Većina investicija u AI tehnologije odlazi prema američkim startupima
Marx.ba U trećem kvartalu 2024. godine, fondovi rizičnog kapitala (VC) investirali su 3,9 milijardi dolara u startupe koji se bave generativnom umjetnom inteligencijom, kroz 206 pojedinačnih ulaganja, pokazuju podaci PitchBooka. Od tog iznosa, 2,9 milijardi dolara otišlo je američkim startup kompanijama. Generativna AI, široka kategorija tehnologija koja uključuje generatore teksta i slika, asistente za kodiranje, alate za automatizaciju kibernetičke sigurnosti i druge, ima svoje kritičare. Stručnjaci dovode u pitanje pouzdanost te tehnologije, a u slučaju generativnih AI modela koji su trenirani na zaštićenim podacima bez dozvole, i njenu legalnost. Međutim, ulagači efektivno ulažu na temelju pretpostavke da će generativna AI pronaći svoje mjesto u velikim i profitabilnim industrijama te da njezin dugoročni rast neće biti značajno pogođen izazovima s kojima se trenutno suočava. Izvještaj Forrestera predviđa kako će 60% skeptika prema generativnoj AI tehnologiji prihvatiti tu tehnologiju, svjesno ili nesvjesno, za zadatke kao što su sažimanje podataka ili kreativno rješavanje problema. – Veliki klijenti uvode proizvodne sisteme koji iskorištavaju alate startupa i open-source modele. Najnoviji AI modeli pokazuju kako mogu briljirati u znanstvenim poljima, pretraživanju podataka i izvršavanju računalnog koda, rekao je Brendan Burke, viši analitičar za nove tehnologije u PitchBooku, u intervjuu za TechCrunch. Jedna od najvećih prepreka širokoj primjeni generativne AI tehnologije su ogromni računarski zahtjevi koje ta tehnologija postavlja. Analitičari iz Baina kako će generativna AI potaknuti kompanije da grade podatkovne centre gigavatne veličine, koji troše 5 do 20 puta više energije nego prosječni današnji podatkovni centri, što će dodatno opteretiti već napete lance opskrbe radnom snagom i električnom energijom. Već sada, potražnja za energetskim kapacitetima podatkovnih centara, potaknuta generativnom AI tehnologijom, produžuje životni vijek termoelektrana na ugljen. Morgan Stanley procjenjuje da bi, ako se ovaj trend nastavi, globalne emisije stakleničkih plinova do 2030. godine mogle biti tri puta veće nego da generativna AI nije razvijena. Nekoliko najvećih svjetskih operatera podatkovnih centara, uključujući Microsoft, Amazon, Google i Oracle, najavilo je investicije u nuklearnu energiju kako bi smanjili sve veće oslanjanje na neobnovljive izvore energije, piše Poslovni puls. VEZANO Saga Microsofta i OpenAI-a: Bliskost, nesuglasice, pomirenja, ovisnost
Hoće li Google biti podijeljen na nekoliko kompanija
Marx.ba Nakon što je okružni sud u saveznoj prijestolnici SAD Washingtonu u avgustu presudio da tehnološki div Google ima nezakonit monopol u online pretraživanju, američko Ministarstvo pravosuđa objavilo je u utorak da će od kompanije zahtijevati temeljne promjene u načinu na koji to radi poslovanje. Također će razmotriti naređivanje Googleu da podijeli kompaniju. Predstavnici američke administracije napisali su u sudskim dokumentima da je među strukturnim promjenama koje bi se mogle zahtijevati od Googlea ukidanje operativnog sistema Android za pametne telefone ili preglednika Chrome, prenosi njemačka novinska agencija dpa. Ministarstvo pravosuđa također bi moglo tražiti Googleu zabranu sklapanja ugovora koji tehnološkom divu Appleu plaćaju desetke milijardi dolara svake godine za favoriziranje njegovih proizvoda za pretraživanje. Na stolu je i zahtjev da Google svoje podatke pretraživanja učini dostupnima konkurentima. Kad bi vlasti nametnule temeljne promjene u poslovanju Googlea ili čak podijelile kompaniju, to bi značilo značajan zaokret u odnosu američkih regulatora prema tehnološkim kompanijama. Otkako prije dva desetljeća nisu uspjeli slomiti giganta Microsoft, tehnološke kompanije su uglavnom pustili na miru. Kako su iz Googlea odgovorili na vijest, smatraju da je ideja o takvim promjenama radikalna. Osim toga, tehnološki div se žalio na presudu iz avgusta. Iz kompanije su tada objavili da odluka suda potvrđuje njihov status najbolje tražilice. Uvjereni su da vlasti žele spriječiti da tražilica bude dostupna svima. No, presuda bi mogla utjecati na sudske odluke u području online oglašavanja, gdje su velike tehnološke kompanije također dugo bile meta kritika zbog navodnih kontroverznih praksi.
