Amazon pokreće evropski “oblak”: Podatke će čuvati na serverima u EU i zapošljavati samo Evropljane
Marx.ba Amazon, globalna kompanija najpoznatija po internet trgovini, ali specijalizirana i za druge tehnološke usluge, objavila je da će u Evropi pokrenuti, putem kompanije Amazon Web Services (AWS) evropski cloud. Tzv. AWS-ov Sovereign Cloud namijenjen je za evropski javni sektor, prvenstveno za vlade i javne kompanije, ali i za klijente u visoko reguliranim industrijama. Kako stoji u objavi na stranicama Amazona, oblak će pohranjivati podatke na poslužiteljima koji se isključivo i samo “nalaze u Evropskoj uniji, a samo će zaposlenici AWS-a s prebivalištem u EU imati kontrolu nad operacijama i pružati podršku”. To konkretno znači da se AWS-ov posao u Evropi odvaja, barem na papiru, od poslovanja u SAD i kako je to potez koji bi trebao umiriti eropske regulatore, a usput i biti temelj za moguće ugovore sa brojnim evropskim državama i državnim kompanijama na području EU, piše Lider. Kao i s postojećim AWS regijama, korisnici će imati kontrolu i jamstvo, tumače u AWS-u, da kompanija neće pristupiti niti koristiti korisničke podatke u bilo koju svrhu bez pristanka klijenta. – Više od desetljeća sarađivali smo s vladama i regulatornim tijelima širom Evrope kako bismo razumjeli i zadovoljili rastuće potrebe u kibersigurnosti, privatnosti podataka i lokalizaciji, a odnedavno i digitalnom suverenitetu. S ovom novom ponudom, kupci i partneri širom Evrope imat će više izbora za postizanje operativne neovisnosti koja im je potrebna, bez kompromisa u pogledu najširih i najdubljih usluga u oblaku koje milijuni naših korisnika već danas poznaju i koriste, istakao je Max Peterson, potpredsjednik Sovereign Clouda u AWS-u u saopćenju objavljenom na stranicama Amazona. Naime, u usporedbi sa SAD, Evropska unija je itekako regulirala zakonodavstvo o privatnosti i sigurnosti, a evropski regulatori su još prošle godine pokrenuli istragu o korištenju usluga temeljenih na oblaku u javnom sektoru kako bi provjerilo jesu li u skladu s mjerama zaštite privatnosti. No, ova obećanja o tome da će poslovanje u Evropi biti puno reguliranije nego igdje drugdje pomalo podsjećaju na TikTokova uvjeravanja u SAD. Naime, kineska kompanija ByteDance isto tako uvjerava Amerikance i američkog zakonodavca da se podaci kojima TikTok raspolaže spremaju daleko od Kine i kineskih prstiju i da im se ne može pristupiti iz Kine. Inače, Amazon je dominantan globalni tržišni igrač u uslugama u oblaku i drži oko trećinu svjetskog tržišnog udjela. Osim toga, AWS je Amazonov najprofitabilniji odjel. Na drugom mjestu na globalnom tržištu usluga u oblaku su Microsoft Azure i Google.
Američka privreda u trećem tromjesečju snažno porasla, najviše u posljednje dvije godine
Marx.ba Sjedinjene Američke Države zabilježile su u trećem kvartalu 2023. godine rast privrede od 4,9 posto, što je više od očekivanja ekonomista te najbrži rast od četvrtog kvartala 2021. godine. Prema preliminarnim podacima odjela trgovine Ureda za ekonomsku analizu (The Bureau of Economic Analysis), SAD ovakav rast BDP-a od jula do septembra bilježi zbog snažne lične potrošnje. U drugom kvartalu 2023. privreda SAD rasla je 2,1 posto, a ekonomisti su procjenjivali da će prosječan rast u trećem kvartalu biti 4,3 posto. No američka privreda pokazala je ekonomsku otpornost, unatoč rastu kamatnih stopa. Osobna potrošnja rasla je prema anualiziranoj stopi 4 posto, što je veliki skok, budući da je u drugom kvartalu taj rast iznosio svega 0,8 posto, pri čemu su i proizvodi i usluge zabilježili su solidan rast. Također je rasla i potrošnja poduzeća, federalne vlade, investicije u stanogradnju te izvoz. Sljedeće sedmice u fokusu će biti sastanak američke centralne banke Fed na kojemu će odlučiti o daljnjem smjeru monetarne politike, odnosno nivoima kamatnih stopa. Za sada je Fed povećanjem kamatnih stopa nastojao suzbiti inflaciju i vratiti ju na ciljani nivo od 2 posto, bez naglog pada gospodarstva, prenosi Financial Times.
