Marx.ba
Uprkos mješovitim signalima iz međunarodnog okruženja, ekonomije većine zemalja Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope vjerovatno će dobiti na zamahu tokom 2024. godine. Posebno članice Evropske unije iz ovog regiona pokazuju otpornost, suočene sa kontinuiranom ekonomskom krizom u Njemačkoj. Iako glavni rizici ostaju prisutni, situacija se generalno poboljšava, pokazuje Ljetna prognoza Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw) za 23 zemlje regiona.
– Glavni pokretač rasta je nagli skok realnih plata, što podstiče privatnu potrošnju, čak i ako se znatan dio dodatnog raspoloživog prihoda štedi, objašnjava Vasily Astrov, ekonomista Bečkog instituta i glavni autor Ljetne prognoze.
Ipak, za članice EU iz regiona situacija je drugačija u industrijskom sektoru, koji je još uvijek u recesiji, uglavnom zbog duboke krize u njemačkoj industriji. Države poput Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske, posebno su povezane s njom, što ograničava njihove izglede za rast.
Bečki institut za 2024. godinu prognozira prosječan rast od 2,6 posto za EU članice regiona, uz povećanje na tri posto u 2025. godini. To znači da će ove godine značajno nadmašiti eurozonu, koja će gotovo stagnirati (rast od 0,6 posto), dok će slijedeće godine rasti skoro dvostruko brže (u odnosu na 1,6 posto).
Jugoistočne članice EU, poput Rumunije i Hrvatske, također će zabilježiti snažan rast u 2024. godini (obje po tri posto), podržan prilivom sredstava iz NextGenerationEU fonda za oporavak od koronavirusa i, u slučaju Hrvatske, procvatom turizma. Ekonomije Zapadnog Balkana će se proširiti u prosjeku za 3,2 posto ove godine, dok će turska privreda rasti 3,4 posto.
