Dolar tone, švicarski franak na najvišem nivou u deset godina
Marx.ba Dolar je pao u ponedjeljak jer su ulagači reagirali na sve veću neizvjesnost oko američke ekonomske politike nakon napada predsjednika Donalda Trumpa na predsjednika Federalnih rezervi Jaya Powella. Dolar je pao na najniži nivo u tri godine u odnosu na košaricu svojih ključnih trgovinskih partnera. Zlato je poraslo na novi rekord od 3.385 dolara po unci, dok je švicarski franak porastao 1 posto u odnosu na dolar na 0,8069 SFr, desetogodišnju najvišu vrijednost. I euro i jen ojačali su preko 1 posto u odnosu na dolar. Američki državni dug je rasprodan. Prinosi na 10-godišnje državne obveznice SAD porasli su za 0,035 postotnih bodova na 4,36 posto, dok su prinosi na 30-godišnje državne obveznice porasli za 0,065 postotnih bodova na 4,86 posto. Prinosi obveznica kreću se obrnuto s cijenama. – Ono što vidimo je razlika između valute i tečajeva, rekla je Parisha Saimbi, devizna strateginja za Aziju u BNP Paribasu, napominjući da se obično dolar i američke državne obveznice ne rasprodaju istovremeno. – Prinosi rastu u SAD i to također dovodi do slabijeg dolara, što nije tipičan odnos. S rizikom od recesije koji sada raste u SAD i sa zabrinutošću oko tarifa koja je u tijeku, globalni ulagači možda preispituju svoje portfelje, , dodala je, ističući da bi euro i jen mogli imati koristi od ulagača koji vraćaju imovinu u domovinu. – Primijetili smo ponovni zamah odljeva dolara unutar iFlowa, rekao je Wee Khoon Chong, strateg u BNY-u, pozivajući se na vlasničke podatke banke, prenosi Seebiz. Ovi potezi uslijedili su nakon što je Kevin Hassett, direktor Nacionalnog ekonomskog vijeća, rekao da će Donald Trump “nastaviti proučavati” pitanje otpuštanja predsjednika Federalnih rezervi Jaya Powella. Trump je u četvrtak tvrdio da ima pravo otpustiti Powella. Potezi tokom azijskog trgovanja u ponedjeljak prvi su znak reakcije tržišta na njegove komentare. Trgovanje je bilo slabo u regiji, a tržišta u Hong Kongu i Australiji zatvorena su zbog uskršnjih praznika. Referentne vrijednosti berfzanskih tržišta u Japanu i Tajvanu pale su 1,4 posto, odnosno 1,2 posto, dok je kineski CSI 300 porastao 0,2 posto. Futuresi za S&P 500 i Nasdaq pali su za 0,8 posto. Trump je vršio pritisak na Powella da smanji kamatne stope. Fed je dosad držao stope na čekanju ove godine nakon što ih je tri puta spustio 2024. Federalne rezerve određuju monetarnu politiku neovisno o drugim granama vlasti. Svaki pokušaj svrgavanja Powella, čiji bi mandat trebao završiti u maju 2026., ili pritisak na monetarnu politiku mogao bi uzrokovati daljnja tržišna previranja u SAD, smatraju ulagači i analitičari. VEZANO WTO: Evo kakav se obim robne razmjene predviđa u 2025. godini
Razgovori: Hoće li američke kompanije biti dio ZEPS-a
Marx.ba Ministar privrede u Vladi Zeničko – dobojskog kantona Samir Šibonjić primio je danas direktora Američke trgovinske komore u BiH (AmCham BiH) Nedima Hamzića, Semira Mujezinovića također iz AmCham BiH i predstavnike Organizacionog tima Generalnog BH sajma ZEPS 2025 Evlira Ajanovića i Sanela Ibrića. Razgovarano je o mogućnostima saradnje u kontekstu jačanja veza između članica Američke trgovačke komore BiH i kompanija Zeničko – dobojskog kantona, kao i njihovog učešću na ovogodišnjem ZEPS-u. Direktor Hamzić najavio je da će Američka trgovinska komora BiH putem svojih kanala prezentirati svojim članicama i američkim kompanijama sam ZEPS i mogućnost sudjelovanja na ovom prestižnom sajmu, navodi se u saopštenju za medije Ministarstva privrede Zeničko – dobojskog kantona. Tokom sastanka, ministar Šibonjić je prezentirao potencijale privrede Zeničko – dobojskog kantona, naglasiviši da se radi o jednoj od najaktivnijih industrijskih regija u ovom dijelu Evrope. – Posebno bih