Američke tužbe koje zanimaju cijeli svijet: Kakve podatke pribavlja Meta preko Instagrama i Facebooka
Marx.ba Grupa od 33 savezne države SAD, uključujući Kaliforniju i Njujork, podnijela je tužbu protiv kompanije Meta zbog, kako se navodi, nanošenja štete mentalnom zdravlju mladih i svjesnog dizajniranja funkcija na Instagramu i Facebooku koje djecu čine zavisnom od tih društvenih mreža. U tužbi podnetoj sudu u Kaliforniji dodaje se da Meta rutinski prikuplja podatke o djeci mlađoj od 13 godina, bez pristanka njihovih roditelja, što predstavlja kršenje saveznog zakona, prenosi AP. – Djeca i tinejdžeri pate od lošeg mentalnog zdravlja, a za to su krive kompanije društvenih mreža, poput Mete, rekla je njujorška državna tužiteljka Latisha James. Ona je dodala da je kompanija profitirala od dečjeg bola – “namjerno dizajnirajući svoje platforme sa manipulativnim karakteristikama koje čine djecu zavisnima od nji, istovremeno snižavajući njihovo samopoštovanje”. Istraživanje Istraživačkog centra Pju pokazalo je da oko 95 posto mladih, uzrasta od 13 do 17 godina u SAD, koristi društvene mreže, a više od trećine njih izjavilo je da ih koristi “skoro konstantno”. Nema dileme da se na tužbe iz SAD osvrće cijeli svijet, jer su Metine društvene mreže uveliko u domovima na čitavoj planeti.
Dobili zeleno svjetlo: Microsoft sklopio najveći posao u gaming industriji
Marx.ba Prije nekoliko dana, BBC je izvijestio o tome da je Microsoft dobio zeleno svjetlo za kupovinu kompanije “Activision Blizzard”. Sada su stigle opširnije informacije, a objavljeno je da je tehnološki div iz SAD završio preuzimanje od 69 milijardi dolara, a riječ je o akviziciji proizvođača video-igrica kao što je Call of Duty. Ovaj veliki “posao” dolazi u trenutku kada je Microsoft, koji je vlasnik Xbox konzole, dato zeleno svjetlo za globalni dogovor nakon što su ga britanski regulatori odobrili. Uprava za konkurenciju i tržišta saopštila je da je otklonjena njena zabrinutost u vezi s ovim akvizicijom, nakon što je blokirala prvobitnu ponudu. Microsoftov direktor za gaming, Phil Spencer, rekao je da je kupovina “Activision”-a nevjerovatan posao. Osim toga, izvršni direktor “Activision Blizzard”-a, Robert Kotick, potvrdio je u pismu upućenom osoblju da napušta tu funkciju do kraja tekuće godine.
