Promjena plana: Trumpov telefon više nije “Made in USA”
Marx.ba Kada je Trumpova organizacija predstavila vlastiti brend mobilnog operatera, Trump Mobile, glavna atrakcija uz novu uslugu bio je i njihov flagship pametni telefon T1 Phone 8002 u zlatnoj verziji. Jedna od ključnih prodajnih tačaka bila je tvrdnja da se uređaj proizvodi u Sjedinjenim Američkim Državama. No, kako se ispostavilo, to najvjerovatnije nije bila istina. Tokom proteklih dana, Trump Mobile potiho je sa svoje službene stranice uklonio sve tvrdnje o američkoj proizvodnji. Nestale su istaknute poruke poput one na naslovnici koja je jasno poručivala da je T1 “MADE IN THE USA” – izrađen u SAD. Umjesto konkretnih izjava, stranica sada nudi tek nejasne, patriotske formulacije, koje više zvuče kao politički slogan nego podatak o porijeklu uređaja, piše Verge. Nova marketinška poruka telefona glasi: “Premium Performance. Proudly American.”. Među ključnim karakteristikama sada stoji “American-Proud Design” (u slobodnom prevodu: “ponosno američki dizajn”), dok opis telefona navodi da je “dizajniran u skladu s američkim vrijednostima” i da su “iza svakog uređaja američke ruke”. Međutim, niti jedna od ovih tvrdnji ne potvrđuje gdje je telefon zaista proizveden, niti da je uopće dizajniran u SAD. Osim nejasnoća oko porijekla, i tehničke specifikacije uređaja su se promijenile. U početku je bilo navedeno da T1 dolazi s 6,78-inčnim AMOLED zaslonom, no sada stranica tvrdi da ekran ima 6,25 inča. Također, uređaj je prethodno reklamiran sa 12 GB RAM-a, dok se sada ta stavka uopće ne spominje. Sve to ukazuje na mogućnost da je Trump Mobile promijenio dobavljača ili specifikacije uređaja, i to bez ikakve obavijesti ili objašnjenja. Naravno, fotografija telefona, očigledno loše obrađena u Photoshopu, ostala je ista. Ni vizualni identitet nije doživio značajniju promjenu iako se sve ostalo oko uređaja mijenja gotovo iz dana u dan. Na kraju, ni datum isporuke više nije konkretan. T1 je isprva trebao biti dostupan u septembru, ali sada stranica najavljuje dolazak tek “kasnije ove godine”. Trumpova organizacija nije komentirala nijednu od ovih promjena. No, s obzirom na nejasne informacije, nejasne marketinške poruke i nejasne specifikacije, sumnje u stvarnu vjerodostojnost ovog telefona samo rastu.
Dobar primjer saradnje: Podravka i Kraš udružili snage na američkom tržištu
Marx.ba Podravka i Kraš su početkom juna započeli poslovnu suradnju na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, dodatno osnaživši saradnju kroz distribucijsko partnerstvo u kojem je Podravkino društvo Podravka USA Inc. preuzelo ulogu uvoznika i distributera Kraševih proizvoda na teritoriju SAD. Prema objavi Podravke, ta saradnja predstavlja strateški iskorak u jačanju prisutnosti hrvatskih brendova na zahtjevnom američkom tržištu. – Krašev bogati asortiman pridonijet će širenju i obogaćivanju portfelja Podravke USA, kako u segmentu etničke ponude, tako i u sve snažnijem nastupu prema generalnoj potrošnji, stoji u saopćenju. Cilj saradnje je, navodi se, ostvariti dodatne sinergije u distribuciji, učvrstiti tržišne pozicije obje kompanije te osnažiti prepoznatljivost hrvatskih brendova među potrošačima širom SAD, piše Seebiz. – Tokom 2024. godine Podravka je zabilježila značajan rast prihoda u SAD te je naša namjera i dalje nastaviti plasirati svoje proizvode na tom tržištu, kao i pružati usluge distribucije za druge kompanije. Podravka i Kraš dijele zajedničke vrijednosti, dugu tradiciju i snažne brendove te vjerujem da ćemo ovom saradnjom dodatno osnažiti prepoznatljivost naših proizvoda među američkim potrošačima, naglasila je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić. Udruživanjem snaga na američkom tržištu zadovoljan je i predsjednik Uprave Kraša Tomislav Bagić, istaknuvši kako su Kraš i Podravka i kroz prethodne saradnje pokazali da zajedno postižu dobre rezultate. Svakako radi se o dobrom primjeru saradnje dvije kompanije koje imaju i na našem tržištu veliki udio sa svojim proizvodima.