Razvili savitljivi mikroprocesor bez silicija
Marx.ba Inženjeri kompanije Pragmatic Semiconductor u saradnji sa naučnicima smeričkog Univerziteta Harvard, razvili su Flex-RV, 32-bitni savitljivi RISC-V mikroprocesor bez silicija. Uređaj se sastoji od tranzistora tankog filma od indij galij cink oksida na fleksibilnoj poliimidnoj podlozi, što omogućuje izradu ultrajeftinog savitljivog mikroprocesora. Flex-RV također integrira programabilni hardverski akcelerator mašinskog učenja (ML) unutar mikroprocesora i demonstrira nove instrukcije za proširenje skupa instrukcija RISC-V za pokretanje ML radnih opterećenja. Implementiran je, proizveden i demonstriran da radi na 60 kHz uz potrošnju manje od 6 mW snage. Njegova funkcionalnost, kada je sastavljen na fleksibilnu štampanu ploču, potvrđena je tokom izvođenja programa pod ravnim i uskim uvjetima savijanja, ne postižući u prosjeku varijacije performansi od 4,3%. Flex-RV je pionir ere 32-bitnih mikroprocesora otvorenog standarda bez silicija koji će koštati manje od jednog američkog dolara, a Pragmatic Semiconductor kaže da će demokratizirati pristup računarstvu i otključati nove aplikacije u nosivim uređajima, uređajima za zdravstvenu njegu i pametnim pakiranjima proizvoda. Dosadašnje testiranje pokazalo je da procesor može raditi dok je savijen u mnogim konfiguracijama. Tim predlaže da bi idealna primjena bila EKG flaster postavljen na prsa pacijenta, zajedno s elektrodama koje bi mogle uhvatiti otkucaje srca, omogućujući liječniku da prati aritmiju ili druge bolesti, piše Vidi.
Kampanja bez granica: Wendy’s ne štedi glavnog konkurenta
N. D. Američki Wendy’s prodaje svoj Frosty za 1 dolar i snima i reklame o McDonald’su. Odlučili su da prodaju svoj desert za 1 dolar do kraja mjeseca, ali također podsjećaju kupce na dugogodišnji problem svog rivala sa pokvarenim mašinama za sladoled. Vjerovatno je bilo samo pitanje vremena kada će Wendy’s početi koristiti McDonald’sove pokvarene mašine za sladoled u vlastitim marketinškim naporima. Lanac brze hrane sa sjedištem u Dablinu u Ohaju planira prodati male veličine svojih popularnih Frosty deserta za 1 dolar do kraja ovog mjeseca, ili oko pet dana. To je klasičan popust na određeni artikl, ključan u trenutku kada kupci traže jeftine opcije brze hrane. Ali ovo je Wendy’s, koji je na svojim kanalima društvenih medija razvio nevjerovatnu ličnost, gdje je poznat po tome ne štedi baš nikoga, s posebnim naglaskom na McDonald’s. Wendy’s koristi ponudu da se podsijava u zloglasnim mašinama za sladoled McDonald’s. Kompanija radi s programerom web stranice McBroken.com, gdje kupci mogu vidjeti da li je njihova lokalna McDonald’s mašina za sladoled stvarno funkcionalna. – Wendy’s se pojavljuje za obožavatelje širom zemlje sa ukusnim, pouzdanim Frosty poslasticama. Naši klijenti mogu računati na Frosty kada im je najpotrebniji, navodi se u objavi kompanije. Skoro 15% McDonald’sovih mašina za sladoled pokvareno je u srijedu rano popodne, navodi se na web stranici. McBroken.com sada prikazuje lokacije Wendy’sa na lokalnoj mapi koja prikazuje McDonald’s sa prekidima i radećim mašinama za sladoled. Tu je i Wendy’s oglas na vrhu. Wendy’s kaže da se aparati za sladoled u McDonald’su najčešće pokvare od 11 do 15 sati, a gradovi u kojima su kvarovi najčešći su Čikago, Hjuston, Las Vegas, Njujork i Los Anđeles. Kada mašina za sladoled ne radi, obično ne radi dva do tri sata. McDonald’sove mašine za sladoled, koje prave McFlurry deserte, kornete za sladoled i kolače od sladoleda, godinama su popularna tema razgovora dok frustrirani kupci odlaze na društvene mreže u znak protesta protiv ovog problema. Obrazloženje iza ovog problema postalo je popularno u medijima i čak je očigledno privuklo pažnju savezne vlade, koja prati pravila koja davaoci franšize postavljaju svojim primateljima franšize. I postala je popularna tema za rivale koji ne mogu da odole porivu da se rugaju sa McDonald’som dok guraju svoje ponude.