Uskoro dostupno i u Evropi: Kriptovalute kao nova opcija plaćanja luksuznog Ferrarija
Marx.ba Od sad se u SAD luksuzni sportski automobil Ferrari može kupiti i kriptovalutama, a uskoro će taj oblik plaćanja biti dostupan i u Evropi. Voditelj marketinga i komercijale u Ferrariju Enrico Galliera je za Reuters objasnio da su ih na takav potez potaknuli zahtjevi njihovih bogatih kupaca, iako su se prije bitcoin i razni tokeni smatrali nepraktičnima za trgovinu. Nepotpuna regulacija i visoka potrošnja energije dodatno su usporavale širenje kriptovaluta kao sredstva plaćanja. Poznati proizvođač električnih automobila Tesla je 2021. počeo prihvaćati plaćanje u bitcoinu, ali je ubrzo je izvršni direktor Elon Musk brzo odustao od toga. – Kriptovalute su uložile napore kako bi smanjile svoj ugljični otisak uvođenjem novog softvera i većom upotrebom obnovljivih izvora energije – odgovorio je Galliera na Muskov argument da od njih odustaje zbog “zabrinutosti za okoliš”. Ferrari je u prvoj polovici ove godine isporučio više od 1.800 automobila u Ameriku, ali još nema jasnih procjena koliko bi se njih moglo kupiti pomoću kriptovaluta. – Kompanija jednostavno želi testirati ovaj svemir mogućnosti koji se širi na tržištu. Ovo će nam pomoći da se povežemo s ljudima koji još nisu naši klijenti, ali bi si mogli priuštiti Ferrari, rekao je Enrico Galliera. Italijanska kompanija, koja je 2022. prodala 13.200 automobila čije se cijene kreću od 200 hiljada do 2 miliona eura, planira proširiti kripto shemu na Evropu do prvog kvartala sljedeće godine, a potom i na druge regije u kojima kripto je zakonski prihvaćen. Trenutno nema velikih razlika između SAD i Evrope po pitanju interesa za takvo plaćanje. Evropa, Bliski istok i Afrika najveća su Ferrarijeva regija na koju otpada 46 posto ukupnih isporuka automobila u prvoj polovici ove godine. Ferrari se okrenuo jednom od najvećih procesora plaćanja kriptovalutama, BitPayu, za početnu fazu u SAD. Omogućit će transakcije u bitcoinu, etheru i USDC-u, a Ferrari može koristiti druge procesore plaćanja u različitim regijama. – Cijene se neće mijenjati, nema naknada, nema dodatnih naknada ako plaćate putem kriptovaluta. Uvjeren sam da će nam se i druge firme uskoro pridružiti, rekao je Galliera.
Pripremaju se novi potezi SAD: Šta čeka kineske tehnološke kompanije
Marx.ba Administracija Joea Bidena razmišlja o zatvaranju rupe u zakonu koja kineskim firmama omogućuje pristup američkim čipovima za umjetnu inteligenciju (AI) putem kineskih jedinica i podružnica smještenih u inozemstvu. Sjedinjene Države su prošle godine narušile odnose s Pekingom kada su obznanile nova ograničenja na isporuke AI čipova i alata za izradu čipova u Kinu, nastojeći osujetiti njen vojni napredak. Ta će se pravila sljedećih dana još dodatno pooštriti. U početnom krugu ograničenja, Bidenova administracija ostavila je prekomorskim podružnicama kineskih kompanija nesmetan pristup poluvodičima, što znači da bi ih se lako moglo prokrijumčariti nazad u Kinu, piše Reuters. Isti medij je u junu izvijestio da se isti čipovi koji su zabranjeni američkim propisima mogu kupiti od prodavača u poznatom elektroničkom području Huaqiangbei u južnom kineskom gradu Shenzhenu. Zbog toga, u Washingtonu razmišljaju kako da zatvore i tu rupu u zakonu jer Bidenova administracija i dalje želi odsjeći Kinu od vrhunske AI tehnologije, ali dok su sankcije na trenutnim razinama, to čito neće biti moguće. – Apsolutno je istinito da kineske firme kupuju čipove za korištenje u podatkovnim centrima u inozemstvu – rekao je Greg Allen, direktor Centra za strateške i međunarodne studije, ističući da je Singapur veliki centar za računarstvo u oblaku. Ministarstvo trgovine odbilo je komentirati ove navode za Reuters, a ni predstavnik kineskog veleposlanstva u Washingtonu nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar. Kinesko ministarstvo trgovine prethodno je optužilo SAD za zlopotrebu kontrole izvoza i pozvalo ga da “prestane s nerazumnim potiskivanjem kineskih firmi”. Iako bi prema američkom zakonu bilo protivzakonito slati te AI čipove u kontinentalnu Kinu, Sjedinjenim Državama je vrlo teško nadzirati te transakcije, rekli su stručnjaci, ističući da zaposlenici u