Marx.ba
Brojni stručnjaci za sirovine smatraju da trgovini bakrom predstoji „superciklus“. Jer, za prelazak na klimatski neutralnu ekonomiju potrebna je prije svega jedna sirovina – bakar.
Dugo je cijena bakra na svjetskim tržištima samo neznatno oscilirala i za investitore nije igrala nikakvu veliku ulogu. Ali, izgleda da se to upravo mijenja. Od aprila se cijena crvenog metala uporno približava granici od 10.000 dolara za tonu. Do tada je postojala pouzdana korelacija između globalnog ekonomskog rasta i potražnje za bakrom. Ali, sad unatoč slaboj konjunkturi svjetske ekonomije potražnja za bakrom osjetno raste.
Cijena bakra je na londonskoj berzi metala London Metal Exchange 1. maja skočila za 1,7 posto na 10.033,50 dolara za tonu. Bakar je time bio ponovo dosegao cijenu iz aprila 2022.
– Indeksni fondovi i fondovi koji trguju na burzi guraju novac privatnih investitora na tržište metala, objašnjava Sandeep Daga iz analitičke kompanije Metal Intelligence Centre u izjavi za agenciju Reuters, prenosi Seebiz.
Ako se proizvodnju energije želi odvojiti od korištenja fosilnih izvora, to se može postići samo elektrifikacijom ekonomije, a za nju je nužan crveni metal.
– Bakar je na temelju svojih fizikalnih osobina, prije svega svoje električne vodljivosti, najvažnija sirovina za energetski zaokret. Ako stvarno želimo napustiti korištenje fosilnih izvora energije, trebali bismo u iduća tri desetljeća otprilike jednaku količinu bakra kao u cijeloj dosadašnjoj ljudskoj historiji, kaže Joachim Berlebach iz kompanije Earth Resource Investments iz Züricha u razgovoru za DW.
Michael Widmer je strateg za sirovine u banci Bank of America (BofA). I on je u njemačkim novinama za ekonomska pitanja Handelsblatt kao glavni razlog rasta cijene bakra naveo dekarbonizaciju gospodarstva.
– Bakar se koristi u gotovo svim branšama i zato vrijedi kao indikator konjunkture, rekao je.
Ali, ne samo da potražnja raste, nego i ponuda stagnira ili čak opada, što cijene dodatno tjera u visine. Stručnjak za sirovine Berlebach se tomu ne čudi:
– Zbog nedostatka investicija u nove rudnike u posljednjih deset godina nema dovoljno rudnika bakra, kaže on.
Na nedostatak investicija žali se i analitičar Widmer iz BofA. Na temelju podataka koje je prikupila Međunarodna agencija za energiju (IEA), kaže Widmer, “možemo procijeniti kolika će biti godišnja potražnja za bakrom do 2050. godine. Onda možemo izračunati koliko moramo investirati u nove rudnike: najmanje 127 milijardi dolara godišnje. Ali, prošle godine je to bilo samo 104 milijarde dolara. Od 2012. su se investicije stalno smanjivale.”
Ali to nije sve, problem se ne može brzo riješiti, kaže Berlebach:
– Čak i ako bi cijena bakra dalje rasla, njegova proizvodnja ne bi mogla biti dovoljno brzo povećana, jer od prvog bušenja do proizvodnje prođe do 15 godina. Zbog pada količine bakra u rudači novi rudnici moraju biti koncipirani i s većim kapacitetom, naglasio je.
Ali, novi rudnici nailaze često na otpor, kaže Widmer, jer „vađenje bakra opterećuje okoliš”.
A bez bakra, bez obzira odakle on dolazio, se ne može. Michael Widmer iz Ban of America smatra da će visoka cijena bakra trajno ostati.
– Naravno da može doći do kratkoročnih korektura, ali dugoročno očekujem rast cijena, kaže Widmer za Handelsblatt.
Ni Joachim Berlebach ne računa s padom cijena.
– Trenutno Future Markets ukazuju na rastuće cijene. Nestašica kod vlasnika rudnika je na najvišem nivou. Istovremeno troškovi važenja i daljnje obrade bakra su „na rekordno niskom nivou, piše DW.
Ali, stižu i ovakve vijesti – Norveška vlada priprema početak vađenja bakra na velikim dubinama mora ispred svoje obale. Već početkom 2023. je mjerodavna ustanova za projekte na morskoj pučini izvijestila da se u norveškim vodama nalaze „velike količine rudnog bogatstva”. Ne samo cinka i kobalta, nego i bakra. Ali, izgleda isključenim da bi to moglo zadovoljiti aktuelnu glad za crvenim zlatom.