Američki električni leteći automobil mogao bi uskoro u serijsku proizvodnju
Marx.ba Kalifornijski startup, ili kako se sami nešto zvučnije opisuju “kompanija za održivu mobilnost” Alef Aeronautics, načinila je velik korak ka dovođenju svog prvog proizvoda na tržište. Nakon predstavljanja krajem 2022. godine, pa potom i lanjskog dobivanja dozvole za obavljanje pokusnih letova, njihov leteći automobil sada je dobio i partnere za serijsku proizvodnju. Alef je za to angažirao dvije kompanije, PUCARA Aero i MYC, koji su specijalizirani za proizvodnju komponenata u avioindustriji. Među njihovim se kupcima ističu Boeing i Airbus. Za svoje klijente su dosad već proizvodili stotine dijelova, kako za civilne, tako i za vojne avione, helikoptere i dronove. Specijalnost su im dijelovi motora, strukturalne komponente, kao i instalacija električnih i hidrauličnih sistema te avionike. S tim iskustvom, trebali bi biti sposobni provesti plan Alefa u stvarnost – pa tržištu ponuditi pravi, futuristički, leteći automobil. Leteći automobil Model A predstavljen je prije dvije godine. Oblikom nalikuje na maleni cestovni coupé, s tom razlikom što ima mogućnost i voziti cestom i letjeti zrakom. Na cesti bi trebao s jednim punjenjem baterija moći prevaliti oko 320, a zrakom oko 180 kilometara, pritom prevozeći uz pilota najviše jednog putnika. Pogon bi bio baterijsko-električni s osam rotora, bez otvorenih propelera, jer njih u potpunosti pokriva mrežasta gornja površina karoserije. Najavljen je i poluautomatski sistem sigurnosti i stabilizacije u letu. Alef je već zaprimio oko 3.200 narudžbi za ovaj proizvod, a ranije je bilo najavljeno da mu je planirana cijena nemalih 300.000 dolara. Narudžbe se i dalje mogu predati putem njihove stranice, gdje se uplaćuje polog od 150 dolara za redovni ili pak 1.500 za prioritetni red čekanja. Električni VTOL automobil bit će izrađen prema standardima koje propisuju FAA i EASA te ostala relevantna tijela, proizvodnja bi trebala započeti već u četvrtom tromjesečju sljedeće godine, a ubrzo nakon toga najavljuju se i prve isporuke. Ostvari li se sve to kako ambiciozno najavljuju iz Alefa, sljedeći će im projekt biti još atraktivniji. U razvoju je, naime, Model Z, leteći četverosjed po planiranoj cijeni od samo 35.000 dolara, s očekivanim dolaskom na tržište 2035. godine, piše Bug.
