Marx.ba

Dok se svijet sve više bavi ekološkim pitanjima i klimatskim promjenama, ispituju se različiti uzročnici zagađenja, a jedno od njih je i upotreba novca. Naime, ekološki otisak plaćanja euro novčanicama u 2019. godini iznosio je 101 mikrobod (µPt) po građaninu eurozone, što je jednako ekološkom otisku vožnje automobilom od osam kilometara, pokazuje studija ECB-a.

U studiji se mjeri potencijalni utjecaj euronovčanica na okolinu, tačnije svih aktivnosti u cjelokupnom ciklusu tog novca, od nabavke sirovina, proizvodnje, distribucije i stavljanja u opticaj, pa sve do uništenja koje sprovode nacionalne centralne banke u eurozoni.

U pitanju je istraživanje zasnovano na metodologiji Evropske komisije za mjerenje ekološkog otiska proizvoda, a sada se dalje nastavlja rad započet procjenom životnog ciklusa prve serije euronovčanica iz 2004. godine.

Kako se navodi, glavni faktori koji doprinose ekološkom otisku euronovčanica, kao sredstva plaćanja, jesu potrošnja energije povezana sa radom bankomata i prevoz. Slijede obrada u nacionalnim centralnim bankama, proizvodnja papira i provjera autentičnosti novčanica u prodavnicama.

Zbog dugog vijeka trajanja novčanica i njihove upotrebe u brojnim transakcijama, utjecaj proizvodnje novčanica manji je od utjecaja prevoza i distribucije, dodaje se.

Inače, Eurosistem od 2004. radi na smanjenju ekološkog otiska euronovčanica, na primjer, kroz upotrebu isključivo stopostotno održivog pamuka, ili kroz zabranu odlaganja otpadnih novčanica na deponije.

Dodatno, proizvođači bankomata i banke ostvarili su napredak u smanjenju ekološkog otiska svojih uređaja. Studija, koja je objavljena početkom decembra ove godine, pokazuje da su poboljšanja energetske efikasnosti bankomata doprinijela smanjenju njihovog ekološkog otiska za 35 posto u periodu od 2004. do 2019. godine.

Također, sprovode se opsežne aktivnosti istraživanja i razvoja, kako bi euronovčanice ubuduće bile još više ekološki prihvatljive, u svim fazama svog životnog ciklusa.

Recimo, ECB razmatra alternativne metode postupanja s otpadnim novčanicama, kao što su recikliranje i ponovna upotreba otpadnog materijala, te moguća poboljšanja samih sirovina i sastavnih dijelova potrebnih za štampanje para.