Litij iz američkog jezera mogao bi “pokretati” 375 miliona e-vozila
Marx.ba Američko ministarstvo energetike (DOE) nedavno je otkrilo rezultate opsežne analize koju je proveo Nacionalni laboratorij Lawrence Berkeley, otkrivši veliku zalihu litija ispod Saltonskog mora. Riječ je o plitkom, kopnenom, vrlo slanom vodenom dijelu u okruzima Riverside i Imperial na jugu Kalifornije. Ova vodena masa leži na rasjedu San Andreas unutar Saltonskog korita koje se proteže sve do Kalifornijskog zaljeva u Meksiku. Procjenjuje se da tamošnji podzemni rezervoar vruće slane vode sadrži dovoljno litija za proizvodnju nevjerovatnih 375 miliona baterija za električna vozila pa ne čudi ga ga je guverner Gavin Newsom nazvao “Saudijskom Arabijom litija”. I doista, ovo otkriće pozicionira Saltonsko more kao jedno od najvećih nalazišta litijeve slane vode na svijetu i najavljuje seizmičku promjenu u američkom pristupu proizvodnji litija. – Litij je ključan za dekarbonizaciju ekonomije i ispunjavanje ciljeva predsjednika Bidena o 50% usvajanja električnih vozila do 2030. godine, stoji u službenoj izjavi,prenosi Bug. Saltonsko more dosad je bilo na zlom glasu kao centar ekološke katastrofe, učestalih suša, toplinskih valova i masovnog pomora ribe. No sad bi moglo doživjeti renesansu zahvaljujući zelenoj energiji. Procjenjuje se naime da će područje poznatih geotermalnih izvora povećati svoj kapacitet proizvodnje geotermalne električne energije s 400 megavata (MW) na čak 2.950 MW. Jezero je sada postalo centralna tačka za ekstrakciju litija iz geotermalne slane vode, a nova studija pozicionirala je Saltonsko more kao ključ zadovoljavanja pa čak i premašivanja globalne potražnje za litijem u narednim desetljećima. Rezervoar litija mogao bi dakle zadovoljiti američke potrebe za litijem, pa i šire, ali iskorištavanje i vađenje ovog resursa u komercijalnim razmjerima neće biti lak zadatak. Kompanije kao što su Berkshire Hathaway Energy i Controlled Thermal Resources razvijaju tehnologije direktne ekstrakcije litija (DLE) iz slane vode, što je ekološki daleko prihvatljivije od trenutnih štetnih praksi poput otvorenog bušenja i masivnih bazena za isparavanje. Privlačnost domaćeg, ogromnog izvora litija privlači ulagače među kojima su i GM, Ford i Stellantis. No, Saltonsko more kao potencijalna elektrana litija otvara i brojna pitanja o izvedivosti i održivosti ekstrakcije litija tako velikih razmjera. – Trebat će vremena da ovaj projekt urodi plodom, ako bi se uopće trebao pokrenuti, upozorava Elecek, internetska stranica posvećena izvještavanju o čistoj energiji. Skeptičan je i Los Angeles Times koji podsjeća da dosad nijedna kompanija nije uspješno ekstrahirala litij iz slane vode Saltonskog mora što potiče sumnju u praktičnost i ekonomsku isplativost takvog pothvata.