naglasio veoma povoljne mogućnosti investiranja u našem kantonu. Lideri smo u mnogim granama privrede, a ističem prehrambenu, metaloprerađivačku, drvnu industriju, proizvodnju energije i rudarenje. S tim u vezi, u oblasti savremenog i održivog rudarenja odličan primjer je najveća poslijeratna investicija međunarodne kompanije Adriatic Metals u Varešu, rudnika rijetkih metala koji je zasigurno najavio jedan novi i značajan investicijski ciklus u našem kantonu i cijeloj Bosni i Hercegovini. Upravo je sajam ZEPS prava prilika i mjesto susreta svih tih uspješnih priča domaćih i inozemnih kompanija i prilika za nove poslovne saradnje i projekte, a Američka trgovinska komora BiH, je u tom smislu značajn partner i važna institucija, kazao je Šibonjić. Na sastanku je istaknuto kako se ulažu veliki napori da ZEPS kao najvažniji privredni događaj u Bosni i Hercegovini postane prepoznatljiv u cijelom svijetu. U tom smislu značaj Američke trgovinske komore je nemjerljiv. – Prepoznali smo i pozdravljamo napore usmjerene ka ponovnom pozicioniranju ZEPS-a kao vodećeg regionalnog privrednog sajma i značajne platforme za povezivanje privrednih subjekata, promociju investicija i razmjenu ideja. Smatramo da ovakvi događaji imaju ključnu ulogu u jačanju domaće ekonomije, te otvaraju vrata novim poslovnim prilikama i partnerstvima, kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu. AmCham BiH će i dalje biti posvećen saradnji s partnerima koji doprinose unapređenju poslovnog ambijenta u BiH, a sajam ZEPS prepoznajemo kao važan element u tom procesu. Radujemo se mogućnosti aktivnog učešća naših članica, te vjerujemo da će ovogodišnje izdanje sajma donijeti dodatnu vrijednost svim učesnicima, izjavio je Hamzić. – Imati uz sebe najveće trgovinske komore na svijetu velika je prednost, ali i odgovornost. Veoma je važno da su ZEPS kao privredni događaj godine prepoznali kako domaće kompanije i institucije, tako i međunarodni partneri. Radujemo se saradnji sa Američkom trgovinskom komorom i nastojat ćemo opravdati povjerenje koje nam je ukazano, kazao je Elvir Ajanović vlasnik licence Generalnog BH sajma ZEPS. Američka privredna komora u Bosni i Hercegovini (AmCham BiH) je nezavisna, neprofitna organizacija koja predstavlja interese 170 američkih, međunarodnih i domaćih kompanija u BiH. Kroz zagovaranje reformi usmjerenih ka razvoju privatnog tržišta, promociju investicija i jačanje bilateralnih odnosa između SAD i BiH, AmCham BiH aktivno radi na unapređenju poslovne klime i pruža podršku razvoja privatnog sektora. ZEPS je postao više od sajma, jedna velika platforma za ostvarivanje poslovnih susreta i zaključivanja korisnih saradnji i dogovora. Samo tokom prošlogodišnjeg sajma organizovano je više od 1.000 B2B susreta. Dogovoreno je i potpisano oko 300 poslovnih ugovora, a ove godine poduzeti su dodatni napori da ih bude još i više. Generalni BH sajam ZEPS 2025 održat će se od 10. do 13. septembra na Kamberovića polju u Zenici. Očekuje se da će ove godine biti rekordan broj posjetilaca i učesnika sajma. Generalni BH sajam ZEPS je postao ne samo izvrsno mjesto za promociju i izlaganje proizvoda, već i važna poslovna prilika koja daje konkretne rezultate. VEZANO Derubis Caravans nagrađen prestižnom Chicago GOOD DESIGN AWARD
Carine dosad donijele Americi 21 milijardu dolara, manje od Trumpovih očekivanja
Marx.ba Sjedinjene Države prikupile su 21 milijardu dolara od carina koje je uveo predsjednik Donald Trump od svoje inauguracije 20. januara, objavila je u srijedu američka Carinska i granična služba (CBP), prenosi CNBC. Trump uporno tvrdi da njegove carine generiraju dvije milijarde dolara dnevno za SAD, ali očito to nije tako. Prema CBP-u, samo od 5. aprila SAD ubire 500 miliona dolara dnevno u recipročnim carinama. Američko ministarstvo finansija objasnilo je u ponedjeljak da je tog dana naplaćeno 305 miliona dolara carina. Trump je početkom mjeseca najavio recipročne carine na uvoz iz gotovo cijelog svijeta. Kasnije ih je ograničio na deset posto na 90 dana, osim za Kinu, za koju su na snazi dodatne carine od 145 posto. VEZANO Cijene dionica oštro pale nakon upozorenja Nvidije