Nutella nakon 60 godina lansirala novi okus
Marx.ba Proljeće 2026. godine donosi slatko iznenađenje za sve obožavatelje kultnog čokoladnog namaza – Nutella će, po prvi put u svojoj 60-godišnjoj historiji, lansirati novi okus. Ipak, dok mnogi već sanjaju o novoj kombinaciji okusa, postoji jedno ograničenje: novitet će biti dostupan isključivo u Sjedinjenim Američkim Državama. U službenom saopćenju, kompanija Ferrero otkrila je da je riječ o Nutella Peanut okusu, koji će spojiti prepoznatljivu kremastost klasične Nutelle s bogatim, pečenim okusom kikirikija. – Kombinira karakterističnu kremastu teksturu Nutella kakao-lješnjak namaza s ukusnim okusom prženog kikirikija, navodi se u izjavi. Nutella Peanut bit će dostupna od proljeća 2026. godine, ali nema dodatnih informacija o tačnim prodajnim mjestima niti o cijeni. Jedno je sigurno – američki potrošači su na dobitku. Michel Lindsey, predsjednik i glavni poslovni direktor Ferrero North America, naglasio je koliko je ovo lansiranje važno za kompaniju. – Razvijanje proizvoda Nutella i Ferrero Rocher specifično za sjevernoameričko tržište predstavlja presudan trenutak u historiji naše kompanije, izjavio je Lindsey. Dodao je kako će ove inovacije “angažirati i lojalne i nove potrošače, ojačati naše brendove i dodatno učvrstiti našu poziciju lidera u kategoriji na sjevernoameričkom tržištu”. Zanimljivo je da se Nutella nedavno upustila i u proizvodnju veganske verzije svojeg poznatog namaza. U maju 2025. godine, u Ujedinjenom Kraljevstvu lansirana je biljna Nutella, dostupna u staklenkama od 350 grama po cijeni od 4 funte, ekskluzivno u trgovinama Sainsbury’s. Iako zadržava klasični okus lješnjaka i kakaa, mlijeko je zamijenjeno biljnim sastojcima, konkretno slanutkom i sirupom od riže. Razlog za ulazak u veganski segment tržišta leži u sve većoj potražnji za proizvodima biljnog porijekla. Ferrerova interna istraživanja pokazala su da čak 4,7 % odraslih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu – što je oko 2,5 miliona ljudi – slijedi vegansku prehranu. Ovaj podatak dodatno je motivirao brend da proširi svoj asortiman i ponudi alternative koje odgovaraju novim prehrambenim navikama potrošača. Nažalost, ljubitelji Nutelle izvan SAD – uključujući i one u Ujedinjenom Kraljevstvu i Evropi – neće moći uživati u novom Nutella Peanut okusu, barem na početku lansiranja. No Ferrero potiče sve fanove da prate buduće najave, jer nije isključeno da će se novitet jednog dana pojaviti i na drugim tržištima.