Na najvećem tržištu prihodi od sportskih sponzorstava porasli u 2023. godini: Jedna kompanija prednjačila
N. D. Bliži se kraj 2023. – sjajne godine u svijetu sporta i zabave. Naravno, brendovi su željeli da učestvuju u svim tim akcijama na terenu i van njega. Prihodi od sponzorstva timova za glavne muške profi lige u SAD porastao su za više od 17%, dok su ženske lige doživjele povećanje od 35%, prema izvještaju SponsorUniteda, koji je pregledao sportska i zabavna partnerstva iz prošle godine. Jedan brend gaziranih pića bio je bez premca po broju sportskih sponzorstava u 2023. godini, a bio je i na vrhu liste po ponudama u drugim kategorijama zabave. Coca-Cola, koja je ove godine ostvarila 938 poslova sa svjetskim sportskim objektima, navodi SponsorUnited. To je skoro duplo više od konkurentskog Pepsija, koji je imao drugi najveći broj sportskih sponzorskih ugovora ove godine, sa 499. PepsiCo brend Gatorade bio je broj 3, sa 493. Ostali vrhunski sportski sponzori su Adidas i Nike, koji su zauzeli 4. i 5. mjesto. Nike i Adidas, međutim, bili su dva najbolja brenda po broju poslova sa međunarodnim sportistima za razliku od nekretnina. Tri brenda piva našla su se visoko na listi (Bud Light, Michelob Ultra i Budweiser), kao i dva proizvođača automobila (Toyota i Ford) i dva lanca brze hrane (McDonald’s i Chick-fil-A). Coca-Cola je takođe bila na vrhu liste kada su u pitanju poslovi sa poznatim ličnostima i uticajnim ličnostima, pošto je ove godine potpisala 41, prema izveštaju. Amazon i L’Oréal bili su blizu, sa po 38 ponuda. Iako je NFL (američki fudbal) donio najveći sponzorski prihod od bilo koje američke muške profi lige sa oko 2 milijarde dolara, što je povećanje od 14% u odnosu na isti period prethodne godine, MLB (bejzbol) je zabilježio najveći rast od 23%. To je dijelom zahvaljujući odluci lige da dozvoli sponzore dresova ove sezone, navodi se u izvještaju. Tokom prve godine prodaje te imovine MLB-a, liga je zaradila 129 miliona dolara ukupnog prihoda od reklama za dresove za 16 timova, procjenjuje se u izvještaju, sa srednjom cijenom reklame od 6 miliona dolara. NHL (hokej), u svojoj drugoj godini prodaje reklama na dresu, donio je procijenjenih 93 miliona dolara prihoda za sezonu 2022-2023, sa 13 timova. NBA (košarka) je zaradila procijenjenih 216 miliona dolara sponzorskog prihoda za dresove za svoju sezonu 2022–2023 – sedmu tokom koje je dozvolila reklame na dresovima (sa pet timova). A MLS (fudbal) je zaradio 136 miliona dolara prihoda od reklama na dresovima u 2023., što je bila 17. godina sa imovinom, procjenjuje se u izvještaju, sa samo jednim timom u ligi bez sponzora dresa.
Novembar s najvećim mjesečnim rastom na Wall Streetu u više od godinu dana: Uzlet i u Evropi
Marx.ba Na Wall Streetu su u četvrtak S&P 500 i Dow Jones indeks porasli i tako završili novembar s najvećim mjesečnim rastom u više od godinu dana. Dow Jones ojačao je jučer 1,47 posto, na 35.950 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,38 posto, na 4.567 bodova. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,23 posto, na 14.226 bodova. U cijelom novembru Dow Jones porastao je 8,8 posto, što je njegov najveći mjesečni dobitak od oktobra prošle godine. S&P 500 skočio je, pak, 8,9, a Nasdaq indeks 10,7 posto, pa su zabilježili najveći mjesečni skok od jula prošle godine. To se zahvaljuje slabljenju inflacije u SAD-u zbog čega su ulagači uvjereni da je američka centralna banka završila ciklus povećanja kamatnih stopa. Uz to, američka ekonomija stabilno raste, pa se procjenjuje da će izbjeći recesiju, unatoč oštrom povećanju kamata Feda u posljednjih godinu i po dana. Ulagači posljednjih dana pažljivo prate poruke čelnika Feda iz kojih se može zaključiti da je centralna banka vjerovatno završila ciklus povećanja kamata. No, ovisno o kretanju inflacije, kamate bi se mogle zadržati na povišenim nivoima duži period nego što se očekuje. Optimističniji analitičari procjenjuju da bi Fed mogao početi smanjivati kamate već u martu, dok oni realniji to očekuju polovicom iduće godine. I evropske su berze snažno porasle u novembru – Stoxx indeks 600 najvažnijih evropskih dionica porastao je gotovo 6 posto. Azijski MSCI indeks porastao je, pak, u novembru više od 7 posto, što je njegov najveći mjesečni skok od januara. Zahvaljujući tome, MSCI indeks 47 najvećih svjetskih berzi porastao je prošlog mjeseca gotovo 9 posto, nakon tri mjeseca pada.