Vlada FBiH uputila Inicijativu o zaključivanju Sporazuma o slobodnoj trgovini sa SAD
Marx.ba Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je na sjednici u Tuzli, na prijedlog premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, Zaključkom prihvatila Informaciju o implikacijama najavljenog uvođenja carina Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini sa Inicijativom o pokretanju razgovora i aktivnosti na zaključivanju Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama. Federalni premijer je zadužen da potpiše tekst Inicijative koju će Generalni sekretarijat Vlade Federacije BiH potom uputiti Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Inicijativom se traži od predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, da u skladu sa svojim nadležnostima, odnosno nadležnostima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, pokrene aktivnosti oko potencijalnog zaključivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama, uz uvažavanje odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te drugih dokumenata koji uređuju prava i obaveze Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji. U prihvaćenoj Informaciji o implikacijama najavljenog uvođenja carina Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini, između ostalog, se podsjeća da su Sjedinjene Američke Države 2. aprila 2025. godine uvele carine od deset posto na sve uvezene robe, te posebne carinske stope za države sa kojima imaju vanjskotrgovinski deficit, uključujući i Bosnu i Hercegovinu za čije proizvode je predloženo uvođenje carine od 35 posto. Također je konstatovano da su SAD 9. aprila 2025. godine suspendovale nove carine na 90 dana. U Informaciji je navedeno da podaci o obimu razmjene sa SAD, u odnosu na ukupnu vanjskotrgovinsku razmjenu BiH, ukazuju da ona čini oko jedan posto, te da je ukupan izvoz u 2024. godini u SAD iznosio 234,5 miliona KM, dok je u istom vremenskom intervalu uvoz iznosio 190 miliona KM. Podaci obrađeni prema Eurostat metodologiji pokazuju da u razmjeni sa SAD imamo vanjskotrgovinski deficit, a ne suficit. Navedeno je i da su predmetne carine, bez obzira što su suspendovane na period od 90 dana, samom najavom stvorile dodatni pritisak na svjetsku privredu, te da će slijedom toga, ukoliko bi iste i zvanično stupile na snagu, prouzrokovati negativne direktne i indirektne uticaje i na privredu BiH. Pojašnjeno je da će se direktni uticaj ogledati u negativnim implikacijama po određene industrijske sektore, u prvom planu namjensku industriju, a zatim metalsku i elektro industriju, hemijsku industriju, te manjim obimom i prehrambenu i drvnu industriju. Indirektni uticaj će obimom biti dosta veći s obzirom da se radi o carinama prema Evropskoj uniji našem najznačajnijem trgovinskom partneru, što će se reflektovati dodatnim smanjenjem potražnje za našim proizvodima i uslugama. Ne prejudicirajući ponovno aktivaciju spornih carina, smatra se da je neophodno u što kraćem roku poduzeti aktivnosti, koje će biti usmjerene na iznalaženje obostrano korisnih rješenja s obzirom da su SAD jedan od naših najvećih saveznika, te iskreni prijatelj. VEZANO Bh. kompanija preuzima dvije firme iz Hrvatske
Tržišta nafte i dalje procjenjuju utjecaj trgovinskog rata SAD i Kine, cijene smanjene