Danas će se raspravljati o privremenoj suspenziji carina na uvoz iz SAD
Marx.ba Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na sjednici zakazanoj za danas trebalo bi da razmatra Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2024. godinu. Trebao bi biti razmatran i Prijedlog odluke o privremenoj suspenziji carinskih stopa kod uvoza roba porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država. Podsjetimo, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Trump donio je naredbu o uvođenju recipročnih carina za zemlje širom svijeta, rekavši da akcija simbolizira “naše proglašenje ekonomske nezavisnosti”. Na spisku se našla i Bosna i Hercegovina, a tarifa za robu iz naše države koja se izvozi u Ameriku je 35 posto. Prema tabeli koja je objavljena, carine koje BiH nameće na uvoz iz SAD iznosi 70 procenata, dok su recipročne carine koje SAD nameće na uvoz iz BiH 35 procenata. Dakle, iako su recipročne, Trump nije u potpunosti izjednačio carine sa onima koje BiH nameće, već ih je postavio na niži nivo. Trenutno su carine pod suspenzijom od 90 dana koju je nešto kasnije donio Trump.
Trumpova odgoda carina donosi benefite i za BiH
Marx.ba Donald Trump, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je da se planirane carine od 50 odsto na robu iz Evropske unije odgađaju. On je naveo da su carine koje bi trebale stupiti na snagu 1. juna, te da su pomjerene na 9. juli, čime se otvara prostor za intenziviranje trgovinskih pregovora između SAD i EU. Imajući u vidu da Bosna i Hercegovina oko 70 odsto svojih proizvoda izvozi u zemlje Evropske unije, postavlja se pitanje da li je odgađanje carina dobro i za nas u smislu da neće doći do smanjenja potražnje u nekim djelatnostima. Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za Nezavisne novine da je odluka o odgađanju primjene carina od strane SAD na robu iz EU dobra vijest kako za samu EU, tako i za zemlje čiji je ključno izvozno tržište evropsko. – To važi i za BiH, koja preko 70 posto svog izvoza plasira u EU. Posebno je važno što će odgoda carina omogućiti nesmetan izvoz evropske automobilske i mašinske industrije u čije lance snabdijevanja su uključeni izvoznici iz BiH. Isto tako odgoda primjene carina će pogodovati namjenskoj industriji iz BiH koja izvozi direktno u SAD, kazao je Mlinarević. Ekonomista Igor Gavran smatra da, prije svega, ova neurotična politika najava povećanja carina do apsurdnog nivoa pa onda odgode ili promjene stopa su više tema za psihijatriju nego za ekonomiju. – Naravno da bi bilo dobro za BiH da se sve carine prema EU vrate na nivo prije ikakvog povećavanja, ali za svjetsku ekonomiju, a dugoročno i našu je najvažnije da ovo nasilje nad cijelim svijetom i ekonomska agresija SAD bude odbijena bez popuštanja i da jednostavno ostatak svijeta pojača uzajamnu saradnju da nadoknadi eventualni gubitak američkog tržišta. Neprihvatljivo je da cijeli svijet kao američki robovi čekaju šta će sutra njihovom predsjedniku da padne na pamet i tome se prilagođavaju, istakao je Gavran. Dodao je da je najbolje računati na najgori scenario s te strane i jednostavno to pokušavati kompenzirati sa drugim državama i jačanjem unutrašnjeg tržišta. VEZANO Novi vlasnici stižu u Vareš: Kanadska kompanija kupuje Adriatic Metals
Nakon što su SAD produžile rok za trgovinske pregovore s EU, cijene nafte u porastu