Svjetska lista konkurentnosti: Ovo su vodeće “digitalne nacije”
Marx.ba Nalazi ovogodišnjeg IMD-ove Svjetske liste digitalne konkurentnosti (WDCR) daju uvid u to kako različite zemlje pristupaju digitalnoj transformaciji u doba umjetne inteligencije (AI). Drugim riječima, šta je potrebno da nacije budu istinski digitalne, što je sve važnija osobina u vrijeme kada pojava digitalne tehnologije već transformira društvo. Ukupno je istraživano 64 ekonomije (BiH nije uvrštena). Najbolje ekomomije na ovogodišnjoj listi su one koja se mogu smatrati “digitalnim nacijama”, tj. zemlje koje omogućuju puno usvajanje digitalnih tehnologija, uključujući AI, od strane vlada, kompanija i pojedinaca. Nakon što su prošle godine pale na drugo mjesto – po prvi put od početka izdavanja WDCR-a 2017. – Sjedinjene Američke Države su se ove godine vratile na prvo mjesto sa snažnim rezultatima u sva tri faktora: znanje, tehnologija i spremnost za buduće izazove. Nizozemska je napredovala četiri mjesta i zauzela drugo mjesto, a odmah iza nje je Singapur, koji je zauzeo prvo mjesto u tehnološkom faktoru. Danska, sveukupni lider Svjetske liste digitalne konkurentnosti za 2022., pala je na četvrto mjesto, uglavnom zbog pada spremnosti za buduće izazove i tehnoloških faktora. Švicarska, prvoplasirana ekonomija u faktoru znanja, zadržala je svoju poziciju i zaokružuje prvih pet prvoplasiranih. – Iako ne mjerimo specifične pokazatelje umjetne inteligencije, ta tehnologija stoji u centru nekoliko podfaktora koje ocjenjujemo: talent, regulatorni i tehnološki okviri te prilagodljivi stavovi i poslovna agilnost. Na novou podataka, kvalitetsdigitalne regulacije, raspoloživo financiranje za razvoj tehnologije i stepen agilnosti poduzeća, sve su to podatkovne točke koje su uključene u umjetnu inteligenciju, objašnjava profesor Arturo Bris, direktor IMD-ovog Svjetskog centra za konkurentnost. Tehnologija umjetne inteligencije i briga o nacionalnoj sigurnosti u centru su još jednog značajnog trenda koji se opaža na listi: sve veći fokus na kibernetičku sigurnost. Od 4.000 viših rukovoditelja širom svijeta koji su odgovorili na anketu WDCR-a, samo 5 posto njih je reklo da u protekloj godini nisu implementirali nikakve nove mjere kibernetičke sigurnosti. Inače, od zemalja bivše Jugoslavije na ovoj listi su se našle Slovenija i Hrvatska. Slovenija je 37., na istoj poziciji kao i prošle godine dok je Hrvatska koja je ove godine pala za jedno mjesto i sada je na 44. poziciji.
Dobra vijest: Najveća svjetska ekonomija izbjeći će recesiju
Marx.ba Na evropskim su berzama u četvrtak ujutro cijene dionica blago porasle dok ulagači čekaju prvu procjenu Eurostata o inflaciji u eurozoni. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,2 posto, pa je na putu dobitaka u ovom mjesecu od oko 6 posto. Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,12 posto, na 7.430 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,29 posto, na 16.215 bodova, a pariški CAC 0,25 posto, na 7.285 bodova. U fokusu ulagača bit će danas prva procjena Eurostata o inflaciji u eurozoni u novembru. Očekuje se daljnje slabljenje inflacijskih pritisaka, što su pokazali i jučer objavljeni podaci o inflaciji u Njemačkoj. I na azijskim su berzama cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati u plusu 0,2 posto. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,1 i 0,7 posto. Azijski MSCI indeks porastao je od početka novembra 6,7 posto, što je njegov najveći mjesečni skok od januara. To se ponajviše zahvaljuje slabljenju inflacije u zapadnim zemljama zbog čega su ulagači uvjereni da su tamošnje centralne banke završila ciklus povećanja kamatnih stopa. No, nakon snažnog skoka u prvoj polovini novembra, posljednjih dana ulagači su oprezni jer nema novih vijesti koje bi podržale daljnji rast cijena dionica. Tako i na Wall Streetu posljednjih dana berzovni indeksi stagniraju. Dow Jones jučer je ojačao 0,04 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,09, a Nasdaq indeks 0,16 posto. Jučer je objavljena druga procjena bruto domaćeg proizvoda (BDP) SAD, prema kojoj je ekonomija u trećem tromjesečju porasla 5,2 posto na anualiziranoj razini, više nego što se očekivalo. To je dobra vijest jer pokazuje da će najveća svjetska ekonomija izbjeći recesiju, unatoč oštrom povećanju kamata od početka prošle godine. No, tako snažan rast znači i da bi se inflacija mogla zadržati na povišenim nivoima. Ulagači posljednjih dana pažljivo prate poruke čelnika Feda iz kojih se može zaključiti da je središnja banka vjerovatno završila ciklus povećanja kamata, piše Poslovni. No, ovisno o kretanju inflacije, kamate bi se mogle zadržati na povišenim nivoima duže razdoblje nego što se očekuje. Optimističniji analitičari procjenjuju da bi Fed mogao početi smanjivati kamate već u martu, dok oni realniji to očekuju polovinom iduće godine.