Kini mogu legalno pristupiti čipovima koji se nalaze u stranim podružnicama “na daljinu”, prenosi Lider. – Zapravo ne znamo koliko je to velik problem, rekla je Hanna Dohmen, istraživačka analitičarka pri Centru za sigurnost i nove tehnologije (CSET) Univerziteta Georgetown. Sjedinjene Države nastoje zaustaviti porast sposobnosti kineske umjetne inteligencije, koja pomaže njenoj vojsci u razvoju bespilotnih borbenih sistema, prema izvještaju u The International Affairs Reviewa. Kineska AI sposobnost ovisi o njezinom pristupu američkim čipovima. CSET je u izvještaju iz juna 2022. otkrio da su od 97 pojedinačnih AI čipova nabavljenih putem kineskih vojnih kurseva u razdoblju od 8 mjeseci 2020., gotovo sve njih dizajnirale američke firme Nvidia, Xilinx, Intel i Microsemi. Washington je u avgustu rekao Nvidiji i AMD-u da ograniče isporuke AI čipova izvan Kine u druge regije, uključujući neke zemlje na Bliskom istoku. Izvori kažu da će nova pravila o AI čipovima koja se očekuju ovog mjeseca vjerovatno primijeniti ta ista ograničenja šire na sve firme na tržištu. Manje je jasno kako bi američka vlada mogla zatvoriti rupu u zakonu koja kineskim stranama omogućuje pristup američkim pružateljima usluga oblaka poput Amazon Web Services, koji svojim klijentima daju pristup istim mogućnostima umjetne inteligencije. Ali izvori kažu da se Bidenova administracija također bori s tim problemom. – Kinezi mogu potpuno legalno pristupiti istim čipovima s bilo kojeg mjesta u svijetu. Ne postoje pravila o tome kako im se može pristupiti, rekao je Timothy Fist, saradnik u think tanku Center for a New American Security sa sjedištem u Washingtonu.
Sprema se najveći posao ove godine: Mnogi misle da je ovo početak nove ere
Marx.ba ExxonMobil pri kraju je pregovora oko kupovine Pioneer Natural Resourcesa, najvećeg proizvođača sirove nafte u Teksasu. Cijena prodaje bit će oko 60 milijardi američkih dolara. Nakon nekoliko visoko profitabilnih kvartala, američka korporacija navodno je prepuna novca, a uprava sada po svaku cijenu želi širenje. Bio bi to najskuplji posao ove godine u svijetu. No ExxonMobil, prilikom spajanja morat će odgovoriti na pravno-zakonske zamke koje je Bidenova administracija postavila kako bi spriječila monopole na tržištima. No nakon godina razuzdanog trošenja, Wall Street insistira da firme u sektoru odustanu od skupih planova bušenja i umjesto toga kreću vraćati novac dioničarima. Zbog toga su akvizicije ostale jedini način ekspanzije, pa se najveće svjetske korporacije utrkuju ko će uspjeti pronaći više vrhunskih lokacija za bušenje. Izbor ExxonMobila pao je na Pioneer, koji polaže vlasništvo nad najplodnije naftno polje Sjeverne Amerike, smještenom u predjelima Teksasa i Novog Meksika. Bio bi to i najveća investicija za tu koporaciju nakon njena nastanka, odnosno pripajanja Exxona i Mobila 1999. Prilično je jasno i kako bi tom transakcijom američki naftni titan potvrdio svoje mjesto kao najmoćnijeg u sektoru. Za Pioneer bi to preuzimanje označilo pak kraj jedne ere. Firmu je osnovao Scott Sheffield 1997., a 2021. Pioneer je kupio kompaniju Parsley Energy — koju je osnovao Sheffieldov sin, Bryan — kao i privatnog operatera Double Point Energy, u poslu vrijednom 11 milijardi dolara, sve kako bi postao najveći proizvođač nafte u saveznoj državi Texas. Razgovori s Exxonom započeli su nakon što je Sheffield stariji najavio u aprilu da se planira povući s mjesta šefa firme krajem 2023. Ugovor s Pioneerom transformirao bi američku naftnu industriju, pogođenu skokom cijena sirove nafte, smatraju analitičari tržišta. Kupovina Pioneera, najvećeg igrača u naftom bogatom Permskom bazenu na jugozapadu SAD-a, omogućila bi Exxonu da proizvodi 1,3 miliona barela dnevno, što je više od ukupne proizvodnje mnogih zemalja OPEC-a. Analitičari nagađaju i da slijedi era konsolidacija industrije nafte. No kako upozorava i New York Times, velike naftne kompanije sada samo udvostručuju svoje tradicionalno poslovanje, unatoč pritisku da troše više na zeleniju energiju. Exxon je inače najavio ulaganje 17 milijardi dolara do 2027. u tehnologije za hvatanje ugljika, plan koji uključuje kupovinu Denburyja, operatera cjevovoda za ugljik, za 4,9 milijardi dolara.