Marx.ba Cijene nafte porasle su u ponedjeljak nakon što je američki predsjednik Donald Trump produžio rok za trgovinske pregovore s Evropskom unijom, čime su ublažene zabrinutosti oko američkih carina na blok koje bi mogle naštetiti globalnoj ekonomiji i potražnji za naftom. Terminski ugovori za Brent naftu porasli su za 26 centi, na 65,04 američka dolara (59,89 eura) po barelu, dok je američka West Texas Intermediate (WTI) nafta poskupjela za 24 centa. S njom se sada trguje po cijeni od 61,77 dolara (56,89 eura) po barelu. Predsjednik Trump je izjavio kako je pristao produžiti rok za trgovinske pregovore s Evropskom unijom do 9. jula, nakon što je predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, rekla da bloku treba više vremena za postizanje dogovora. – Lijep uzlet cijena sirove nafte i američkih terminskih ugovora na dionice jutros, nakon što je predsjednik Trump produžio rok, rekao je analitičar tržišta IG-a Tony Sycamore, prenose Financije. Sycamore je za Reuters dodao i kako će trgovinske teme i najave vezane uz carine, s fiskalnim pitanjima, biti glavni faktori rizika za tržišni sentiment i cijene nafte ove sedmice. Brent i WTI nastavili su rast cijena nakon što su u petak zaključili trgovanje s rastom od 0,5 posto, zbog ograničenog napretka u nuklearnim pregovorima između SAD i Irana, što je ublažilo zabrinutosti da bi dodatna iranska nafta mogla preplaviti globalna tržišta, kao i zbog toga što su američki kupci zatvarali pozicije uoči trodnevnog vikenda povodom Dana sjećanja. Rast cijena je dodatno potpomognut podacima energetske servisne kompanije Baker Hughes koji su pokazali da su američke kompanije, pod pritiskom nižih cijena nafte, prošle sedmice smanjile broj aktivnih naftnih bušotina za osam – na ukupno 465, što je najniži nivo od novembra 2021. godine. Međutim, daljnji rast cijena ograničavaju očekivanja da bi Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njihovi saveznici, skupina poznata kao OPEC+, mogli odlučiti povećati proizvodnju za dodatnih 411.000 barela dnevno u julu, na sastanku sljedeće sedmice. Odluka OPEC+-a o povećanju proizvodnje trebala bi održati dobro opskrbljeno tržište tokom druge polovice ove godine, napisao je Warren Patterson, voditelj strategije za sirovine u ING-u, u bilješci klijentima. VEZANO ECB bi mogla sniziti kamatne stope: Očekuje se usporavanje inflacije uslužnog sektora
Nakon smanjenja kreditnog rejtinga SAD, vrijednost dolara oštro pala
Marx.ba Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta oštro pala, nakon što je agencija Moody’s smanjila kreditni rejting SAD zbog čega su porasli prinosi na američke državne obveznice. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošle sedmice 1,9 posto, na 99,10 bodova. Pritom je kurs eura porastao 1,7 posto, na 1,1360 dolara. Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, za 2,1 posto, pa je njena cijena potonula na 142,55 jena. Dolar je pod pritiskom od kada je prije desetak dana agencija Moody’s smanjila kreditni rejting SAD, sa Aaa na Aa1 zbog velikog deficita saveznog bueta, visokih troškova financiranja i planiranog smanjenja poreza.
AmCham u Teksasu: Jačanje ekonomskih veza BiH i SAD kroz znanje, investicije i dijasporu
Marx.ba Delegacija Američke trgovačke komore u BiH (AmCham BiH), predvođena s 30 predstavnika iz 26 vodećih kompanija, boravila je od 19. do 23. maja u američkoj saveznoj državi Teksas – osmoj ekonomiji svijeta – s ciljem jačanja ekonomskih veza između BiH i SAD-a, pozicioniranja naše zemlje kao kredibilnog investicionog partnera i povezivanja s američkom dijasporom. Tokom posjete Austinu, College Stationu, Round Rocku i Houstonu, delegacija AmCham BiH održala je sastanke s vodećim institucijama, kompanijama i privrednim komorama, uključujući Greater Austin Chamber of Commerce i Greater Houston Partnership. Razgovarano je o digitalnoj ekonomiji, infrastrukturi, obrazovanju