Akta.ba/Š.M

Vrijednost izvoza vode, sokova i bezalkoholnih pića, u prva dva kvartala iznosio je 22.568.668 KM što je više za 10,9 odsto od izvoza u istom periodu lani, kada je izvezeno 20.342.117 KM.

Uvoz vode, sokova i bezalkoholnih pića u BiH i dalje je prekomjeran, tako da je u prvom polugodištu iznosio 80.043.144 KM, što je više za 16,9 odsto nego u prvih šest mjeseci prošle godine, kada je uvezeno ove robe u vrijednosti od 68.489.664 KM, rečeno je Srni iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

U prvih šest mjeseci uvoz je količinski iznosio 76,4 miliona litara, odnosno 3,9 milion litara više u odnosu na isti period 2022. godine, što čini povećanje od 5,4 odsto.

Vrijednost izvoza vode, sokova i bezalkoholnih pića, u prva dva kvartala iznosio je 22.568.668 KM što je više za 10,9 odsto od izvoza u istom periodu lani, kada je izvezeno 20.342.117 KM.

Kada se posmatra izvoz količinski, primjećuje se pad od 8,6 odsto, te se može zaključiti da je količinski robna razmjena manja i da se samo radi o povećanju izvozne jedinične vrijednosti, ističu iz Komore.

U prvih šest mjeseci ukupan obim razmjene iznosio je 102,6 miliona KM, što je više za 13,8 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine, odnosno predstavlja povećanje od 15,5 odsto.

Iz Vanjskotrgovinske komore navode da je pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodištu iznosila 28,2 odsto, a u istom periodu prethodne godine 29,7 odsto.
 
Komentarišući ovoliki uvoz, iz Komore podsjećaju da je BiH je potpisnica Cefta sporazuma o slobodnoj trgovini, kao i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji između ostalog regulišu trgovinske odnose zemalja u regionu i EU i doprinose liberalizaciji trgovine.

“Slobodno tržište, kontinuiran marketing uz promociju i distributivni kanali daju prednost vodi i bezalkoholnim pićima iz uvoza. Ipak, ukoliko potrošači konačno shvate da kupovinom domaće vode pomažu i samim sebi, a i konzumiraju vjerovatno i kvalitetniju vodu, možda i smanjimo prekomjeran i nepotreban uvoz“, ističu iz Komore.

Iz Spoljnotrgovinske komore su dodali da se ovaj jaz može smanjiti jedino većom zaštitom domaće proizvodnje u smislu kvalitetnije kontrole prilikom uvoza robe iz susjednih zemalja, povećanom marketinškom kampanjom domaćih brendova i intenzivnijom kupovinom domaćih proizvoda.