravovremeno započeti procese prekvalifikacije radne snage, te započeti s prilagođavanjem obrazovnih sistema kako bi se uskladili sa novim tržišnim zahtjevima, govori IT stručnjak. On naglašava da postoji kolektivna i društvena odgovornost kada je riječ o ovoj temi. – Svaka država, pa i BiH, mora prepoznati prednosti, ali i prijetnje koje umjetna inteligencija donosi, te povećati ulaganja u razvoj obrazovnih programa koji će podići informatičku i digitalnu pismenost građana. Osim toga, neophodno je kreirati i sprovoditi zakone koji su u skladu s ovim promjenama, posebno kada je riječ o cyber sigurnosti. Na individualnom nivou, građani moraju preuzeti odgovornost za vlastitu edukaciju, digitalno opismenjavanje te biti spremni za neminovne promjene. Tehnološki razvoj je globalna pojava i nastaviće se dešavati htjeli mi to ili ne, kaže Redžić. Njegov trenutni posao je u medicini i tu je otvoren veliki prostor. – Oblast u kojoj trenutno radim, i gdje su očekivanja od umjetne inteligencije vjerovatno i najveća je medicina. Već svjedočimo značajnim inovacijama, uključujući poboljšanje dijagnostičkih alata, personalizovane terapije i napredak u istraživanju lijekova i vakcina. AI sistemi su sposobni analizirati ogromne količine medicinskih podataka brže i preciznije nego čovjek. Istovremeno, pri razvoju i korištenju AI alata u ovoj oblasti jako je važno osigurati zaštitu privatnosti i sigurnost podataka svih pacijenata, mišljenja je Redžić. Naravno, Al može donijeti iskorake i u drugim oblastima, ali se sve mora kontrolirati i usmjeravati na ispravan način. – U oblastima poput transporta, logistike, energetike i mnogim drugim, AI donosi povećanu efikasnost, smanjenje troškova i bolje upravljanje resursima. Međutim, kao što sam ranije istakao, etička pitanja i sigurnost ostaju važne teme koje zahtijevaju konstantan nadzor i unapređenje. U budućnosti, ključ uspjeha u integraciji umjetne inteligencije u društvo leži u balansu između inovacija i odgovornosti. Kao stručnjak u ovom polju, vjerujem da je naša obaveza da usmjeravamo razvoj umjetne inteligencije tako da on služi čovječanstvu, a ne da ga zamjenjuje ili marginalizira, naglasio je Redžić za Marx.ba.
Koliko milijardera ima u Evropi: Jedna zemlja daleko ispred ostalih
Marx.ba Evropa ima više od 600 milijardera. Infografika otkriva kako je najveći broj njih iz Njemačke, nakon čega slijedi Rusija Inače najbogatiji Evropljanin je Francuz Bernard Jean Etienne Arnault, vlasnik koncerna luksuznih proizvoda LVMH. On je ujedno i najimućniji čovjek na svijetu s procijenjenim bogatstvom većim od 200 milijardi dolara. U leđa mu gledaju Amerikanci Elon Musk s 180 milijardi dolara i Jeff Bezos s 114 milijardi dolara. Na ovoj listi nema osoba iz Bosne i Hercegovine, a ni zemalja iz našeg okruženja. (Izvor: Pixsell)
Na pomolu velika promjena: Ove namirnice u Njemačkoj više neće imati rok trajanja
Marx.ba Njemačka određenim namirnicama ukida rok trajanja, javljaju njemački mediji. Kako navode mediji na ovaj se potez njemački ministar poljoprivrede Cem Ozdemir odlučio, jer želi smanjiti količinu hrane koja se baca. Najbolje upotrijebiti do” (njem. Mindesthaltbarkeitsdatum – MHD) zbunjuje mnoge od nas. Zbog toga se mnoga hrana baca iako je još jestiva. Cem Ozdemir, njemački ministar hrane i poljoprivrede, sada želi ukinuti rok trajanja – ali samo za određene namirnice, prenosi Fenix-magazin. Čaj, riža ili med imaju jako dug rok trajanja. Prema Ozdemirovoj želji, ove namirnice više ne bi trebale imati rok trajanja. – To bi trebalo pomoći da se manje hrane baca, rekao je političar Zelenih prije sastanka sa svojim kolegama iz EU-a u Luksemburgu. – Potreban nam je obavezujući popis iznimaka za određene proizvode koji se čuvaju na policama, rekao je Ozdemir. Po njegovom mišljenju, “potpuno je besmisleno” da dugotrajne namirnice poput čaja, riže ili meda imaju rok trajanja. On smatra kako je odgovornost Komisije EU-a da predloži obvezujuće propise za Evropsku uniju. Prema podacima Komisije, svake godine u EU nastane gotovo 59 miliona tona otpada od hrane, što iznosi oko 130 kilograma po stanovniku.
