Marx.ba
Nema puno tehnoloških kompanija u svijetu koje se mogu pohvaliti činjenicom da postoje već punih pola stoljeća. A još je manje onih koje se mogu pohvaliti da i nakon toliko vremena, još uvijek drže svoje mjesto u samom vrhu.
Jedna od tih kompanija je Microsoft koja je jučer, 4. aprila proslavila svoj 50. rođendan. Osnovali su ju davne 1975. godine prijatelji Bill Gates i Paul Allen, a tad im zasigurno nije bilo ni na kraj pameti da će 50 godina kasnije ova kompanija biti sinonim za operativni sistem na računarima.
Upravo se o prvim linijama koda koje je napisao, prisjetio Gates u svom slavljeničkom blogu. Istaknao je kako je prve linije koda koji će promijeniti svijet napisao na uređaju koji danas djeluje zastarjelo i slabašno u odnosu na računara i pametne telefone koje koristimo, piše Zimo.
Kako je napisao, sve je započelo nakon što je pročitao članak u tada popularnom časopisu “Popular Electronics” o miniračunalu Altair 8800 koje pokreće sitan čip kojeg proizvodi, tada nova kompanija, Intel.
Gates, koji je tada bio student Univerziteta Harvard, i Allen nazvali su proizvođača Altaira, Micro Instrumentation and Telemetry Systems i razgovarali sa direktorom kompanije, Edom Robertsom te ga uvjerili da su razvili softver koji će korisnicima omogućiti da upravljaju hardverom. Postojao je samo jedan problem – nisu imali napisanu ni jednu liniju koda.
Bacili su se na posao i počeli programirati u računarskom jeziku BASIC, iako nisu imali dostupan ni prototip mikroračunara niti su znali kako napisati kod koji će biti kompatibilan s budućim verzijama računara.
Nakon dva mjeseca mukotrpnog rada, završili su kod koji je postao temelj za Altairov prvi operativni sistem.
– Taj kod je i dalje najbolja stvar koju sam napisao, prisjetio se Gates.
Upravo je taj kod postavio temelje za ono što danas znamo kao operativni sistem Windows.
– To je bila revolucija. To je bila stvar koja je pokrenula osobno računarstvo, ističe Gates.
Danas se Windowsi nalaze na 70,5 posto svih stolnih računara u svijetu, što je Microsoftu (uz neke druge investicije, poput 80 milijardi dolara u AI) omogućilo tržišnu kapitalizaciju od oko 2,9 biliona dolara.
No, nije sve uvijek bilo uspješno u Microsoftu. Jedan od spektakularnijih promašaja zasigurno je Microsoftov pokušaj ulaska u svijet pametnih telefona. Naime, nakon dvije godine razvoja, 2010. godine lansirali su Kin, svoju verziju pametnog telefona s punom tastaturom, koji je trebao biti konkurent drugim pametnim telefonima. No, nakon samo tri mjeseca katastrofalnih prodajnih rezultate u SAD, povučen je s polica. Ovaj uređaj nikad nije ni došao do Evrope, a danas se rijetki primjerci mogu pronaći tek kod strastvenih sakupljača i (možda) negdje zaboravljeni u ladicama.
Možda je poznatiji Microsoftov promašaj Zune, digitalni proizvod i servis koji je trebao konkurirati Appleovom iPadu. Lansiran 2006. godine, Zune je bio prijenosni medijski uređaj za slušanje muzike, napravljen u saradnji s Toshibom. No, unatoč velikom prostoru za pohranu od 30 do 120 GB, Zune nikad nije uspio pronaći svoje mjesto u srcima potrošača. Microsoft se trudio do 2011. godine, ali na kraju je Zune pao u zaborav. Korisnicima je savjetovano da se prebace na Windows Phone za slušanje muzike.
Gates je danas milijarder koji se bavi dobrotvornim radom, ali i dalje prati šta se događa u tehnološkom svijetu.
Paul Allen napustio je rad u Microsoftu 1983. godine kad mu je dijagnosticiran Hodgkinov limfom, ali ostao je u nadzornom odboru. Nakon toga svoj je novac i vrijeme uložio u brojne druge poslovne poduhvate, među kojima su bili i vlasništvo u sportskim klubovima Portland Trail Blazers, Seattle Seawhaks i Seattle Sounders FC. Osnovao je Allen Institutes za nauku mozga, stanica i umjetnu inteligenciju. Kao i Gates, često je učestvovao u dobrotvornm akcijama te je donirao više od 2 milijarde dolara za različite dobrotvorne fondacije i akcije.
VEZANO
Ako redovno koristite Microsoft Copilot, isprobajte ovih osam trikova