Vlasnik TikTok-a otkupljuje dionice od svojih američkih zaposlenika
Marx.ba Kineska kompanija ByteDance otkupljuje dionice od svojih američkih zaposlenika u dogovoru koji procjenjuje vrijednost matične firme TikToka na 223,5 milijardi dolara, što je otprilike 26 posto manje u odnosu na prošlu godinu, doznaje Reuters. Otkup dionica za zaposlenike omogućuje ostvarivanje pravo vlasništva bez čekanja da firma bude izlistana na berzi. Prošle godine, ByteDance je bio procijenjen na 300 milijardi dolara u programu otkupa dionica ponuđenom neameričkim zaposlenicima. Od tada su njihove američke operacije ukinule pravilo koje je zahtijevalo “likvidacijski događaj”, poput IPO-a ili prodaje firme, kao uvjet za ostvarivanje prava na vlasništvo. Pravilo je postojalo iz niza poreznih razloga. ByteDance planira otkupiti barem 300 miliona dolara vrijedne dionice od sadašnjih i bivših američkih zaposlenika po cijeni od 160 dolara po dionici, rekao je Reutersov izvor. Dogovor dolazi u vrijeme kada se TikTok suočava s pozivima nekih američkih zakonodavaca za nacionalnom zabranom zbog zabrinutosti oko potencijalnog utjecaja kineske vlade na tu popularnu društvenu platformu. ByteDance je demantirao te optužbe. CEO TikToka-a Shou Zi Chew bio je prisutan na kongresnom saslušanju u martu, gdje su američki zakonodavci izrazili zabrinutost zbog utjecaja sadržaja na platformi na mentalno zdravlje djece. The Wall Street Journal je objavio jučer kako je ByteDance ostvario operativnu dobit od gotovo 6 milijardi dolara u prvom kvartalu 2023., što je gotovo dvostruko više u isto vremensko razdoblje prošle godine.
Najpoznatiji proizvođač sandala na svijetu izlazi na berzu: Vrijednost se mjeri u milijardama
Marx.ba Njemački proizvođač sandala Birkenstock, nekada omiljeni brend među zdravstvenim radnicima, vjerovatno će postići vrijednost od 9,2 milijarde eura kada u ovom mjesecu izađe na berzu. Oko 32,2 miliona redovnih dionica bit će ponuđeno na Newyoršku burzu u inicijalnoj javnoj ponudi dionica. U ponedjeljak je kompanija procijenila svoje dionice na 44 do 49 dolara, pa bi mogla prikupiti do 1,58 milijardi dolara, piše The Guardian. Njemački brend doživio je određeni preporod u posljednje dvije godine, a sada je omiljen među slavnim i utjecajnim osobama. Među obožavateljima su Kendall Jenner, Gigi Hadid i Sienna Miller. Birkenstockove sandale pojavile su se i u filmu Barbie, u kojem ružičasti model nosi Margot Robbie. Prošle godine sandale ovog brenda bile su jedan od najkupovanijih modnih artikala u Velikoj Britaniji. Promocija dionica – koja bi se trebala održati 11. oktobra – označava prekretnicu za kompaniju osnovanu 1774. za proizvodnju ortopedskih cipela. Do 1897. Konrad Birkenstock napravio je prvi fleksibilni potplat koji je odgovarao konturama stopala. Kompanija je ostala u rukama porodice osnivača do 2021. godine, kada je prodala većinski udio privatnoj grupi L Catterton i porodičnom holdingu francuskog luksuznog magnata Bernarda Arnaulta. Međutim, sa svojim širokim remenima i potplatima od pluta i lateksa, sandale su počele stjecati međunarodnu slavu puno prije toga. U Sjedinjene Američke Države stigle su 60-ih godina i brzo su ih usvojili hipiji koji su prihvatili njihovu udobnost bez suvišnih detalja i tvrdili da