Von der Leyen je najavilala da bi EU mogla kupovati američki plin umjesto ruskog
Marx.ba Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen naznačila je da bi EU mogla zamijeniti ruski ukapljeni prirodni plin (LNG) američkim plinom. U trgovinskim odnosima sa SAD potrebno je razgovarati o zajedničkim interesima, uključujući LNG, rekla je. – Mislim da moramo biti u kontaktu, što smo započeli jučer. Zatim moramo razgovarati o zajedničkim interesima koje imamo, a zatim pregovarati, rekla je Ursula von der Leyen danas u Budimpešti o trgovinskim odnosima sa Sjedinjenim Državama pod vodstvom novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa. Između ostalog, u telefonskom razgovoru u četvrtak dotakli su se područja ukapljenog prirodnog plina (LNG), koje je, prema njenim riječima, jedno od područja zajedničkog interesa SAD i EU. – Još uvijek dosta LNG-a dobivamo iz Rusije, a zašto ga ne bismo zamijenili američkim LNG-om koji je za nas jeftiniji i snizio bi nam cijene energije. O tome bismo mogli razgovarati i u kontekstu rasprave o trgovinskom deficitu, rekla. Na evropskoj strani Atlantika strahovi od trgovinskog rata su se pojačali nakon Trumpove pobjede na predsjedničkim izborima u utorak. Tokom predizborne kampanje najavljivao je 10 posto carina na sav uvoz kako bi smanjio trgovinski deficit SAD. Nakon ruske invazije na Ukrajinu prije dvije godine, EU je već povećala isporuke LNG-a iz SAD, ali ga još uvijek nabavlja i iz Rusije. Čelnici članica Evropske unije u četvrtak su na večeri na početku neformalne sjednice Evropskog vijeća u Budimpešti razgovarali o transatlantskim odnosima nakon izbora u SAD u utorak, a danas su se usredotočili i na jačanje konkurentnosti evropske ekonomije. Prema riječima predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela, koji je zaključio svoju posljednju sjednicu, evropska je strana spremna jačati odnose sa Sjedinjenim Državama i sarađivati na raznim poljima, uključujući podršku Ukrajini u borbi protiv ruske agresije. – Također moramo razgovarati s našim američkim prijateljima o tome da Rusija nije samo prijetnja Evropi, već i globalnoj sigurnosti u cjelin, rekla je von der Leyen i dodala da se sve se više povezuje sa zemljama poput Irana, Sjeverne Koreje i Kine, koje joj pomažu u ratu protiv Ukrajine. VEZANO Pale cijene zlata: Ulagači optimistični nakon izbora u SAD
Fed ponovo snizio kamatnu stopu
Marx.ba Američke Federalne rezerve smanjile su drugi put zaredom referentnu kamatnu stopu, ali ekonomske politike koje predlaže novoizabrani predsjednik SAD Donald Trump dovode u pitanje dalji put kamatnih stopa naredne godine, smatraju neki ekonomisti. Na kraju dvodnevnog sastanka Odbora za otvoreno tržište (FOMC), američka centralna banka objavila je da je smanjila kamatnu stopu za 25 baznih poena, na opseg od 4,5 do 4,75 posto, što je najniži nivo od marta 2023. godine. Podsjetimo, Fed je u septembru, prvi put od marta 2020. godine, smanjio kamatnu stopu za 50 baznih poena, prenosi Bankar me. Ekonomisti i investitori očekivali su današnje smanjenje od 0,25 procenata, pri čemu je alatka FedWatch CME grupe, koja prati ugovore vezane za federalne stope, procijenila 99 posto šanse za takvo smanjenje. Iako ova odluka Feda nije iznenađenje, ekonomisti velikih banaka napominju da su izbori unijeli dodatnu neizvjesnost, što bi moglo usporiti dalji tempo smanjenja kamatnih stopa. – Različite političke neizvjesnosti mogle bi navesti Fed da djeluje sporije nego što bi to inače činio, ocijenili su ekonomski analitičari banke JPMorgan Chase, prognozirajući jedno smanjenje po kvartalu dok kamatna stopa ne dođe na 3,5 procenta. VEZANO Sve je u ekonomiji, pa tako i pobjeda Trumpa
Sve je u ekonomiji, pa tako i pobjeda Trumpa