Američki Apollo preko BP-a kupuje udio u Transjadranskom plinovodu
Marx.ba Američka kompanija za upravljanje imovinom Apollo Global Management potpisala je s britanskim energetskim div BP-om ugovor o kupovini udjela u Transjadranskom plinovodu (TAP) za milijardu dolara. Apollo će postati manjinski dioničar u BP Pipelines TAP Limitedu koji drži 20 posto udjela u TAP-u. BP želi prodajom imovine pribaviti dvije do tri milijarde dolara do kraja godine, a transakcija s Apollom trebala bi biti zaključena u četvrtom tromjesečju, prenosi Hina, nakon pribavljanja potrebnih regulatornih dozvola. Plinovod je gradio konzorcij koji čine britanski BP, azerbejdžanski SOCAR i italijanski Snam s udjelima od po 20 posto, belgijski Fluxys s udjelom od 19, španski Enagás sa 16 i švicarski Axpo s udjelom od pet posto. Ukupna je vrijednost projekta iznosila 3,9 milijardi dolara. Plinovod je dovršen u oktobru 2020. i doprema plin iz polja Šah Deniz II u azerbejdžanskom dijelu Kaspijskog jezera kroz Tursku do granice s Grčkom Transanatolskim plinovodom (TANAP), dugim gotovo 2.000 kilometara. U Grčkoj TAP transportira plin 550 kilometara dugom dionicom do Albanije, gdje nakon 205 kilometara izlazi na obalu Jadranskog mora i cijevima na potezu dugom 110 kilometara stiže u prihvatni terminal u Italiji. Projekt bi trebao omogućiti transport deset milijardi prostornih metara plina godišnje, a u konačnici kapaciteti bi mu mogli biti udvostručeni. – TAP u roku od 45 do 65 mjeseci može udvostručiti svoj kapacitet i proširiti se, u fazama od po 20 milijardi prostornih metara, rekla je u martu 2022. voditeljica komercijalnog odjela Marija Savova. U planu je i gradnja Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) kojim bi se plin dopremao i u Hrvatsku, a gradi se i krak prema Bugarskoj i Rumuniji. Hrvatska je zainteresirana za gradnju Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) koji bi se protezao od Hrvatske preko Bosne i Hercegovine te Crne Gore do Albanije i spojio se na TAP, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković u junu prošle godine nakon samita Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) u Podgorici. – To je jedna od strateških tema i projekata. Hrvatska je za to itekako zainteresirana. Važno je obaviti dodatne konsultacije s Azerbejdžanom i sa svim zemljama koje su na tom pravcu, rekao je tom prilikom Plenković. Projekt TAP-a podržao je u septembru 2018. i tadašnji američki ministar energetike Rick Perry, istaknuvši na završetku trećeg samita Inicijative triju mora da je energetska sigurnost ključna za nacionalnu sigurnost. – To je posebno važno za ovu regiju gdje se zemlje srednje i istočne Evrope i dalje suočavaju s izazovima energetske sigurnosti i ovisnošću o jednom opskrbljivaču te ruskom agresivnom postavljanju, rekao je Perry. Od početka ruske invazije na Ukrajinu EU je znatno smanjila uvoz ruskog plina i danas najviše plina kupuje od Norveške, pišu Financije.
Autonomni kamioni na pragu komercijalne primjene
Marx.ba Aurora Innovation, kompanija sa sjedištem u Pittsburghu, planira početak komercijalnih operacija do kraja 2024. godine, s flotom od 20 autonomnih kamiona koji će saobraćati na autocesti 45 između Dallasa i Houstona. Aurora je već provela opsežna testiranja i uspostavila partnerstva s vodećim logističkim kompanijama poput FedExa, Uber Freighta i Wernera. Testiranja i komercijalizacija Uz Auroru, i druge kompanije aktivno razvijaju autonomnu tehnologiju za kamione. Kodiak Robotics planira proširiti svoje operacije i radi na unaprijeđenim programima inspekcije u saradnji s Udruženjem za sigurnost komercijalnih vozila. Torc Robotics, podružnica Daimler Trucka, cilja na komercijalizaciju autonomnih kamiona Freightliner Cascadia razine 4 do 2027. godine. Navistar se priprema za pokretanje autonomnog komercijalnog pilot-programa s klijentima, sarađujući s kompanijom Plus na integraciji autonomne tehnologije nivoa 4. Gatik AI planira svoje B2B operacije u Dallasu, Teksasu, ove godine. Regulatorno okruženje se tek razvija Regulatorno okruženje za autonomne kamione još uvijek se razvija. Trenutno ne postoje specifični američki savezni zakoni ili propisi koji reguliraju komercijalna autonomna vozila u Sjedinjenim Državama. Međutim, 25 američkih država donijelo je zakone koji omogućuju i reguliraju primjenu autonomnih vozila. Savezna uprava za sigurnost motornih vozila (FMCSA) priprema sigurnosne standarde za kamione s automatiziranim sistemima vožnje, iako nije jasno kada će ova pravila biti finalizirana. Neke države, poput Teksasa i Arizone, donijele su propise koji dopuštaju ili promiču upotrebu autonomnih komercijalnih vozila, piše Autonet.
