Marx.ba

Najčešći razlog zbog kojeg ljudi ponovno postavljaju alarm i uživaju u drijemanju je taj što su preumorni da bi se probudili, pokazalo je istraživanje na više od 1.700 ljudi. Naučnici zaključuju da se drijemanjem može boriti protiv “‘”tromosti sna” — borbe pospanosti da se ujutro mentalno pokrene, piše Daily Mail.

Zašto naučnici kažu da nije loša ideja pritisnuti dugme za odgodu alarma i priuštiti sebi dodatnih 30 minuta u krevetu ujutro.  Istraživači su ispitali 1.732 osobe u Švedskoj, SAD, Velikoj Britaniji, Finskoj i Australiji.

Dokaz za to došao je od 31 osobe koja je dobila dopuštenje postaviti alarm pola sata prije nego što su se zapravo trebali probuditi i pritisnuti tipku za odgodu tri puta.

Nakon što su to učinili – i nakon što su spavali isto vrijeme, testirano im je pamćenje, jednostavni matematički zbrojevi i zbunjujući mentalni zadatak. Volonteri, koji su obično drijemali i odgađali alarm, prošli su bolje u tri od četiri testa nakon što im je dopušteno odrijemati.

Praćenje spavanja pokazalo je da je zbog drijemanja manja vjerovatnost da će ljudi morati ustati nakon dubokog sna – što može smanjiti maglu u mozgu. Iznenađujuće, unatoč 30 minuta provedenih u drijemanju s prekidima alarma, oni koji su drijemali zapravo su spavali oko 23 minute.

Međutim, istraživači upozoravaju da je njihova studija mala i da se jutarnje dobrobiti mogu vidjeti samo kod ljudi koji redovito pritišću dugme za odgodu.

To su uglavnom mlađi ljudi i noćne ptice, koje potencijalno idu kasnije spavati, pa im dobro dođe čak i prekinut dodatni san ujutro. Dr. Tina Sundelin, voditeljica studije sa Sveučilišta u Stockholmu, rekla je:

– Otkrića pokazuju da ne postoji razlog da prestanete drijemati ujutro ako uživate u tome – barem ne za vremena drijemanja od oko 30 minuta. Zapravo, može čak pomoći onima s jutarnjom pospanošću da budu malo budniji nakon što ustanu.

Studija, objavljena u Journal of Sleep Research, predstavlja rezultate online upitnika koji su ispunile 1.732 osobe. Pokazalo je da više od dvije trećine ljudi postavlja više alarma ili barem ponekad pritisne odgodu.

Nakon odgode, ljudi su bili bolji u testu mentalne aritmetike, koji je od njih tražio da brzo i tačno zbroje brojeve, u usporedbi s onim kad su spavali do alarma. Bolje su prošli u testu pamćenja koji je od njih tražio da prepoznaju riječi koje su im prethodno pokazane.