Bloomberg Adria
U prvih 11 mjeseci prošle godine Bosna i Hercegovina je zabilježila pad izvoza i uvoza što je posljedica globalnih kretanja, posebno u Evropskoj uniji. Generalno slaba perspektiva izvoza u toku 2023. godine povukla je i uvoznu stranu, ali u manjoj mjeri, a tome je doprinijela i komponenta domaće tražnje, budući da su potrošački fundamenti dobri, uprkos stopama inflacije koje su bile povišene u toku 2022. i 2023. godine.
U periodu januar-novembar 2023. godine iz BiH je izvezena roba u vrijednosti od 15 milijardi i 478 miliona KM, što je za 6,6 posto manje nego u istom razdoblju 2022. godine. Istovremeno, uvoz je iznosio 25 milijardi i 493 miliona KM, što je za 2,6 posto manje nego u uporednom periodu prošle godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.
– Slabija eksterna tražnja oslikala se na kategoriju izvoza, pogotovo kada je riječ o izvozu u Evropsku uniju (EU), koja je najveći spoljnotrgovinski partner BiH. Na nivou prvih 11 mjeseci 2023. godine značajno je smanjen izvoz u Italiju (-27 posto yoy), ali i u Hrvatsku (-4,3 posto yoy) i Sloveniju (-4,1 posto yoy), dok se izvoz u Njemačku (+1.5 posto yoy) i Austriju (+1.2 posto yoy) održao i zabilježio blagi rast, kazala je Marina Petrov Savić, viša analitičarka u analitičkom timu Bloomberg Adrije.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković izjavio je da su se globalna kretanja reflektirala na BiH, usporavajući privredne aktivnosti, ali i da svaki izazov i kriza predstavljaju ujedno šansu za razvoj ekonomije i poboljšanje poslovnog ambijenta.
– Prema sadašnjim makroekonomskim pokazateljima, zabilježili smo određene padove pri čemu je ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH pala za oko milijardu KM. To nikada ne cijenimo zabrinjavajućim, a razlog tome je da smo uspjeli zadržati naša stara tržišta, među kojima, Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske i Srbije i to nam u svemu tome daje polet, rekao je Vuković za Fenu.
BiH u rezervi
Naglasio je da su se globalna kretanja reflektirala na BiH, ali da se sveukupno može ocijeniti da je protekla godina ipak bila uspješna.
– Nismo doživjeli stravične padove, nismo izgubili strana tržišta, nego smo se čak proširili na neka tržišta. Ono što nas žalosti sve skupa je zapravo odlazak mladih, odlazak naše radne snage i priliv neke nove radne snage koja nema svoju adekvatnu radnu industrijsku kulturu za funkcioniranje u BiH i zemljama u okruženju, dodao je Vuković
Vuković je pojasnio da bh. proizvođači nisu izgubili ključna tržište zahvaljujući činjenici da ”smo zadržali kontinuitet naših ugovora, a što nas je jednako spasilo kada je bila pandemija”.
– Dakle, sličan model se zapravo dešava sada. Sve te zemlje koje žele zadržati ugovor s BiH, nas negdje čuvaju u rezervi i mi taj pričuvni moment moramo iskoristiti kvalitetnije pa se nametnuti kao ključni čimbenik. Upravo ova kriza je naša šansa, dodao je.
Često se, po njegovim riječima, koristi termin globalizacija, a sada se pojavio i novi, a to je deglobalizacija. Tako danas svjedočimo da se svijet ponovno polarizira, da se tržišta razbijaju na neka istočna, zapadna, centralna, itd.
– Mi pripadamo zemljama zapadnog Balkana, blizu smo Evropske unije i de facto pripadamo Evropi. Nama najbliže tržište je Evropska unija i to potvrđujemo našim izvozom na to tržište, istakao je Vuković.
Poboljšanje poslovnog ambijenta
Mnogi su nas, kako je dodao, prepoznali kao bliske i pouzdane partnere, prebacili su svoje dijelove proizvodnje u BiH i na tome se još intenzivno radi. Da bi se takav proces nastavio, potrebno je raditi na našoj unutrašnjoj strukturi i stvaranju pozitivnog poslovnog ambijenta.
Kada je riječ o investicijama i poboljšanju poslovnog ambijenta, kako je dodao, treba uzeti u obzir niz komponenti i tu se gleda kakva je vladavina prava u državi, kakav je politički ambijent, odnosi sa komšijama s kojima se najviše funkcionira, te kakva je uloga, uticaj i glas unutar Evropske unije. Također, potrebno je raditi i na poreznim rasterećenjima kako bi se se podigle plate radnicima u BiH, jer zadovoljan radnik je taj koji ostaje.
– Ranije sam rekao da komparativna prednost BiH više nije jeftina radna snaga, nego dobro plaćeni radnici koji ostaju ovdje i dobro poznaju proces proizvodnje, naglasio je Vuković.