Svjetske berze porasle četvrtu sedmicu zaredom, špekulira se o smanjenju kamata
Marx.ba Na svjetskim su berzama cijene dionica i prošle sedmice porasle jer su ulagači uvjereni da je ciklus zaoštravanja monetarne politike završen, pa se već špekulira i o skorašnjem smanjenju kamatnih stopa. Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice porastao 1,3 posto, na 35.390 bodova, dok je S&P 500 ojačao 1 posto, na 4.559 bodova, a Nasdaq indeks 0,9 posto, na 14.250 bodova. Rast indeksa četvrtu sedmicu zaredom zahvaljuje se uvjerenju ulagača da je američka centralna banka završila ciklus povećanja kamatnih stopa jer svi posljednji podaci pokazuju da inflacija u SAD slabi, a da se rast ekonomije usporava. To su potvrdili gotovo svi izvještaji o proizvodnji, raspoloženju potrošača i tržištu rada, objavljena prošle sedmice. Po svemu sudeći, unatoč oštrom povećanju kamata Feda u posljednjih godinu i po dana, najveća svjetska ekonomija izbjeći će recesiju. – Opća slika tržišta je solidna. Unatoč zabrinutosti za ekonomiju i predstojeću prazničnu potrošnju, tržište djeluje održivo uoči razdoblja u kojemu cijene dionica obično rastu, kaže Quincy Krosby, strateginja u tvrtki LPL Financial. Sada se ponajviše špekulira o tome kada bi Fed mogao početi smanjivati kamate. Na tržištu novca procjenjuje se da bi prvo smanjenje kamata Feda moglo uslijediti već u martu, a da bi u cijeloj idućoj godini kamate mogle biti smanjene za cijeli postotni bod. Obim trgovanja bio je prošle sedmice znatno manji nego inače zbog Dan zahvalnosti. Zbog tog praznika se u četvrtak u SAD nije radilo, a u petak se na Wall Streetu radilo skraćeno. Idućih dana najviše će se pratiti podaci o potrošnji na početku sezone prazničnog “shoppinga”, o čemu bi moglo ovisiti kretanje cijena dionica u trgovačkom, ali i ostalim sektorima. I na većini evropskih berzi cijene si dionica prošle sedmice porasle. Frankfurtski DAX indeks ojačao je 0,7 posto, na 16.029 bodova, a pariški CAC 0,8 posto, na 7.292 boda. No, londonski FTSE oslabio je 0,2 posto, na 7.488 bodova.