je njihov utilitarni izgled antimodni izraz. Ali kad ih je supermodel Kate Moss obukla za modno snimanje 90-ih godina, sandale su postale standardna obuća za slavne. Brendovi od Paco Rabannea i Valentina do Celine prilagodili su svoje verzije Birkenstockica, čak ih stavljajući na modne piste. Glumica Frances McDormand stala je na pozornicu na dodjeli Oscara u veljači 2019. u žutom paru sandala – potvrđujući ideju da obuća ne mora biti bolna da bi bila glamurozna. Susannah Streeter, voditeljica odjela za novac i tržišta u investicijskoj firmi Hargreaves Lansdown, rekla je sljedeće: – Modni zaljubljenici mogu biti ćudljivi i dok Birkenstock možda trenutno uživa u popularnosti, morat će raditi brzo kako bi održao korak sa stilskim promjenama. Krivotvorena roba također bi mogla uzrokovati gubitak uporišta u modnom okruženju koje se brzo mijenja. U devet mjeseci zaključno s 30. junom ove godine Birkenstock je zabilježio prihode od 1,11 milijardi eura, što je 21 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Neto dobit za devet mjeseci iznosila je 129.1 milion eura. Dok su druge kompanije prebacile proizvodnju na mjesta gdje je rad općenito jeftiniji, poput Azije, Birkenstock kaže da se 95 posto njegovih proizvoda i dalje proizvodi u Njemačkoj. Sa sjedištem u gradu Linz am Rhein, kompanija ima nekoliko proizvodnih lokacija u zemlji i oko 6.200 zaposlenika širom svijeta. Birkenstock, koji će svoje dionice ponuditi na berzi u New Yorku pod oznakom “BIRK”, također je najavio imenovanje Alexandrea Arnaulta, sina predsjednika LVMH milijardera Bernarda Arnaulta, u svoj upravni odbor.
Imaju pravo blago: Koje države su najveći svjetski proizvođači nafte
Marx.ba Nakon što je u 2022. godini cijena nafte dosegla najviši nivo u osam godina, naftne kompanije udvostručile su svoje profite. Istovremeno, ekonomije najvećih svjetskih proizvođača nafte dobile su veliki poticaj. Koje države najviše doprinose svjetskoj opskrbi naftom? Kako bi odgovorio na to pitanje, Visual Capitalist je, na temelje podataka Instituta za energiju, rangirao najveće svjetske proizvođače nafte. SAD drži titulu najvećeg svjetskog proizvođača nafte od 2018. godine, a mjesto na tabeli naftaša nije napustio ni prošle godine – što mu je osigurala proizvodnja od gotovo 18 miliona barela dnevno (B/D). To je činilo gotovo jednu petinu svjetske zalihe nafte. Gotovo tri četvrtine proizvodnje nafte u zemlji koncentrirano je u pet država: Teksas, Novi Meksiko, Sjeverna Dakota, Aljaska i Kolorado. Odmah iza Amerike, u proizvodnji nafte Saudijska Arabija zauzela je drugo mjesto s proizvedenih 12 miliona B/D, što čini oko 13 posto globalne ponude. Nimalo neočekivano, Rusija je prošle godine bila treća s 11 miliona B/D u 2022. Ova tri najveća proizvođača nafte, zajedno s Kanadom (koja je na četvrtom mjestu) i Irakom (na petom), čine više od polovice cjelokupne svjetske ponude nafte. Istovremeno, deset najvećih proizvođača nafte (uključujući one rangirane od šestog do desetog mjesta: Kina, UAE, Iran, Brazil i Kuvajt) odgovorni su za više od 70 posto svjetske proizvodnje nafte. Također, ovih je deset naftnih divova povećalo je svoju proizvodnju u posljednje dvije godine pa je kao rezultat toga globalna proizvodnja porasla 4,2 posto na godišnjem nivou.