Njemački ministar poručio: Hitno nam treba više radne snage, zavisimo od migracija
Marx.ba Jaz između potreba njemačke privrede za radnom snagom i dostupnog broja ljudi mora se zatvoriti useljavanjem stranaca, ocijenio je ministar privrede Robert Habeck. Istovremeno, Njemačka mora da učini sve što može da bolje iskoristi postojeći radni potencijal, rekao je Habek za Rheinische Post od utorka, prenosi DPA. – Očigledno je, međutim, da Njemačka zavisi i od imigracije da pokrije potrebu za radnom snagom, generiše rast i obezbijedi blagostanje, dodao je, uz primjedbu da je vlada upravo zato promijenila propise o useljavanju kvalifikovane radne snage. – Hitno nam treba više stručne radne snage. To svi već svakodnevno osjećamo, rekao je Habeck. Prema njegovim riječima, preduzeća očajnički tragaju za radnicima, jer zanatske radnje zbog deficita moraju da odbijaju poslove, a prodavnice i restorani da skraćuju radno vrijeme. Habeck se osvrnuo na žestoku javnu raspravu ideji da izbjeglice u Njemačkoj dobiju dozovlu za rad, naglasivši da se to odnosi samo na ljude koji su već u zemlji. – Postoje rezerve prema tome i, naravno, potpuno je jasno da moramo bolje da kontrolišemo ko ulazi u zemlju, kao i da oni koji nemaju pravo da ostanu moraju brzo da se vrate. To je neupitno, rekao je. Instrumenti za to su zajednički sistem azila Evropske unije i bilateralni sporazumi o migraciji. – Ako neko već neko vrijeme živi ovdje, moto bi trebalo da bude – izlaz iz sistema socijalnog staranja, na posao, da izbjeglice mogu samostalno da se izdržavaju i doprinesu zajednic. Konkretno, trebalo bi da izmijenimo odredbu o dozvoli za rad, da ljudi koji već duže rade ovdje to mogu da nastave, i da poslodavci ne moraju da traže nove radnike, rekao je Habeck.
Nijemci se ipak vraćaju uglju: Žele se osigurati za zimu
Marx.ba Njemačka će ove zime vratiti na tržište nekoliko zatvorenih elektrana na ugalj kako bi osigurala da najveća evropska ekonomija može da zadrži dovoljno električne energije kada potražnja bude na vrhuncu. Vlada je donijela odluku da se dozvoli ponovno aktiviranje jedinica koje pripadaju RVE AG i LEAG, navodi Ministarstvo ekonomije. Taj potez bi trebalo da pomogne u uštedi gasa i spriječi nestašice snabdijevanja u predstojećoj grijnoj sezoni, navodi se u saopštenju. Prošlogodišnja energetska kriza primorala je zemlju da se više oslanja na sagorijevanje uglja za proizvodnju električne energije nakon što je Rusija ograničila svoje snabdijevanje cjevovodnim gasom zemlji. Njemačka vlada je prošle zime ponovo priključila na mrežu elektrane na lignit ukupne snage od 1,9 gigavata nakon što su isporuke prirodnog plina iz Moskve bile gotovo potpuno zaustavljene zbog rusko-ukrajinskog rata. Budući da elektrane na lignit emituju mnogo više ugljika od elektrana na prirodni plin, Vlada će do sljedećeg ljeta dati prijedloge kako uravnotežiti povećani ugljični dioksid koji će ove elektrane proizvoditi ove zime.