i održivim poslovnim modelima. Posjećeni su univerziteti Texas A&M i University of Texas at Austin, kao i firme iz sektora prehrane, logistike, građevine, energetike i tehnologije – poput LCRA, Sabey Data Centers, MA’s Pasta, Triple Temp Cold Storage i The Cannon. U Houstonu je gradonačelnik John Whitmire poručio da su vrata grada uvijek otvorena za privrednike iz BiH, te naglasio potrebu za izgradnjom snažnijih veza između Houstona i Bosne i Hercegovine. Zahvalio je rukovodstvu delegacije na izvrsnom liderstvu. – Bosna i Hercegovina može i mora graditi veze s SAD-om – ne simbolično, već kroz razvoj ekonomske saradnje, umrežavanje i dovođenje američkih privrednika u BiH. Posjeta Teksasu je pokazala da možemo sjesti za isti sto s vodećom ekonomijom svijeta. Veliko je zadovoljstvo i čast način na koji smo dočekani od svih institucija i privrednika u SAD-u. AmCham BiH će nastaviti graditi mostove između dvije privrede, izjavio je Nedim Hamzić, direktor AmCham BiH. Privrednici iz Bosne i Hercegovine zahvalni su na prilici da posjete SAD i razgovaraju sa predstavnicima američkih kompanija, te smatraju je ovo dobra prilika za privredu naše države. – Posjeta Teksasu bila je izuzetna prilika da Bosnu i Hercegovinu predstavimo kao zemlju sa znanjem, resursima i partnerima vrijednim pažnje. Ostvareni kontakti s američkim kompanijama i institucijama mogu rezultirati konkretnim ulaganjima, razmjenom ekspertize i jačom ulogom naše zemlje u međunarodnim ekonomskim tokovima, izjavila je Amina Mahmutović, direktorica Uprave UniCredit Bank d.d. Mostar i predsjednica Upravnog odbora AmCham BiH. Posjeta je potvrdila da BiH ima znanje, ljude i privatni sektor sposoban da gradi snažna strateška partnerstva. Ovakve inicijative ključne su za pozicioniranje zemlje na globalnoj investicijskoj mapi i jačanje međunarodne saradnje kroz razvojne projekte i razmjenu ekspertize. AmCham BiH zahvaljuje svim kompanijama koje su Bosnu i Hercegovinu predstavile u najboljem svjetlu: Addiko Banka d.d., Adriatic Metals, ASA Group Holding, AS Holding, Atlant BH, BH Legal, BH Telecom, Core, Erkona, Express Courier d.o.o. – ASC for UPS and UPS SCS, Finit Consulting, FullDent, Klika, Marić & Co., McCann, MCI, MKF Lider, New Cold Metal Construction, Nova Banka a.d., PPG, Raiffeisen Bank d.d., Sijerčić & Partners, SYS Company, Telemach BH, UniCredit Bank d.d. Mostar i ZIRA. VEZANO Turistička zajednica Kantona Sarajevo s partnerima na sajmu u Frankfurtu
Cijene nafte zbog velikih zaliha u SAD ponovo pale
Marx.ba Cijene nafte pale su treći dan zaredom jer je neočekivano povećanje zaliha sirove nafte i goriva u SAD izazvalo zabrinutost zbog potražnje najvećeg svjetskog potrošača nafte, a ulagači s nadom prate obnovljene pregovore o nuklearnom programu Irana i SAD. Terminski ugovor sirove nafte Brent pao je za 16 centi na 64,75 dolara po barelu, dok je američka nafta West Texas Intermediate pala za 10 centi na 61,47 dolara. Obje referentne vrijednosti pale su ranije tokom trgovanja nakon što su američke zalihe sirove nafte i goriva prošle sedmice zabilježile iznenađujući rast, objavila je jučer Uprava za energetske informacije (EIA), budući da je uvoz sirove nafte dosegao najviši nivo u šest sedmica, a potražnja za benzinom i destilatima pala. Zalihe sirove nafte porasle su za 1,3 miliona barela na 443,2 miliona barela u sedmici koja je završila 16. maja, objavila je EIA. Analitičari SU očekivali pad od 1,3 miliona barela, a sada smatraju da bi veće zalihe mogle dodatno potaknuti veći američki izvoz u Evropu i Aziju. – Iako rastuće američke zalihe izazivaju zabrinutost, neki ulagači očekuju da će ljetna sezona vožnje smanjiti zalihe, ograničavajući daljnji pad, rekao je Hiroyuki Kikukawa, glavni strateg Nissan Securities Investmenta, odjela Nissan Securitiesa, prenose financije. Oba referentna indeksa pala su za 0,7 posto u srijedu nakon što je omanski ministar vanjskih poslova izjavio da će se peti krug nuklearnih pregovora između Irana i Sjedinjenih Država održati u petak u Rimu. VEZANO Cijene nafte pale nakon Moody’sovog snižavanja kreditnog rejtinga SAD