Marx.ba Više od polovine Amerikanaca kojima je stalo do ekonomije – reklo je da finansijski stoji lošije nego prije četiri godine. Izbor za predsjednika za njih je bio jasan – to je republikanac Donald Trump. Trump je rano u srijedu izašao kao pobjednik izbora, izabran na valu nezadovoljstva ekonomijom, glavnom razlogu njegove pobjede nad demokratskom potpredsjednicom Kamalom Harris. Veći je broj birača rekao da je ekonomija za njih najvažnije pitanje, za razliku od onih kojima je prioritet bio stanje demokracije, pokazuju podaci agencije Edison Research. Oni koji su kao glavnu brigu izdvojili ekonomiju premoćno su glasali za Trumpa – njih 79 posto u odnosu na 20 posto za Harris. Visoka inflacija proteklih godina i njen utjecaj na životni standard stanovnika također je okrenula birače Trumpu. Više od polovice reklo je da im je inflacija prošle godine umjereno otežala život, a gotovo četvrtina kako im je prouzročila velike probleme. Podaci Edisona pokazuju da 45 posto birača širom zemlje tvrdi da je njihova situacija danas gora nego prije četiri godine, u odnosu na 20 posto koji su se tako osjećali 2020. Ti birači su favorizirali Trumpa, s 80 posto u odnosu na 17 za Harris, prenosi HRT. Ti su rezultati u skladu s istraživanjima koja su pokazala da potrošači smatraju da je ekonomija u lošem stanju unatoč povijesno niskoj nezaposlenosti, ekonomskom rastu i velikoj potrošnji. Indeks zadovoljstva potrošača koje dva puta mjesečno slaže univerzitet u Michiganu na najnižem je nivou bilo na ljeto 2022., kad je inflacija iznosila 9,1 posto, najviše od početka osamdesetih. Iako se inflacija ublažila u iduće dvije godine, stajalište birača o stanju ekonomije i dalje je mnogo lošije nego u vrijeme Trumpova prvog mandata, od 2017. do 2021., što se u utorak odrazilo i na biralištima. VEZANO Trumpova pobjeda – dolar ojačao, kineske berze pale, a Wall Street raste
Pale cijene zlata: Ulagači optimistični nakon izbora u SAD
Marx.ba Cijene zlata pale su u srijedu, a dolar je ojačao nakon što je republikanski kandidat Donald Trump proglasio pobjedu na predsjedničkim izborima u SAD, uz procjenu ulagača da bi njegova politika mogla potaknuti ekonomski rast. Cijena zlata bila je nakon podneva manja za čak 1,6 posto nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 2.700 dolara po unci. S druge strane, dolarov indeks bio je nakon podneva veći za 1,9 posto i iznosio je 105,42 boda. Državna potrošnja mogla bi porasti, što bi pak značilo da bi kamatne stope kroz duže vrijeme mogle biti povišene, nagađaju ulagači. U fokusu ulagača je i sjednica američke centralne banke te odluka o kamatnim stopama, uz procjene da bi mogle biti snižene za četvrtinu postotnog boda. Posebno će pozorno pratiti smjernice predsjednika Feda Jeromea Powella kako bi procijenili tempo promjene kamatnih stopa do kraja godine. Vrijednost dolara prema košarici šest ostalih ključnih svjetskih valuta snažno je porasla jer ulagači procjenjuju da bi Trumpova porezna, trgovinska i imigracijska politika mogli potaknuti ekonomski rast. Na dobitku su bile i dionice američkih kompanija tržišne vrijednosti do dvije milijarde dolara jer se procjenjuje da će novi predsjednik SAD sniziti poreze i poduprijeti domaće firme, pišu Financije. VEZANO Američki izbori vinuli Bitcoin u nove visine
Američki izbori vinuli Bitcoin u nove visine
Marx.ba Bitcoin je skočio na rekordnu vrijednost, kao dio vala trgovanja na globalnim tržištima kao odgovor na vijesti o pobjedi republikanskog kandidata Donalda Trumpa nad demokratskom suparnicom Kamalom Harris na američkim predsjedničkim izborima, piše Yahoo. Najveća digitalna imovina porasla je čak 9% i trgovala se po cijeni od 74.960 dolara u srijedu u 6:36 ujutro po londonskom vremenu. Posljednji vrhunac postignut je u martu, kada su investitori bili ohrabreni priljevima u namjenske američke berzanske fondove. U ključnim državama, Trump je zadržao Sjevernu Karolinu, pobijedio u Georgiji i imao neizvjesnu prednost u drugima. Brojanje glasova je bilo u toku, a Harris je još imala priliku zatvoriti jaz u ovoj historijskoj predsjedničkoj utrci. Mnogi Bitcoin smatraju tzv. “Trumpovom trgovinom” jer je bivši predsjednik prihvatio digitalne valute tokom svoje kampanje, nakon velikog pritiska industrije. Kripto je zauzeo važno mjesto u politici rasporedivši ogroman fond za finansiranje kampanja kako bi promovirao svoju agendu. VEZANO Sve ima veze s Trumpom: Bitcoin skočio iznad 71.000 dolara prvi put od juna