Hoće li Apple “zasjati” na “It’s Glowtime” događaju
Marx.ba Apple, mediji i obožavatelji širom svijeta se pripremaju za ovogodišnji jesenji događaj, zakazan za 9. septembra 2024. u 10 sati ujutro po pacifičkom vremenu u sjedištu kompanije u Cupertinu, Kalifornija. Događaj nazvan “It’s Glowtime” očekivano će predstaviti novu liniju iPhonea 16 zajedno s nizom AI alata pod nazivom Apple Intelligence. Serija iPhone 16 bit će u centru pažnje, s očekivana četiri modela: iPhone 16, iPhone 16 Plus, iPhone 16 Pro i iPhone 16 Pro Max. Pro modeli će vjerovatno doživjeti značajnije nadogradnje, uključujući veće zaslone. Očekuje se da će iPhone 16 Pro porasti sa 6,1 na 6,3 inča, dok bi Pro Max mogao narasti sa 6,7 na 6,9 inča. Poboljšanja kamere također su na vidiku, posebno za Pro modele. Oba Pro modela mogla bi imati ultraširokougaonu kameru od 48 megapiksela, što je povećanje u odnosu na dosadašnjih 12 megapiksela. iPhone 16 Pro bi također mogao dobiti 5x optički zum, opciju koja je trenutno ekskluzivna za Pro Max varijantu. Značajan dodatak svim modelima iPhonea 16 očekuje se u vidu Action dugmeta. Ovo prilagodljivo dugme korisnicima omogućuje brz pristup različitim funkcijama. Pro modeli bi također mogli uvesti novo kapacitivno “dugme za snimanje” na desnoj strani, dizajniran za poboljšane mogućnosti snimanja fotografija i videozapisa. Apple Intelligence, nova AI platforma kompanije, trebala bi igrati dosad najznačajniju ulogu u revitalizaciji iPhonea. Ovaj skup AI alata, uključujući nadograđenu digitalnu asistenticu Siri, treba cijeli Appleov ekosistem uvesti u moderno doba. Opcije bi mogle uključivati poboljšano sažimanje poruka i obavijesti, iako naprednije mogućnosti možda neće biti dostupne odmah pri lansiranju. Događaj će također predstaviti ažuriranja linije Apple Watch. Očekuje se da će svi trenutni modeli – SE, Series 10 (ili X) i Ultra dobiti osvježenja. Series 10, koji obilježava desetu godišnjicu sata, mogao bi doživjeti redizajn s tanjim kućištem i nešto većim opcijama zaslona. U audio odjelu, Apple će vjerovatno predstaviti nove modele AirPods. Oni bi mogli uključivati ažuriranja osnovne i srednje verzije, s poboljšanom kvalitetom zvuka, USB-C punjenjem i potencijalno mogućnostima poništavanja buke za model srednje klase. Iako će fokus biti na hardveru, očekuje se da će Apple pružiti više detalja o svojim AI inicijativama. Kompanija se nastoji diferencirati od konkurencije tradicionalno naglašavajući i privatnost, kao nastavak dugogodišnje prakse zaštite korisničkih podataka. Vrijeme održavanja događaja je strateški odabrano. Dan iza je dugo očekivana predsjednička debata u SAD, koja će privući svu pažnju američkih medija te najava Evropske komisije o potencijalnim poreznim implikacijama za kompaniju. Kao i prethodnih godina, očekuje se da će novi iPhonei biti pušteni u prodaju ubrzo nakon događaja, s vjerovatnim datumom izlaska 20. septembra 2024. Događaj će biti uživo prenošen na raznim platformama, uključujući YouTube, Apple TV i Appleovu web stranicu. Analitičari industrije prate kako će Apple pozicionirati svoje AI opcije i hoće li one potaknuti novi ciklus nadogradnje za iPhone. S konkurentima poput Samsunga i Googlea koji već integriraju AI sposobnosti u svoje uređaje, Appleov ulazak u ovaj prostor smatra se ključnim za održavanje konkurentske prednosti na tržištu pametnih telefona, piše Bug.