Marx.ba Cijene nafte niže su za oko jedan posto u srijedu, jer su promjene u carinskoj politici SAD potakle nesigurnost, što je trgovce navelo da razmotre potencijalni utjecaj trgovinskog rata između SAD i Kine na ekonomski rast i potražnju za energijom. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu jeftiniji su za 66 centi i iznose na 64,01 američka dolara (59,90 eura) po barelu, dok je američka West Texas Intermediate (WTI) nafta jeftinija za 69 centi. Njome se trguje za 60,64 dolara (56,75 eura). Oba referentna pokazatelja jeftinija su za 0,3 posto u odnosu na utorak. – Očekuje se da će globalna potražnja za naftom u 2025. rasti najsporijom stopom u posljednjih pet godina, a rast američke proizvodnje također će usporiti zbog carina koje je uveo predsjednik SAD Donald Trump trgovinskim partnerima i njihovih protuodgovora, objavila je Međunarodna agencija za energiju (IEA) u utorak. – Investitorima i dalje nedostaje pokretač za značajniji oporavak, budući da se široko očekuje usporavanje globalnog rasta uslijed američkih carina, što ugrožava potražnju za naftom, rekao je za Reuters, Yeap Jun Rong, tržišni strateg u IG-u, prenose Financije. Naglasio je i da je silazni trend cijena nafte i dalje prisutan te da se može očekivati da će početni optimizam oko mogućeg ukidanja carina izblijedjeti, a temeljni makroekonomski izazovi, vidljivi u nadolazećim ekonomskim podacima, mogli bi tržišta vratiti u realniju sliku. IEA očekuje da će globalna potražnja za naftom ove godine porasti za 730.000 barela dnevno, što je značajan pad u odnosu na prošlomjesečnu procjenu od 1,03 miliona barela dnevno. Ovo smanjenje veće je od procjene koju je u ponedjeljak dao Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC). – Trgovinski spor između SAD i Kine ostaje najveća prijetnja globalnoj ekonomiji i potražnji za naftom. Svaka sedmica koja prođe bez znakova popuštanja ovog sukoba povećava vjerovatnost globalne recesije i snižava gornju granicu cijena, rekao je Imad Al-Khayyat, voditelj istraživanja u London Stock Exchange Group. Zabrinutost zbog sve većih carina koje uvodi Trump, u kombinaciji s rastućom proizvodnjom zemalja iz grupe OPEC+ (OPEC i saveznici poput Rusije), već je snizila cijene nafte za oko 13 posto u ovom mjesecu. Zbog nesigurnosti uzrokovane trgovinskim tenzijama, nekoliko je banaka, uključujući UBS, BNP Paribas i HSBC, smanjilo svoje prognoze cijena sirove nafte. U međuvremenu, američke zalihe sirove nafte porasle su za 2,4 miliona barela u sedmici koji je završio 11. aprila, dok su zalihe benzina pale za tri miliona barela, a zalihe destilata smanjene su za 3,2 miliona barela, prema podacima Američkog instituta za naftu. VEZANO Prognoze: Zlato pred novim velikim rastom
Mogući odgovor EU na Trampove tarife: Porezi na oglašavanje američkih kompanija
Marx.ba EU je spremna upotrijebiti svoje najmoćnije trgovinske mjere i mogla bi uvesti poreze na američke digitalne kompanije ako pregovori s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom propadnu, izjavila je predsjednica EU-a Ursula von der Leyen za Financial Times. Prema izvještaju, EU će tražiti “potpuno uravnotežen” sporazum s Washingtonom tijekom Trumpove 90-dnevne pauze u primjeni dodatnih carina. Međutim, upozorila je da je blok spreman dramatično proširiti transatlantski trgovinski rat na usluge ako ti pregovori ne uspiju, potencijalno uključujući porez na prihode od digitalnog oglašavanja koji bi pogodio tehnološke kompanije poput Mete i Alphabetovog Googlea. Von der Leyen je izjavila da je Trumpov trgovinski rat uzrokovao “potpunu prekretnicu u globalnoj trgovini”. – To je prekretnica u odnosima sa Sjedinjenim Državama bez ikakve sumnje. Nikada se više nećemo vratiti na status quo, rekla je. Bojazan koju je von der Leyen spomenula ne odnosi se na američke, već na kineske prijetnje: – EU neće dopustiti da kineski proizvodi zbog američkih carina preplave evropska tržišta, poručila je. Dodala je