Trumpova pobjeda – dolar ojačao, kineske berze pale, a Wall Street raste
Marx.ba Donald Trump je pred novom pobjedom na izborima za predsjednika SAD, osvojio je 265 elektorskih glasova, od potrebnih 270, dok njegova protukandidatkinja Kamala Harris ima osvojena 194 elektorskih glasa. Također, Trump trenutno vodi u ukupnim glasovima birača s 51 posto prema 47 posto Kamale Harris. Na kineskim se berzama u srijedu trguje oprezno, dok je dolar znatno ojačao prema košarici valuta jer je sve izglednije da će se republikanski predsjednički kandidat Donald Trump, nakon četiri godine, vratiti u Bijelu kuću. Azijski MSCI indeks bio je u 7,00 sati u minusu 0,3 posto. Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks skočio više od 2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Australiji porasle između 0,4 i 0,8 posto. U Južnoj Koreji i Hong Kongu pale su, pak, između 0,9 i 1,9 posto. U Hong Kongu su cijene dionica oštro pale, dok se na kineskim berzama trguje oprezno jer je, kako pristižu izborni rezultati iz pojedinih država SAD-a, sve izglednije da će Donald Trump, a ne demokratska kandidatkinja Kamala Harris, pobijediti na izborima za Bijelu kuću. To je izazvalo zabrinutost u Kini, s obzirom da je Trump za prošlog predsjedničkog mandata uveo carine na uvoz kineskih proizvoda, a i u sadašnjoj kampanji najavio je uvođenje carina od 60 i više posto na kineske proizvode. – Povećani su izgledi za Trumpovu pobjedu, pa se kineski ulagači plaše dodatnog rasta tenzija u vezi trgovinskih odnosa i konkurencije u tehnološkom sektoru, kaže Steven Leung, direktor u kompaniji UOB Kay Hian. I dok su kineska tržišta pod pritiskom, Wall Streetu, čini se, odgovara Trumpova pobjeda. Već su jučer Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq porasli više od jedan posto, a jutros su terminski indeksi u plusu više od 1 posto, pa se danas očekuje daljnji snažan rast cijena dionica na najvećoj svjetskoj berzi. A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta znatno porasla. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 104,85 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 103,90 bodova. Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 152,35 na 154,05 jena. Američka je valuta ojačala i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0760 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0875 dolara. – Premda izborni rezultati koji pristižu nisu neočekivani, vidimo na tržištima da prinosi na američke obveznice blago rastu, a dolar i bitcoin jačaju – klasično “Trump trgovanje”, kaže Brian Jacobsen, ekonomist u kompaniju Annex Wealth Management. Cijene su nafte, pak, pale. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 1,52 posto, na 74,40 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,46 posto, na 70,95 dolara, piše Lider. VEZANO Američki vodič za donošenje odluka: Trump protiv Harris kroz prizmu ekonomije
Kako će rezultati izbora u SAD utjecati na zlato
Marx.ba Kako se približavaju predsjednički izbori u Sjedinjenim Državama, jedno preovlađujuće područje interesa na finansijskim tržištima je kako će zlato reagovati na ishod. Ovo je značajno područje fokusa, posebno pošto se plemeniti metal popeo na nove maksimume usred spekulacija o tome da li će se zamah nastaviti nakon izbora. Historijski podaci i tehnički pokazatelji nagovještavaju šta se može očekivati za žuti metal, koji ima za cilj da probije nivo od 2.800 dolara. Rekordni nivoi pred izbore Cijene zlata su skočile na rekordnih 2.790 dolara po unci, što je odraz sličnih dobitaka u sedmicama koje su prethodile izborima u SAD 2020. godine. Sada, metal je u rasponu od 2.790 do 3.000 dolara kao kritični nivo otpora, s tim da će rezultati od 5. novembra vjerovatno