Cijene nafte pale nakon Moody’sovog snižavanja kreditnog rejtinga SAD
Marx.ba Cijene nafte su pale nakon što je Moody’s snizio kreditni rejting SAD i nakon službenih podataka koji su pokazali usporavanje rasta kineske industrijske proizvodnje i maloprodaje. Terminski ugovori Brent sirove nafte pali su za 51 cent, ili 0,8 posto, na 64,90 američka dolara po barelu, dok je američka West Texas Intermediate (WTI) nafta pala za 45 centi, ili 0,7 posto, na 62,04 dolara po barelu. Ugovor za WTI s rokom dospijeća u junu isiče u utorak, a aktivniji julski ugovor pao je za 48 centi, ili 0,8 posto, na 61,49 dolara po barelu. Oba ugovora porasla su za više od jedan posto prošle sedmice nakon što su se SAD i Kina, dvije najveće svjetske ekonomije i potrošači nafte, dogovorili o pauzi na 90 dana u trgovinskom ratu uz znatno niže uvozne carine. – Zbog Moody’sovog snižavanja rejtinga izgledi za američku ekonomiju su upitni, a podaci za Kinu ukazuju na težak ekonomski oporavak. Snižavanje rejtinga možda neće direktno utjecati na potražnju za naftom, ali stvara trezvenije raspoloženje na tržištu, rekla je Priyanka Sachdeva, viša tržišna analitičarka u Phillip Novi, prenose Financije. Moody’s je u petak snizio američki suvereni kreditni rejting zbog rastućeg duga zemlje od 36 biliona dolara (32,08 biliona eura), što bi moglo zakomplicirati napore predsjednika Donalda Trumpa da smanji poreze. S druge strane, u Kini, najvećem svjetskom uvozniku sirove nafte, službeni podaci pokazali su usporavanje rasta industrijske proizvodnje u aprilu, iako je i dalje bilo bolje nego što su ekonomisti očekivali. Iako su Peking i Washington prošle sedmice postigli dogovor o ukidanju većine međusobnih carina nametnutih na robu, kratkoročno primirje i Trumpov nepredvidiv pristup i dalje negativno utječu na kinesku ekonomiju orijentirano na izvoz, koje se i dalje bori s carinama od 30 posto uz postojeće carine. U međuvremenu, ishod nuklearnih pregovora između Irana i SAD ostaje neizvjestan, što ograničava pad cijena nafte. Američki posebni izaslanik Steve Witkoff izjavio je u nedjelju da svaki sporazum između Sjedinjenih Država i Irana mora uključivati sporazum o neobogaćivanju urana, što je brzo izazvalo kritike Teherana. – Realno, malo je vjerovatno da bi Iran ikada dragovoljno pristao mirno odustati od svojih nuklearnih ambicija, za koje je oduvijek tvrdio da su nepregovaračke. Pogotovo nakon sloma njegovih posrednika, koji su u prošlosti djelovali kao tampon zona između njega i Izraela, kazao je analitičar kompanije IG Tony Sycamore, misleći na Hamas, Hezbollah i Hutije. U Evropi su se napetosti između Estonije i Rusije povećale jer je Moskva u nedjelju zadržala grčki tanker s naftom nakon što je napustio estonsku luku na Baltičkom moru, prenosi Reuters. U SAD su proizvođači prošle sedmice smanjili broj operativnih naftnih platformi za jednu na 473, što je najniži broj od januara, objavio je Baker Hughes u sedmičnom izvještaju. Osim toga, i dalje su usredotočeni na smanjenje potrošnje koje bi moglo usporiti rast američke proizvodnje nafte ove godine. VEZANO Šta se događa sa zlatom: Pad cijene nakon šest mjeseci