Rezultat istraživanja: Električna vozila voze se manje od automobila na naftu
Marx.ba Ono što je dobro za General Motors, dobro je i za Ameriku, znao je reći Charles Wilson u vrijeme dok je predsjedavao korporacijom. Za galone potrošene nafte tada se nije pitalo, ali sad se vremena ubrzano mijenjaju. Električni automobili istiskuju one na benzin i dizel, no čini se da to nije jedina vijest. Izgleda da njihovi vlasnici u njima prevaljuju bitno manju kilometražu. Takav je barem zaključak dosad najvećeg istraživanja vozačkih navika vlasnika elektromobila koju objavljuje časopis Joule. Ti podaci proturječe očekivanjima proizvođača i regulatornih tijela poput Agencije za zaštitu okoliša (EPA) koji su smatrali da po pitanju pređenih kilometara nema bitnih razlika između električnih vozila i onih pogonjenih naftnim derivatima. Novo istraživanje dovodi u pitanje tu pretpostavku i sugerira da možda precjenjujemo uštede emisija iz električnih vozila. Studija o prijeđenoj kilometraži električnih vozila koju su proveli istraživači Sveučilišta Univerziteta Washington i američkog Nacionalnog laboratorija za obnovljivu energiju (NREL) zbrojila je podatke brojača kilometara za 12,9 miliona automobila i 11,9 miliona SUV vozila između 2016. i 2022. Pokazalo se da su BEV automobili godišnje odvozili 7.000 kilometara manje od “naftaša”. Pritom su električni automobili putovali 11. 530 kilometara, a oni na benzin 18.736 km – električni SUV-ovi prevalili bi godišnje 17.038 km, dok su oni na naftu putovali 20.833 kilometara. – Ljudi pretpostavljaju da je kupovina električnog vozila dobra za okoliš, i općenito jest, ali utjecaj se povećava s kilometražom, kažu autori studije koja jasno pokazuje da ih trenutna generacija vlasnika električnih vozila ne koristi toliko koliko automobile na naftne derivate. – Za maksimalni učinak potrebni su nam vozači s najvećom kilometražom za upravljačem EV-a, a ne vozači s malom kilometražom, poručili su. Iako to nije u fokusu studije, istraživači spominju i moguće faktore koji su utjecali na rezultate studije, od manjka infrastrukture za punjenje koja ograničava putovanja na veće udaljenosti, do činjenice da, barem u SAD, vlasnici električnih automobila često posjeduju više vozila i očito raspoređuju svoje godišnje kilometre na svako od njih, što rezultira manjom ukupnom kilometražom na električnom vozilu koja se koriste na kraćim relacijama, odnosno za gradsku i lokalnu vožnju.
Trgovinski sukob SAD i Kine: Koje zemlje na tome najviše profitiraju
Marx.ba Tenzije između SAD i Kine mijenjaju dobro poznati lanac snabdijevanja, koji otvara vrata ka drugim ekonomijama. Tako su neke zemlje postale ključni ekonomski “konektori” u fragmentiranom svijetu. Kao grupa, pet zemalja koje su se nametnule su 2022. zabilležile 4 triliona dolara ekonomske proizvodnje, više od Indije i skoro isto koliko i Njemačka ili Japan. Uprkos njihovoj veoma različitoj politici i prošlosti, oni dijele oportunističku želju da iskoriste ekonomski nepredviđeni prihod pozicionirajući se kao nove veze između SAD i Kine ili Kine, Evrope i drugih azijskih ekonomija. Predstavljaju 4% globalnog bruto domaćeg proizvoda, ali su privukli nešto više od 10%, ili 550 milijardi dolara, svih takozvanih grinfild investicija od 2017. goodine. Ovaj izraz opisuje izdatke za nove fabrike, kancelarije i druge objekte strane kompanije, koja osniva ili širi poslovanje u drugoj zemlji. Također, konektori su dokaz da je priča o kraju globalizacije pretjerana. Roba i kapital se i dalje kreću preko granica, čak i više njih, zapravo prenosi Bloomberg. Vijetnam: Delikatna ravnoteža Uloga Vijetnama kao ekonomije povezivanja je pojačana, otkako je bivši američki predsjednik Donald Trump uveo carine na kinesku robu, a pandemija je pooštrila kontrolu lanaca snabdijevanja. Svojom kombinacijom niskih troškova