Marx.ba

S razvojem cijelog niza različitih alata koji koriste generativnu umjetnu inteligenciju, internet je preplavljen umjetno stvorenim i dorađivanim fotografijama i videima. I dok se dio tih umjetnih tvorevina koristi za zabavu, dio ih je stvoreno s namjerom da prikažu lažne događaje ili osobe. 

Prve verzije tih alata su bile dobre, ali je ipak bilo lako prepoznati “lažnu” sliku ili video. No, kako se ti alati usavršavaju, postaje sve teže prepoznati što je stvarno, a šta umjetno stvoreno.

Dobra je vijest da je još uvijek moguće identificirati umjetno stvorene slike i videe. Loša je vijest što je to postalo teže nego ikad. 

Čak je i stručnjacima koji rade u tom području sve teže prepoznati umjetno stvorenu fotografiju. Oni se često služe AI detektorima ne bi li pronašli sitnice na fotografijama ili videima koje ne odgovaraju stvarnosti ili koje otkrivaju da se radi o umjetno stvorenoj fotografiji. 

Ovi alati koriste prije svega analizu kako bi ispitali uzorke piksela na samoj fotografiji ili videu, te utvrdili kolika je vjerovatnost da je slika stvorena pomoću umjetne inteligencije. To znači da je na čovjeku na kraju da ocijeni je li neka fotografija stvarna ili ne, jer ni softver ne može biti potpuno siguran. 

Nažalost, ni ljudsko oko, ma koliko istrenirano bilo, ne može uvijek prepoznati fotografiju stvorenu pomoću umjetne inteligencije. Šanse da će se to dogoditi su otprilike pola-pola. No, u kombinaciji s AI detektorom, to bi moglo biti najbolje rješenje. 

Neki od AI detektora koji se mogu koristiti su AI or Not, Hive Moderation, SDXL Detector i Illuminarty. Ni oni neće uvijek dati u potpunosti tačne rezultate, ali će pomoći da čovjek prepozna većinu umjetno stvorenih slika. 

No, ako nemate priliku koristiti AI detektor, postoji nekoliko tehnika koje je moguće koristiti i tako si pomoći u identifikaciji.

Neka vam Google pomogne

Google je vrijedan alat u identifikaciji AI stvorene i stvarne fotografije. Jedan od najlakših načina je pomoću obrnute pretrage slike. Jednostavno se u Googleovu tražilicu učita sumnjiva slika i zatraži od Googlea da pronađe takve i slične fotografije. Ako se u rezultatima pokažu fotografije u velikom broju koje se razlikuju od vaše sumnjive fotografije, velika je vjerovatnost da se radi o AI manipuliranoj fotografiji.

Druga je opcija  u Googleovoj tražilici kliknuti na opciju “O slici” koja daje više kontekstualnih informacija poput kad je slika prvi put zabilježena u Googleovom pretraživanju, gdje se pojavila i gdje se sve koristila.

Pouzdajte se u vlastite oči

Uzmite sebi nešto vremena i dobro proučite sliku ili video. Iako su alati koji stvaraju AI fotografije izuzetno dobri, još uvijek im se potkradaju greške. Upravo su te greške ono što vam može sugerirati da se radi o “lažnoj fotografiji”. To su pogreške poput previše ili premalo prstiju na rukama/nogama, kosa koja izgleda savršeno, neprirodan položaj ruku/nogu/glave, besmisleni tekst ili pak iskrivljeni objekti u pozadini.

Ako zumirate u fotografiju možda ćete primijetiti da su određeni dijelovi izuzetno jasni, dok su drugi nelogično zamućeni. Slova na natpisima u pozadini znaju biti iskrivljena ili samo podsjećati na slova, ali pomnijim pregledom možete utvrditi da su iz različitog pisma. 

AI pismenost

Kako AI alati budu napredovali, ono što će najviše pomoći u identifikaciji pravih i umjetno stvorenih slika i videa bit će AI pismenost. Tačnije, kritička procjena onoga što vidite, provjera porijekla i izvora sadržaja, ali i poznavanje kako sama generativna umjetna inteligencija funkcionira.

Započnite tako što ćete se zapitati o izvoru dotične slike i kontekstu u kojem se pojavljuje. Ko je objavio sliku? Što o tome govori popratni tekst (ako postoji)? Jesu li drugi ljudi ili mediji objavili sliku? Kako se osjećate zbog slike ili teksta koji je prati? Ako vam se čini da je osmišljeno da vas razbjesni ili namami, razmislite zašto.

Ako niste sigurni, radije uzmite nekoliko minuta i provjerite, pitajte još nekoga da pogleda i kaže vam svoje mišljenje. Dva para očiju uvijek vide više i bolje, prenosi Zimo.