Marx.ba

Može li iko poreći da živimo u svijetu brendova. Mnogi neće suglasiti, da je možda pretjerano reći da živimo u svijetu brendova, ali kad p(r)ogledamo šire, postajemo svjesni da govorimo o državi kao brendu i kako je brendirati, kako to učiniti s regijom, gradom, mjestom, manifestacijom, institucijom, proizvodom, uslugom, kompanijom, restoranom, hranom, načinom života, idejom, a da ne govorimo o sportu, kulturi pa i osobnom brendiranju koje dobiva sve više i više na snazi i kojem mnogi streme.

Dodamo li tome podatak da smo dnevno u kontaktu, direktno ili indirektno, s najmanje 20 do gotovo 100 brendova, onda je odgovor zapravo jednostavan.

Sve su oko nas brendovi. Ili to žele biti.

Tehnološki brendovi definitivno su proizvod novog doba. Sada tek dolaze generacije koje su s njima odrasle i za koje ti brendovi postoje oduvijek. Njihov potencijal širenja je još uvijek ogroman i isto tako kao što ova priča s IT servisima, internet of things, koja se razvija. To samo znači da mi zapravo ne vidimo gdje je kraj tog razvoja.

Ta četvrta industrijska revolucija koja se događa otvara nesmiljene mogućnosti zapravo pred nama, mi još niti ne vidimo sve kao što je kada je izmišljen automobil nitko nije mogao predvidjeti da će takve sve posljedice biti od izgradnje autocesta i cesta, benzinskih postaja, razvoja naftne industrije zapravo tu se cijeli niz stvari dogodio koji su bili nepredvidivi.

Mi još uvijek ne vidimo gdje je kraj IT-ju. A ovaj dio priče da danas imamo proizvode pogotovo u području tehnologije koji su strahovito hajdemo reći prilagođeni korisnicima. Vi svi dobijete uputstvo za upotrebu koju niko od nas ne koristi kada otvarate novi telefon ili televizor, jednostavno toliko je dobro napravljeno da vas vodi korak po korak do kompletne instalacije i upotrebe.

I mi danas jesmo de facto instant generacije se pojavljuju kojima je sve dostupno i to je sve odmah. I to je ono: „You are what Google says you are!“ Možeš sve kupiti odmah, možeš naručiti i negdje neko u svijetu u nekom skladištu počinje to pakirati i dolazi prema tebi. Ta jedna pragmatičnost, ta brzina reakcije je postala nešto što je strašno važno i zapravo nove generacije bez toga bi se jako teško snalazile, piše Točka na i.

I kako onda žive “stari” i novi brendovi na tržištu? Kakva je međusobna kauzalnost, ima li je, kakva je saradnja i koliko su nove tehnologije i mogućnosti pomogle već etabliranim brendovima u njihovom novom razvojnom ciklusu.

I upravo tu se krije razlika između nekog proizvoda i usluge i brenda. Brendovi neće nestati već naprotiv, živjet će vječno. Uvijek ćemo o njima razgovarati, slušati i vrednovati jedni druge te prepoznavati se. Sve to, trebamo njegovati i stvarati strpljivo u cilju kreiranja kvalitetnijeg svog načina života. To se odnosi na sve nas: institucije i pojedince.

Rebrending znači stvarnu, a ne kozmetičku promjenu! Brend i brendiranje danas su u razvijenom, globaliziranom svijetu postavljeni kao jedan od ključnih pojmova razvoja. Brendiranje postaje moćno oružje tržišnog uspjeha, često i jedino zaista učinkovito.

Naprosto, živimo Brend ®evoluciju i to sa zaštićenim R jer upravo tako stvaramo prepoznatljivost na svim nivoima. Hoće li Brend Revolucija zapravo zamijeniti sve dosad poznate tehnološke smjerove i industrijske revolucije? Ako gledamo po potrošačkim navikama i odnosima kupaca (bez obzira na robu, uslugu, pojam) to se već događa.

Brend je emocija, kažu stručnjaci. Ako uronimo u svijet uspješno brendiranih država, bit će jasnija poruka o emociji. Bolje reći kako ona komunicira i što izaziva kod identifikacije s nekom državom, sigurno preko svojih proizvoda, usluga, preko svoje kulture, turističkih destinacija, sporta, načina života, gastronomije, simbola. Sve te poruke koje odašilju govore prije svega prvenstveno o njihovom identitetu, govore o njihovim sposobnostima, čime države svjesno i nesvjesno grade svoj imidž.

Treba dodati tome i načine rebrandinga, što u svojoj srži znači progres poticaj starom brendu za nove izazove i pozicioniranje na tržištu. To pak znači da nema stajanja, brend je živ “organiziram” koji treba svakodnevno brigu, sistemsku njegu, strateško pripremanje i izlaganje, piše Točka na i.