podstaći snažna kretanja cijena, navodi GoldPredictors u objavi na društvenoj mreži X od 1. novembra, piše Investitor.me. Značajno je da je zlato ušlo u kritični ciljni raspon između 2.780 i 3.000 dolara, zonu koja može ili ograničiti ili katalizovati dalje kretanje cijena. Obrasci grafikona pokazuju da metal nastavlja da pokazuje bikovski uzlazni trend, sa indikatorima momentuma kao što je indeks relativne snage (RSI) koji lebde blizu nivoa preskuposti. Ovo sugeriše da bi se zlato moglo suočiti s otporom u ovoj zoni. Istovremeno, nivoi Fibonačijevog povlačenja dalje ukazuju na to da 2.850 dolara može djelovati kao kratkoročna gornja granica ako cijene nastave da rastu, dok nivoi podrške oko 2.700 dolara nude jastuk u slučaju povlačenja. Utjecaj izbora na zlato Prema GoldPredictorsu, s približavanjem američkih izbora, tržište zlata bi moglo doživjeti povećanu volatilnost jer investitori gravitiraju ka sigurnim utočištima usred neizvjesnosti. Platforma je dodala da trgovci očekuju proboje ili korekcije u narednim sedmicama kao signale za sljedeći potez zlata. Iako analiza GoldPredictorsa predviđa veću volatilnost plemenitog metala nakon izbora, drugi glasovi neslaganja vide politički ishod kao bikovski katalizator. Prema izvještaju Finbolda, strateg za robu Goldman Sachs Researcha Lina Tomas sugerisala je da će neizvjesnost nakon izbora vjerovatno učiniti atribut sigurnog utočišta zlata privlačnijim za investitore, potencijalno gurnuti robu na visoku vrijednost od 3.000 dolara do kraja 2025. godine. U međuvremenu, neki dijelovi finansijskog tržišta vjeruju da su i kandidati i njihove predložene politike idealni za rast cijene zlata, bez obzira na to ko pobijedi. Na primjer, ako se Donald Trump vrati Bijelu kuću, on je signalizovao planove za implementaciju agresivne trgovinske politike sa značajnim carinama na stranu robu. Takve tarife su prethodnica rastuće inflacije, čineći zlato privlačnijim. S druge strane, ako pobijedi potpredsjednica Kamala Harris, inflatorni pritisci će se povećati, jer će ona vjerovatno sprovoditi politiku koja daje prioritet vladinoj potrošnji, čime će povećati nivo duga i dodatno oslabiti dolar. Analiza cijena zlata Nakon kratke rasprodaje 31. oktobra, zlato je ostvarilo manji dobitak od manje od 0,1%, trgujući po cijeni od 2,745 dolara u trenutku objave ovog teksta. Dok je interesovanje investitora za zlato poraslo posljednjih mjeseci, stručnjak za trgovinu robom Zafar Shaikh, u X objavi, primijetio je da bi se sljedeći veliki pokret mogao dogoditi nakon što se buka oko metala smiri. Naglasio je da se pravi trend često pojavljuje kada buka izblijedi, napominjući da je zlato postalo konsenzusna trgovina. Zaključno, kako se približavaju američki izbori, učinak zlata ostaje ključna tačka za investitore. Sa cijenama koje su blizu rekordnih visina, na put zlata prema naprijed vjerovatno će utjecati ishod izbora i kasnija ekonomska politika, piše Investitor. VEZANO Zlato i srebro su ove godine u fokusu, evo kako se možete ubaciti u voz za investiranje
Lakić u Americi: Uvezivanje s globalnim energetskim partnerima
Marx.ba Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić će narednih dana, na poziv američke vlade, boraviti u Sjedinjenim Američkim Državama gdje će sudjelovati u Međunarodnom programu liderstva (IVLP) pod nazivom „Obnovljiva energija kao ekonomski pokretač II“. IVLP je jedan od vodećih programa američkog State Departmenta i predstavlja jedinstvenu priliku za uspostavljanje dugotrajnih veza s američkim operaterima u energetskoj industriji. – Sjedinjene Američke Države su važan partner i lideri u mnogim segmentima, pa tako i u energetskom sektoru. Ovo je izvrsna prilika za razmjenu ideja i saradnju s vodećim stručnjacima u energetskom sektoru, podstičući inovacije i globalna partnerstva. Stoga se radujem sticanju novih saznanja i internacionalnom umrežavanju s ostalim kolegama, kazao je Lakić. Taj program omogućava saznanja o tome kako održivi energetski razvoj podstiče globalnu političku stabilnost i prosperitet. Program počinje u Washingtonu DC, a nastavlja se u Raleigha i Charlottea (North Carolina), Renoa (Nevada), Salt Lake City (Utah) i završava u New Orleansu (Luisana), saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. VEZANO Do 2030. godine utrostručit će se potreba umjetne inteligencije za energijom