da će Bruxelles uvesti zaštitne mjere ako novi sistem praćenja otkrije povećanje kineskog uvoza. Porez na prihode od digitalnog oglašavanja predstavlja najdirektniji način na koji EU može ciljati američke tech kompanije koje mogu utjecati na odluke o carinama za EU. Nema sumnje da bi takav namet pogodio kompanije čiji poslovni modeli ovise prvenstveno o prihodima od oglašavanja na digitalnim platformama, piše Bug. – Mogući pristup je uvođenje poreza na prihode od digitalnog oglašavanja, pojasnila je von der Leyen. Za razliku od poreza na digitalne usluge koje svaka članica EU zasebno uvodi, ova bi se mjera primjenjivala jedinstveno na cijelom evropskom tržištu. Evropska komisija, čak i prije novih carina, već duže vrijeme razmatra načine za pravednije oporezivanje digitalnih kompanija koje ostvaruju velike prihode u Evropi. Dosadašnje akcije bile su fragmentirane na nivou pojedinih članica, što je dovelo do neujednačenog pristupa. Francuska je, primjerice, 2019. uvela 3-postotni porez na digitalne usluge, dok su druge zemlje poput Italije i Španije usvojile slične, ali ne i identične mjere. Druge zemlje kao da su bile nezainteresirane ili uplašene od posljedica odluke da ne bi provocirale SAD. Ovaj put, to bi predstavljalo koordinirani, paneuropski pristup koji bi otežao tehnološkim kompanijama izbjegavanje poreza kroz različite porezne režime država članica. Prema izvorima bliskim Komisiji, stopa poreza mogla bi se kretati između 3% i 5% prihoda od oglašavanja ostvarenih na evropskom tržištu. Analitičari procjenjuju da bi takav porez mogao donijeti EU između 5 i 10 milijardi eura godišnje, ovisno o konačnoj stopi i obuhvatu. Meta i Google bili bi najviše pogođeni s obzirom na njihovu dominaciju na tržištu digitalnog oglašavanja, ali mjera bi utjecala i na druge platforme poput Amazona i X-a. Predsjednica Komisije pojasnila je da određena područja ostaju izvan granica pregovora, posebno propisi EU o digitalnom sadržaju i tržišnoj moći, koje Trumpovi dužnosnici vide kao de facto poreze na američke tehnološke kompanije. Von der Leyen je također isključila PDV iz rasprava, izjednačavajući ga s američkim porezom na prodaju. – Ovo nije u paketima pregovora jer su to naše suverene odluke, naglasila je, prenosi Bug. VEZANO EU pauzira odgovor na Trumpove carine na 90 dana
Vjekoslav Vuković za Marx.ba: Tek 1 posto našeg izvoza ide u SAD, problem mogu biti carine za EU
N. D. U svom komentaru na carine koje je uveo predsjednik SAD Donald Trump, Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine je skrenuo pažnju na Evropsku uniju, kojoj je naša industrija poprilično okrenuta. – Mi izvozimo 250 miliona KM različitih roba na tržište Sjedinjenih Država, što je zapravo jedan posto od našeg ukupnog izvoza. U većini tih roba, ili portfoliju, najviše trpi namjenska industrija. Najveći dio proizvoda koji izvozimo je streljivo, a slijedeći su metalna, elektroindustrija, proizvodnja kablova i nešto namještaja. Tu je i hemijska industrija, rekao je Vuković za Marx.ba i dodao: – Nama to nije neki veliki problem, jeste naravno da je poduzetnicima svaki izvoz bitan, međutim kada gledate ukupan iznos izvoza, najviše ćemo trpiti zbog toga što su carine uvedene Evropskoj uniji jer veliki dio naših dobavljača, proizvođača i kooperanata radi za tržište EU, posebno kada se radi o autoindustriji. To će se definitivno reflektirati na BiH, još uvijek ne znamo kako, jer uvedene su carine preko noći, a postoje ugovori koji su na snazi tri, pet ili deset godina. Nešto su vam garantirali. Sada treba vidjeti kako će naglo uvođenje povećanja carinskih stopa reflektirati na ugovorne odnose. Da li će to završavati nekim sporovima ili ne, tek ćemo vidjeti. Svi smo na neki način u šoku i pratimo šta se dešava. VEZANO Nakon uvođenja carina: Evo kako je reagirao Wall Street