rada, poboljšanja infrastrukture i šireg spiska trgovinskih sporazuma, Vijetnam je privukao mnoštvo kompanija. SAD su odredište za oko trećinu vijetnamskog izvoza, dok je Kina najveći dobavljač materijala za vijetnamske proizvođače, od mašina do materijala za odevne predmete. Vijetnam je zvanično unaprijedio veze sa SAD u septembru, prebacujući odnos na “sveobuhvatno strateško partnerstvo”, diplomatski status koji je ranije bio rezervisan za nekoliko odabranih, uključujući Kinu i Indiju. SAD su takođe u septembru najavile partnerstvo kako bi pomogle Vijetnamu da razvije svoju industriju poluprovodnika u nastajanju. Vijetnam je takođe član Regionalnog sveobuhvatnog ekonomskog partnerstva, trogodišnjeg sporazuma o slobodnoj trgovini koji je predvodila Kina. Poljska: Kuća baterija za EV Kada je poljska vlada prošle godine objavila da će zemlja graditi sopstvenu marku električnih vozila, nazvanu Izera, to je bio jasan signal da je nacija koja se nekada hvalila sa nekoliko svojih marki ima veće ambicije nego da bude proizvodno centar za zapadnoevropske proizvođače automobila. Državna kompanija ElektroMobiliti Poljska potpisala je ugovor sa kineskom Geli Holding Grupom 2022. godine o isporuci tehnologije za projekat. Planirano je da proizvodnja hatchback modela i SUV-a počne krajem 2025. godine. Poljska već ima dobro uspostavljene veze sa evropskom automobilskom industrijom, a giganti kao što su Volkswagen AG i Mercedes-Benz AG postavljaju fabrike za proizvodnju električnih vozila u zemlji. Ali strane investicije su porasle poslednjih godina, pri čemu je značajan deo od 125,1 milijardi dolara grinfild investicija koje je privukla od 2017. došao iz daljine. Isporuke litijum-jonskih baterija proizvedenih u Poljskoj prošle godine su iznosile 38 milijardi zlota (8,9 milijardi dolara), što je ekvivalentno 2,4% ukupnog izvoza, prema zvaničnim podacima. Vrijednost kineskog izvoza u Poljsku porasla je za 112 posto od 2017, na 38,2 milijarde dolara prošle godine. Zavisnost od kineskih inputa se naširoko smatra potencijalnom ranjivošću za evropsku industriju električnih vozila u nastajanju, koja je također pod napadom plime uvoza generalno jeftinijih kineskih plug-in automobila. Ipak, na mjestima kao što je Poljska, dugoročni geostrateški problemi imaju manju težinu od trenutnog ekonomskog podsticaja koji nova postrojenja mogu da pruže. Meksiko: Sporedna vrata u SAD Ove godine Meksiko je pretekao Kinu kao najveći izvoznik robe u SAD. Ali to ne govori cijelu priču o tome kako se mijenja njen ekonomski odnos sa kolosom u susjedstvu – i ostatkom svijeta. Od 2017., vrijednost meksičkog uvoza iz Kine nominalno raste brže od vrijednosti njegovog izvoza u SAD. To je zato što su mnogi proizvođači, koji ovih dana otvaraju fabrike u pograničnim državama Meksika, kineske kompanije, koje prodaju sve, od auto dijelova do namještaja, sa fokusom na američko tržište. Meksička asocijacija privatnih industrijskih parkova anketirala je svoje članove ranije ove godine i saznala da očekuju da će u naredne dvije godine jedna od pet novih kompanija, biti kineska. Jedna od najvećih prednosti za kineske kompanije je 30-godišnji sporazum o slobodnoj trgovini ove zemlje sa SAD i Kanadom. Trump nije računao na to da će kineske kompanije “naći u Meksiku sporedna vrata u SAD”, koja su im omogućila da izbegnu carine koje je nametnuo na američki uvoz iz Kine. Rezultat je da su najave o investicijama kineskih kompanija skočile za skoro 50% u 2022. godini, na 2,5 milijardi dolara. – Kineske kompanije su ušle u novu fazu globalne konfiguracije, a Meksiko je ključna karika u tom procesu, rekao je Zhang Run, kineski ambasador u toj zemlji. Maroko: Dom najvećih svjetskih rezervi fosfata Maroko, dom najvećih svjetskih rezervi fosfata, postaje važan igrač u transformaciji globalne automobilske industrije. Ovaj