Najpoznatiji proizvođač sandala na svijetu izlazi na berzu: Vrijednost se mjeri u milijardama
Marx.ba Njemački proizvođač sandala Birkenstock, nekada omiljeni brend među zdravstvenim radnicima, vjerovatno će postići vrijednost od 9,2 milijarde eura kada u ovom mjesecu izađe na berzu. Oko 32,2 miliona redovnih dionica bit će ponuđeno na Newyoršku burzu u inicijalnoj javnoj ponudi dionica. U ponedjeljak je kompanija procijenila svoje dionice na 44 do 49 dolara, pa bi mogla prikupiti do 1,58 milijardi dolara, piše The Guardian. Njemački brend doživio je određeni preporod u posljednje dvije godine, a sada je omiljen među slavnim i utjecajnim osobama. Među obožavateljima su Kendall Jenner, Gigi Hadid i Sienna Miller. Birkenstockove sandale pojavile su se i u filmu Barbie, u kojem ružičasti model nosi Margot Robbie. Prošle godine sandale ovog brenda bile su jedan od najkupovanijih modnih artikala u Velikoj Britaniji. Promocija dionica – koja bi se trebala održati 11. oktobra – označava prekretnicu za kompaniju osnovanu 1774. za proizvodnju ortopedskih cipela. Do 1897. Konrad Birkenstock napravio je prvi fleksibilni potplat koji je odgovarao konturama stopala. Kompanija je ostala u rukama porodice osnivača do 2021. godine, kada je prodala većinski udio privatnoj grupi L Catterton i porodičnom holdingu francuskog luksuznog magnata Bernarda Arnaulta. Međutim, sa svojim širokim remenima i potplatima od pluta i lateksa, sandale su počele stjecati međunarodnu slavu puno prije toga. U Sjedinjene Američke Države stigle su 60-ih godina i brzo su ih usvojili hipiji koji su prihvatili njihovu udobnost bez suvišnih detalja i tvrdili da je njihov utilitarni izgled antimodni izraz. Ali kad ih je supermodel Kate Moss obukla za modno snimanje 90-ih godina, sandale su postale standardna obuća za slavne. Brendovi od Paco Rabannea i Valentina do Celine prilagodili su svoje verzije Birkenstockica, čak ih stavljajući na modne piste. Glumica Frances McDormand stala je na pozornicu na dodjeli Oscara u veljači 2019. u žutom paru sandala – potvrđujući ideju da obuća ne mora biti bolna da bi bila glamurozna. Susannah Streeter, voditeljica odjela za novac i tržišta u investicijskoj firmi Hargreaves Lansdown, rekla je sljedeće: – Modni zaljubljenici mogu biti ćudljivi i dok Birkenstock možda trenutno uživa u popularnosti, morat će raditi brzo kako bi održao korak sa stilskim promjenama. Krivotvorena roba također bi mogla uzrokovati gubitak uporišta u modnom okruženju koje se brzo mijenja. U devet mjeseci zaključno s 30. junom ove godine Birkenstock je zabilježio prihode od 1,11 milijardi eura, što je 21 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Neto dobit za devet mjeseci iznosila je 129.1 milion eura. Dok su druge kompanije prebacile proizvodnju na mjesta gdje je rad općenito jeftiniji, poput Azije, Birkenstock kaže da se 95 posto njegovih proizvoda i dalje proizvodi u Njemačkoj. Sa sjedištem u gradu Linz am Rhein, kompanija ima nekoliko proizvodnih lokacija u zemlji i oko 6.200 zaposlenika širom svijeta. Birkenstock, koji će svoje dionice ponuditi na berzi u New Yorku pod oznakom “BIRK”, također je najavio imenovanje Alexandrea Arnaulta, sina predsjednika LVMH milijardera Bernarda Arnaulta, u svoj upravni odbor.