Š.M.

Ulogu vitamina A u tijelu najčešće vežemo za dobar vid, budući da sudjeluje u izgradnji rodopsina, vidnog pigmenta mrežnice. Osim toga, utječe na metabolizam bjelančevina pa tako i na rast i razvoj organizma, na metabolizam kosti te pravilno dijeljenje i diferencijaciju stanica.
 
Vitamin A sudjeluje u obnavljanju raznih tkiva jer je, prije svega, potreban za normalan metabolizam stanice, naručito stanične membrane (opne). Naime, vitamin A sudjeluje u sintezi posebnih ugljikohidrata – mukopolisaharida, koji su važni za funkciju stanične membrane i stvaranje sluzi.
 
 
Učinak vitamina A u poboljšanju imunog odgovora manifestira se povećanjem otpornosti na teške infekcije, prije svega zahvaljujući stvaranju dobro diferenciranog i zrelog epitela koji onda predstavlja učinkovitu antiinfektivnu barijeru. Drugim riječima zdrava sluznica čuva nas od patogenih mikroorganizama koji u takvim uvjetima nemaju šanse za rast i razmnožavanje.

Vitamin A ima ulogu i u zaštiti epitela sluznice probavnog sistema u slučaju poremećaja apsorpcije kroz crijevnu sluznicu, kroničnih infekcija, kolitisa, gastritisa, proljeva i drugih funkcionalnih i organskih poremećaja.

Na manjak vitamina A su najosjetljivija djeca, što je razumljivo ako znamo da njihov organizam tek raste i razvija se. Osobito je osjetljiva sluznica dišnih organa. 

Među prvim simptomima nedostatka vitamina A javlja se noćno sljepilo to jest slabija prilagodba oka na tamu zbog poremećaja u sintezi rodopsina (vidnog pigmenta mrežnice) te suhoća spojnice i rožnice oka. Navedene promjene nastaju uslijed smanjene regeneracije epitela tkiva.

Vitamin A susrećemo u dva oblika.

Retinol (aktivni oblik vitamina A) nalazimo isključivo u namirnicama životinjskog porijekla – jetra, jaja, meso, mlijeko i mliječni proizvodi (npr. maslac, masniji sirevi).

Beta-karoten (provitamin A) je biljni izvor vitamina A. Spada u veliku skupinu karotenoida koji voću i povrću daju pigment, odnosno karakterističnu boju. Djeluje kao predstupanj u sintezi vitamina A,  odnosno po potrebi se pretvara u aktivni oblik vitamina A i to u jetri koja ima sposobnost sinteze vitamina A iz provitamina A kroz samo nekoliko biohemijskih reakcija.

Provitamin A nalazimo u žutom, narančastom i zelenom voću i povrću:

• povrće bogato beta-karotenom – mrkva, žuta paprika, buća, kelj, blitva, žuta muškatna tikva, peršin i vlasac,
• voće bogato beta-karotenom – marelica (četiri sušene marelice dnevno zadovoljavaju naše potrebe za ovim vitaminom), dinja, banana, breskva, mandarine, nektarine, mango, suhe šljive, sušeni šipak, smokve (zelene i zrele). Prirodni sokovi marelice, naranče, breskve i rajčice također su bogati beta-karotenom.