Nakon uvođenja carina: Evo kako je reagirao Wall Street
Marx.ba Od kada je Donald Trump najavio carine od 10 posto na sav uvoz, a na uvoz iz zemalja s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit i dodatne recipročne carine, na svjetskim je burzama zavladala panika. To bi moglo izazvati eskalaciju carinskog rata, poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta najvećih svjetskih ekonomija, pa i recesiju u nekima od njih, pišu Financije. Dow Jones indeks pao je 3,98 posto, na 40.545 bodova, S&P 500 4,84 posto, na 5.396 bodova, a Nasdaq indeks 5,97 posto, na 16.550 bodova. Za sva tri indeksa to je najveći dnevni pad od 2020. godine, kada je na tržištima vladala panika zbog koronakrize. Time je jučer izbrisano oko 2.400 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija iz sastava S&P 500 indeksa. Pritom su među najvećim gubitnicama bile dionice niza tehnoloških kompanija. Cijena Applea pala je 9,2 posto, Amazona devet, a Nvidie gotovo osam posto. I dok su svi najvažniji indeksi na Wall Streetu jučer pali, jedino je porastao VIX indeks “straha”, koji je po prvi put od avgusta probio iznad nivoa od 30 bodova. To znači da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica. I na azijskim su berzama u petak cijene dionica pale, drugi dan zaredom. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 6:30 sati u minusu više od jedan posto. Pritom je japanski Nikkei indeks pao više od 3,5 posto, a cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji između 1,8 i 2,3 posto. Na kineskim se burzama zbog praznika ne radi. Azijske berze ne uspijevaju se smiriti, nakon što ih je uzdrmala odluka predsjednika SAD Donalda Trumpa o uvođenju većih recipročnih carina nego što se očekivalo. VEZANO Evo na koje proizvode se neće odnositi carine koje je uveo Donald Trump
Amazon poslao ponudu za američko poslovanje TikToka
Marx.ba Amazon je predao ponudu Bijeloj kući za kupovinu aplikacije društvenih medija TikTok od kineskih vlasnika, potvrđeno je CNBC-u. Kompanije je ove sedmice poslala svoj prijedlog u pismu potpredsjedniku JD Vanceu i ministru trgovine Howardu Lutnicku, prema izvoru upoznatom s tim pitanjem koji je želio ostati neimenovan jer su rasprave povjerljive. Strane ne tretiraju ponudu ozbiljno, s obzirom na to da je predana samo nekoliko dana prije isteka roka za odgađanje zabrane SAD, rečeno je, dok je Amazon odbio komentirati ovu informaciju. Ponuda kompanije za e-trgovinu, o kojoj je prvi izvijestio The New York Times, dolazi u trenutku kada je sudbina TikToka u SAD u zraku. Video aplikacija kratkog formata suočava se s još jednim potencijalnim gašenjem u SAD 5. aprila ako ByteDance, njena matična kompanija, ne može postići dogovor o ukidanju američkih operacija TikToka. Zakonodavci su prošle godine donijeli zakon kojim se postavlja rok za prodaju do 19. januara, ali je Trump potpisao izvršnu naredbu kojom se odobrava produljenje od 75 dana za potencijalni dogovor. Inače, TikTok se pojavio kao glavno središte za e-trgovinu jer je uložio novac u razvoj svog internetskog tržišta pod nazivom TikTok Shop. TikTokovo unosno tržište, zajedno s više od 170 miliona korisnika aplikacije, moglo bi biti privlačno sredstvo za Amazon. Nakon uspjeha TikToka, Amazon je pokrenuo, a zatim zatvorio vlastitu video uslugu kratkog formata. Prošlog avgusta dvije kompanije su sklopile partnerstvo koje je korisnicima TikToka omogućilo da povežu svoj račun s Amazonom i kupuju s web mjesta bez napuštanja aplikacije. Dogovor je izazvao pažnju zakonodavaca koji su bili zabrinuti zbog potencijalnih rizika za nacionalnu sigurnost. VEZANO Amazon testira pomoćnike za kupovinu i zdravlje, ulazi dublje u umjetnu inteligenciju
Evo na koje proizvode se neće odnositi carine koje je uveo Donald Trump