Američki vodič za donošenje odluka: Trump protiv Harris kroz prizmu ekonomije
N. D. Kroz veći dio vremena Joea Bidena u Bijeloj kući, inflacija je bila dominantno ekonomsko pitanje. To je dovelo do toga da mnogi Amerikanci nisu prihvatili druge aspekte Bidenove ekonomske agende – snažno tržište rada sa velikim brojem radnih mjesta i niskom stopom nezaposlenosti, poboljšanje ekonomskog položaja radnika s nižim primanjima i ogromna ulaganja u zelenu energiju, infrastrukturu i domaću proizvodnju. Ali stalna inflacija i kumulativni efekat rasta cijena održali su Bidenove ankete slabim i, u kombinaciji s percepcijom da je prestar za još jedan mandat, prisilili ga da se povuče iz predsjedničke kampanje 2024., a kandidatsku poziciju je preuzela aktuelna potpredsjednica SAD Kamala Harris. Sa druge strane, bivši predsjednik Donald Trump ima svoju ekonomsku reputaciju iz vremena dok je bio na vlasti, a obilježen je ogromnim smanjenjem poreza, deregulacijom industrije i trgovinskim ratovima sa ekonomskim konkurentima – prije svega Kinom. Kao kandidat, Trump je udvostručio svoje prve istaknute trenutke, obećavajući još istih, a također dodaje i masovne deportacije imigranata koji su možda u zemlji ilegalno. Većina ekonomista vjeruje da je povećana ponuda radnika rođenih u inostranstvu pomogla da tržište rada bude uravnoteženije u posljednjih godinu dana. – Čini se da Trump obećava slične politike i akcije ako bude ponovo izabran, a da li će ga tržišta nagraditi ili kazniti za to može se nagađati. Akademci i zdrav razum bi vam mogli reći da više tarife i povećani dugovi nisu dobri za dionice ili dolar. Ali tržišta kapitala su odbacila te zabrinutosti tokom njegovog prvog mandata, kaže Michael Brescia, izvršni direktor i suosnivač Cerus Marketsa. Potpredsjednica Kamala Harris, sada demokratska kandidatkinja, bit će vezana za Bidenovu ekonomsku agendu, ali je počela nuditi neke svoje ideje – prvenstveno naglasak na porodičnim temama kao što su plaćeno odsustvo i podrška za brigu o djeci. Stručnjaci kažu da ona pokušava staviti akcenat na ljudskiji odnos na pitanja sa kojima se susreću radne porodice, umjesto da se upušta u nakaradne političke debate. Ali svaki pokušaj donošenja zakona suočit će se s opozicijom ako republikanci zadrže Dom ili zauzmu Senat u novembru. Kako utrka za Bijelu kuću između Trumpa i Harris izgleda kroz prizmu ekonomije. Harris protiv Trumpa o smanjenju poreza Trump vjeruje u dijeljenje novca milijarderima, nešto što je obećao da će ponovo učiniti ako bude izabran. Posebno je rekao da se zalaže za snižavanje stope poreza na dobit preduzeća na 15% sa 21% na koliko je bila smanjena u prvoj Trumpovoj administraciji. – To je dovelo do ogromnog povećanja plaća izvršnih direktora i otkupa dionica, kaže Michael Linden, bivši izvršni pomoćnik direktora u Uredu za upravljanje i budžet Bijele kuće. Bez obzira na to, smanjenje poreza na biznis i bogate pojedince dugo je bio kamen temeljac republikanske ekonomije. Harris je obećala da će ostati vjerna Bidenovom obećanju da će oni koji zarađuju manje od 400.000 dolara biti pošteđeni većeg poreza. Harris protiv Trumpa o carinama Trump je koristio carine kao batinu kako bi dobio ustupke u trgovinskim pregovorima s Kinom i drugim zemljama, ali se zalaže za mnogo šire, sveobuhvatne carine od 10% na uvezenu robu, uz prelevmane koje se penju i do 60% za neke artikle i nacije. Harris nije rekao mnogo o tarifama, ali su neke carine u Bidenovoj eri iste kao one u Trumpovoj, pa je za očekivati da tu nema previše različitog pristupa. Harris protiv Trumpa o deregulaciji Trump je bio