mineral je ključni sastojak u litijum-željeznim-fosfatnim (LFP) baterijama, brzorastućim nizom punjivih ćelija koje se koriste u električnim vozilima. Zemlja već ima rastući automobilski sektor, sa fabrikama u vlasništvu Renaulta i Stellantisa, koje proizvode hiljade automobila dnevno, uz podršku desetina etabliranih američkih dobavljača. Snažni trgovinski odnosi Maroka sa Evropom i SAD, zajedno sa njegovim ljubaznim odnosom prema stranim direktnim investicijama, čine ga mjestom susreta na kojem kompanije koje se nalaze na obje strane rastuće podjele između SAD i Kine mogu da se takmiče ili sarađuju. U 2022. godini, u Maroku je najavljeno 15,3 milijarde dolara u projektima novih grinfild fabrika koje finansiraju strani investitori, skoro koliko i prethodnih pet godina zajedno. A trend ne pokazuje znake usporavanja. U maju je kineska kompanija Gotion High-Tech Co. potpisala ugovor sa kraljevstvom o izgradnji fabrike baterija vredne 6,4 milijarde dolara, koja bi bila jedna od najvećih na svijetu. U septembru, CNGR Advanced Material Co., kineski proizvođač komponenti za baterije, najavio je projekat vrijedan 2 milijarde dolara za proizvodnju dovoljno LFP baterija za opremanje milion vozila godišnje. Indonezija: U potrazi za balansom Indonezija se aktivno udvara kompanijama iz SAD i Kine da ispune viziju predsjednika Džoka Vidoda o izgradnji čitavog lanca snabdijevanja električnim vozilima. Tesla i VolksWagen su pozvani da investiraju, sa ciljem da uravnoteže dominaciju kineskih kompanija u preradi nikla i proizvodnji baterija. To je već donijelo jedinstvene korporativne “brakove” širom geopolitičkih blokova. U martu, Ford je potpisao ugovor sa kineskom Zhejiang Huayou Cobalt Co. i brazilskom Vale SA o zatvaranju zaliha nikla, metala koji se koristi u proizvodnji EV baterija. Sa obiljem prirodnih resursa i populacijom
Američki stručnjaci kreirali učinkovitije bežično punjenje na većim udaljenostima
Marx.ba Trenutne podloge za bežično ili wireless punjenje, koje prvenstveno koriste indukciju na kratkim udaljenostima, pokazale su visoku učinkovitost, ali samo u neposrednoj blizini uređaja koji se puni. I to je problem s kojim se suočava industrija, posebno ona vezana uz pametne telefone. Novo istraživanje s američkog Univerziteta Aalto sada sugerira da se iskorištavanjem snage suzbijanja zračenja u petljastim antenama, ne samo omogućava punjenje uređana na znatno većim udaljenostima s više od 80 posto učinkovitosti, već i u različitim orijentacijama, kreirajući put novoj eri bežičnog prijenosa energije primjenjivog na bezbroj uređaja, od mobilnih uređaja do biomedicinskih implantata. Inženjeri s Aalta razvili su poboljšanu metodu za bežično punjenje na velikim udaljenostima. Poboljšanjem interakcije između odašiljačkih i prijemnih antena i iskorištavanjem fenomena “suzbijanje zračenja”, produbili su teoretsko razumijevanje bežičnog prijenosa energije izvan tradicionalnih induktivnih metoda, što je značajan napredak u tom području. Punjenje na kratkim udaljenostima koristi magnetska polja u blizini za prijenos energije s visokom učinkovitošću, ali na većim udaljenostima učinkovitost dramatično pada. Nova istraživanja pokazuju da se ova visoka učinkovitost može održati na velikim udaljenostima potiskivanjem otpora zračenja petljastih antena koje šalju i primaju energiju. Istraživači su stvorili način za analizu bilo kojeg sistema bežičnog prijenosa energije, bilo matematički ili eksperimentalno. To omogućava temeljitiju procjenu učinkovitosti prijenosa energije, kako na bližu tako i na daleku udaljenost, što prije nije učinjeno. Zatim su testirali kako funkcionira punjenje između dvije petljaste antene postavljene na znatnoj udaljenosti u odnosu na njihovu veličinu, utvrdivši da je suzbijanje zračenja mehanizam koji pomaže povećati učinkovitost prijenosa.