Marx.ba Prema informacijama iz Bijele kuće, koje je prenio Financial Times, određeni proizvodi bit će izuzeti iz najavljenih recipročnih tarifa predsjednika Donalda Trumpa. Među njima su energenti i minerali koji nisu dostupni u SAD, zlatne poluge te određena roba na koju je Trump već ranije uveo carine, poput čelika, aluminija i automobila. Također, proizvodi poput bakra, farmaceutskih proizvoda, poluvodiča i drvene građe, za koje je Trump najavio zasebne carine, također su izuzeti iz ovih tarifa. Kada je riječ o energentima i mineralima koji nisu dostupni u SAD, uvođenje tarifa na te proizvode moglo bi negativno utjecati na domaću industriju i ekonomiju. Iako Sjedinjene Američke Države posjeduju znatne prirodne resurse, za niz ključnih sirovina i energenata i dalje su snažno ovisne o uvozu. Upravo zato Bijela kuća najavila je kako će neki proizvodi biti izuzeti iz najnovijeg paketa recipročnih tarifa – među njima energenti i minerali koji nisu dostupni u SAD ili ih nema u dovoljnim količinama, piše Jutarnji. Među njima je uranij, ključan za američku nuklearnu energiju, čija se domaća proizvodnja posljednjih godina gotovo ugasila. Najveći udio dolazi iz Kazahstana, Kanade i Australije. Rijetki zemni elementi (REE), nužni za proizvodnju elektronike, sofisticiranih magneta i odbrambenih sistema, također dolaze gotovo isključivo iz Kine, koja dominira globalnim tržištem. Prirodni grafit, neophodan za litij-ionske baterije, također se gotovo u potpunosti uvozi iz Kine, budući da SAD nema vlastitu komercijalnu proizvodnju. Kobalt, još jedan ključni materijal za baterije, najviše stiže iz Demokratske Republike Kongo, dok se obrada i prerada uglavnom odvija u Kini. Litij, koji se koristi za baterije u električnim vozilima i prijenosnoj elektronici, dijelom se proizvodi u SAD (Nevada), ali se i dalje velik dio uvozi iz Čilea, Argentine i Australije. Nikal, potreban za proizvodnju nehrđajućeg čelika i baterija, dolazi pretežno iz Kanade, Australije i Filipina. Antimon, metal koji se koristi u vojnim tehnologijama i plamenootpornim materijalima, SAD gotovo u cijelosti uvozi iz Kine. Premda u SAD postoje rudnici, bakar se u sve većoj mjeri uvozi, a glavni izvori su Čile, Meksiko i Peru. Zbog njihove strateške važnosti i nemogućnosti zamjene domaćom proizvodnjom, ovi su resursi izuzeti iz Trumpovih novih tarifa kako bi se izbjeglo narušavanje opskrbnih lanaca i dodatno poskupljenje ključnih industrijskih komponenti, slažu se ekonomski analitičari. Zlato se, pak, tradicionalno smatra sigurnim utočištem u vremenima ekonomske nesigurnosti. Najava novih tarifa izazvala je rast cijena zlata na rekordne nivoe jer investitori traže sigurnost u ovom plemenitom metalu. I premda se zlatne poluge u SAD proizvode, i to uglavnom u saveznim državama poput Nevade i Aljaske, Sjedinjene Države i dalje uvoze značajne količine zlata. Prema službenim podacima američke Carinske uprave, najveći izvoznici zlatnih poluga prema SAD su Švicarska, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i Meksiko. Švicarska, kao globalno rafinersko središte, od posebne je važnosti jer u njoj zlato iz cijelog svijeta biva pročišćeno i potom preusmjereno na ključna tržišta, uključujući američko. Švicarskoj je Trump inače uveo izrazito visoke carine od 31 posto. S druge strane, čelik i aluminij već su podložni carinama od 25 posto koje je Trump ranije uveo kako bi, kako kaže, zaštitio domaću industriju. Uvođenje dodatnih tarifa na te proizvode smatralo bi se redundantnim i moglo bi dodatno opteretiti američke proizvođače koji ovise o uvozu ovih metala. Za bakar, farmaceutske proizvode, poluvodiče i drvenu građu, Trumpova administracija planira uvesti specifične carine. VEZANO Trampove recipročne tarife: Za uvoz iz BiH carine 35 posto, iz Evropske unije 20