zagovornik ukidanja propisa za koje je rekao da guše američku industriju. Biden je poništio nešto od toga, ali mnogi propisi se osporavaju na sudu, pa je potrebno vrijeme za promjene politike. Trump je obećao da će poništiti mnoge subvencije i mandate zelene energije za koje se Bidenova administracija zalagala. Harris ima svoj argument, a on kaže da je domaća domaća proizvodnja nafte dosegla rekord za vrijeme Bidenovog mandata, pa je sigurno da bi se Harris u mnogome oslanjala na ono štop na tom planu radi i sada zajedno s Bidenom. Harris protiv Trumpa o inflaciji i monetarnoj politici U svom prvom mandatu Trump je za kritiku izdvojio predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella, prekorivši ga što nije dovoljno brzo snizio kamatne stope. On je također obećao da će se pobrinuti za inflaciju i niže kamate, koje kontroliše Fed, ali nije rekao kako će to uraditi. Iako će kao aktuelnu potpredsjenicu, Trumpova strana uvijek označiti kao dio problema inflacije, ona se nije posebno pozabavila tim pitanjem osim da je kritikovala korporacije zbog profitiranja na višim cijenama. Općenito, pokazala je podršku kada je bila u Senatu za progresivnije ekonomske politike i mogla bi imenovati neke liberalnije nastrojene ljude u Fed kada se pojave upražnjena mjesta. VEZANO EU priprema trgovinsku strategiju za slučaj da Trump pobijedi na izborima u SAD
USAID pokreće Fond bespovratnih sredstava za podsticanje investicija poslovnih anđela iz dijaspore
Marx.ba Vlada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) jučer je na Samitu poslovnih anđela u Sarajevu najavila pokretanje novog Fonda bespovratnih sredstava u vrijednosti od 300.000 dolara kako bi potakli ulaganja poslovnih anđela iz bosanskohercegovačke dijaspore. Ovaj fond Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) startupima u Bosni i Hercegovini nudi ključni početni kapital, povezujući ih s investitorima iz dijaspore i kroz sufinansiranje u istom iznosu. – Startupi u BiH suočavaju se s brojnim preprekama u pristupu finansijama neophodnim za rast i održavanje poslovanja, uključujući nedovoljan broj zvaničnih institucija koje pružaju finansiranje vlasničkim ili rizičnim kapitalom, ograničenja minimalne starosti startupa te gotovo nepostojeći venture kapital ili neke druge inovativne instrumente finasiranja. Pozivam sve vas da iskoristite ovu novu priliku kao potencijalni korak naprijed na vašem putu ka rastu i održivosti, rekao je Daniel Koski, zamjenik šefa misije Ambasade SAD tokom Samita. Novi Fond bespovratnih sredstava dio je partnerstva između USAID-ovog projekta Diaspora Invest i Fondacije 787 – nevladine organizacije koja podržava žene i mlade ljude iz Bosne i Hercegovine u pokretanju i razvoju njihovih poslova, kako bi potakli poduzetništvo i ekonomski rast u BiH. USAID i Fondacija 787 pripremili su “Plan puta za poslovne anđele” koji opisuje korake i reforme potrebne za stimuliranje ulaganja poslovnih anđela. Napisane su i “Smjernice za ulaganje poslovnih anđela” kako bi pomogli investitorima da se snađu u institucionalnom i zakonodavnom okruženju BiH i nastavljaju organizirati susrete i događaje investitora kako bi podržali i proširili Mrežu poslovnih anđela BiH. U proteklih 25 godina, vlada SAD podržavala je razvoj modernog i otpornog finansijskog i privatnog sektora u BiH.USAID-ov projekt Diaspora Invest, petogodišnja inicijativa vrijedna 15,7 miliona dolara usmjerena na angažman dijaspore, ulaganja i prenos znanja radi jačanja lokalnih ekonomija u BiH, jedna je od tih aktivnosti. Od 2017. godine, USAID je mobilizirao više od 82 miliona dolara ulaganja u kompanije koje vodi bh. dijaspora, naglašavajući važnu ulogu koju oni mogu imati u unapređenju inovacija, poduzetništva i održivog ekonomskog razvoja. Vlada SAD ostaje posvećena poticanju održivog ekonomskog rasta i finansijske inkluzivnosti u BiH, saopćeno je iz USAID-a. VEZANO Milatović na Poslovnom forumu: Zajedničkim naporima možemo unaprijediti saradnju