Biden potpisao naredbu: Bijela kuća predstavila sveobuhvatnu regulaciju umjetne inteligencije
Marx.ba Sukladno najavama, višemjesečnom radu stručnjaka i suradnji s 15 kompanija iz domene umjetne inteligencije, Bijela kuća je predstavila svoju regulativu, koja ima za cilj uvesti red u rastući segment umjetne inteligencije. Budući da velika većina svjetskih lidera u tom polju dolazi upravo iz SAD, ova će regulativa imat će utjecaja i na ostatak svijeta te načine na koji će se ovo područje razvijati u budućnosti. Američki predsjednik Joe Biden potpisao je Izvršnu uredbu o sigurnoj, zaštićenoj i pouzdanoj umjetnoj inteligenciji, opsežan i sveobuhvatan dokument. On ima više ciljeva, među kojima su reguliranje sigurnog daljnjeg razvoja te tehnologije na odgovoran način, osiguravanje konkurentske borbe i inovativnosti, ali i uključivanje jednakosti i pitanja ljudskih prava te zaštitu radnika, korisnika i američke industrije. U američkom zakonodavstvu predsjedničke izvršne uredbe igraju ključnu ulogu u provođenju zakona i upravljanju zemljom, a iako nisu zakoni u pravnom smislu, imaju istu snagu, prenosi Bug. Novi standardi i označavanje AI sadržaja Rast mogućnosti i sposobnosti umjetne inteligencije donosi i brojne implikacije, koje će ova Izvršna uredba pokušati obuhvatiti kako bi zaštitila građane od mogućih rizika. Uredbom se zahtijeva da developeri najmoćnijih AI alata s vlastima SAD dijele podatke o sigurnosnim testiranjima svojih sistema, pogotovo ako oni predstavljaju određeni rizik za nacionalnu ili ekonomsku sigurnost. Sve kompanije morat će razviti i standarde, alate i testove kako bi osigurali da AI radi na siguran i vjerodostojan način, o čemu će brinuti Nacionalni institut za standarde i tehnologiju. U nadzor će biti uključeni i Ministarstvo domovinske sigurnosti te Ministarstvo energetike, koji će uspostaviti novi Odbor za AI sigurnost. Posebno strogi standardi bit će postavljeni u domeni stvaranja opasnih bioloških materijala. Stvorit će se nacionalni standardi za otkrivanje AI generiranog sadržaja kako bi se spriječile prevare i manipulacije. Bit će izrađene i smjernice za jasno označavanje sadržaja stvorenog generativnom umjetnom inteligencijom. Zaštita privatnosti i ljudskih prava Od Kongresa se traži donošenje unaprijeđenih pravila o zaštiti privatnosti građana, koja uključuju i problematiku umjetne inteligencije. On moraju obuhvatiti procese treniranja AI sistema, upravljanja i pohrane podataka, pa do nemogućnosti generiranja rezultata u kojima bi podaci pojedinaca bili jasno vidljivima. AI algoritmi neće smjeti promovirati nejednakosti, diskriminaciju ili nepravdu, a bit će izrađene i jasne smjernice za korištenje tih tehnologija u pravosuđu – od određivanja kazni, uvjetnih otpusta, nadzora, prognoziranja zločina pa do forenzičke analize. Cilj toga je osigurati da pravni sistem SAD ne diskriminira građane ni po jednoj osnovi. Utjecaj na radnu snagu Predsjednička Izvršna uredba regulira i pitanje gubitka radnih mjesta, pa se njome potiče na kolektivno pregovaranje o radničkim pravima. Poslodavce se obavezuje na izradu principa kojima će se umanjiti štetni utjecaj AI na radna mjesta, bilo da je riječ o njihovom gubitku, standardima, zdravlju, sigurnosti ili prikupljanju podataka. Kompanije će morati izraditi i izvještaje o potencijalnim učincima umjetne inteligencije na tržište rada. Nastavit će se promovirati daljnja ulaganja u AI te pošten, otvoren i kompetitivan ekosistem, uz podršku studentima koji bi se željeli obrazovati u tom polju te malim poduzetnicima i developerima kako bi što bolje mogli iskoristiti prednosti AI alata. Pojednostavit će se i standardizirati uvjeti za imigrante koji će dolaziti u SAD kako bi se obrazovali i radili u području AI. Sve to trebalo bi osigurati da američka industrija ostane lider na polju umjetne inteligencije, ali i da sarađuje s vanjskim partnerima. Kad je riječ o vladinim agencijama, ova Uredba traži i uvođenje smjernica za korištenje AI u institucijama vlasti, također na brz, odgovoran i siguran način, uz pojačano zapošljavanje stručnjaka za AI na svim nivoima.