Amerikanci poslovni neuspjeh vide kao “znak časti”, a Evropljani ga ne opraštaju
Marx.ba Istaknuti osnivač tehnoloških kompanija, Britanac Dan Wagner, a koji je prodao svoje kompanije za stotine miliona dolara, kaže da američki investitori poslovni neuspjeh vide kao “znak časti”, dok u Evropi neuspjeh često znači da možete završiti na “smetljištu”. Wagner je započeo svoju karijeru kao prodavač hi-fi uređaja u Londonu prije nego što je osnovao nekoliko poslovnih poduhvata. Među njima su Maid, jedna od prvih online IT kompanija koju je osnovao 1984. godine, a 1994. godine je uvrštena na berzu, čime je postao najmlađi direktor kompanije koja je kotirala na londonskoj berzi. Međutim, još jedna Wagnerova kompanija, Powa Technologies, mobilna e-commerce kompanija, koju je pohvalio bivši britanski premijer David Cameron i koja je bila britanski “jednorog”, neslavno je propala 2016. godine, piše Tech.eu. – Evropsko tržište rizičnog i privatnog kapitala fantastično se razvilo u posljednjih 40 godina. Sjećam se kada sam 1984. godine pokušavao prikupiti novac za Maid, svoju prvu firmu, ljudi su me ismijali, kada sam imao 20 godina. Sada postoji pravo tržište kapitala koje finansira poduzetnike sa sjajnim idejama u tehnologiji ili bilo čemu drugom i daje im priliku da uspiju, kaže Wagner. – Međutim, nivo kapitala koja je dostupan u SAD znatno je veći, nivo razumijevanja u Sjedinjenim Državama je znatno sofisticiraniji. I poduzetnici, koji su doživjeli neuspjeh kao što sam ja, zapravo dobivaju neku vrstu znaka časti, gotovo kao “neuspjeh ti je donio mnoge lekcije”. Dok u Evropi, mislim ako doživiš neuspjeh, posebno kad si u srednjim pedesetim godinama – gotov si. Nemaš više nikakvu vrijednost, mišljenja je Wagner, prenosi Poslovni puls.
Šta je Air Force Two
Marx.ba Air Force One je svima poznat kao avion koji koristi predsjednik Sjedinjenih Država, ali šta je onda Air Force Two. Potpredsjednik SAD za svoja putovanja koristi avion Air Force Two. Riječ je o Boeingovom modelu 757-200 koji nosi službenu oznaku C-32A. U ovom trenutku u floti postoje četiri takva aviona. Njima se također koristi i prva dama (kada ne putuje sa suprugom), a avion tada dobiva kodno ime “Executive One Foxtrot”, a koriste ih i drugi nacionalni politički rukovodioci SAD. Avion je modificiran kako bi se udobno smjestio potpredsjednik, prva dama, njihovo osoblje i drugi dostojanstvenici koji putuju. C-32 je podijeljen u četiri dijela. Prednji dio ima komunikacijski centar, kuhinju, toalet i 10 sjedišta u poslovnoj klasi. Drugi dio je potpuno zatvorena kabina za korištenje primarnog putnika. Sadrži prostor za presvlačenje, privatni toalet, odvojeni sistem za zabavu, dva prvoklasna okretna sjedišta… Treća sekcija sadrži konferencijski sto i prostor sa osam sjedišta u poslovnoj klasi. Zadnji dio kabine sadrži 32 sjedišta poslovne klase, kuhinju, dva toaleta i plakare. Iako taj avion nije tako medijski eksponiran kao Air Force One (o kojem je već snimljen niz filmova), avion zamjenika predsjednika SAD, Air Force Two ima napredni komunikacioni paket, uključujući poboljšane telefone, satelite, televizijske monitore, faksimile i fotokopirne mašine. C-32 ima najsavremeniju opremu za avioniku. Karakteristike aviona Boeing 757-200 (Air Force Two)