N. DEMIROVIĆ

Ako se na čemu imalo, a i imat će raditi u ovoj našoj zemlji, pa tako i u Federaciji Bosne i Hercegovine, to su zaštita okoliša i unaprjeđenje turizma. BiH je zemlja koja je bogata prirodnim ljepotama, a na nama svima je koliko ćemo polagati na očuvanje onoga što imamo.

A uzročno posljedično te ljepote koje nam je darovala priroda trebale bi biti glavna uzdanica u razvoju turizma.

O ovoj temi, onome što je urađeno i što se radi i planira, razgovarali smo sa Nasihom Pozder, federalnom ministricom okoliša i turizma.

Kako gledate rad Ministarstva okoliša i turizma FBiH i koliko ste zadovoljni rezultatima?

– U proteklih godinu i po usvojili smo nekoliko zakonskih propisa – kao što su izmjene i dopune Zakona o otpadu, Zakon o zaštiti zraka na ZD Parlamenta FBiH i čije usvajanje očekujemo ove sedmice (danas sjednica op.a.)i u Domu naroda, a na mnogima se užurbano radi, poput izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode, Zakona o turizmu, kao i novom, cjelovitom Zakonu o upravljanju otpadom. U oba doma Federalnog parlamenta usvojena je Strategija razvoja turizma, za period 2022. – 2027. Uduplali smo budžet za projekte u turizmu i zaštiti okoliša, tako da postoje pomaci, ali ono što očekujem od saradnika i saradnica sa kojima radim u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma jest dodatni angažman kako bismo i dalje išli naprijed i sebi postavljali nove, veće ciljeve. Predanost i posvećenost ljudi u ministarstvu mi daje i razlog da vjerujem da ćemo iz godine u godinu biti bolji i da će rezultati biti sve vidljiviji.

Gdje se danas nalazi Federacija BiH kada se govori o zaštiti okoliša?

– Usvojili smo i dalje radimo na zakonskim rješenjima koja će popraviti stanje u zaštiti okoliša. Spomenute izmjene izmjene i dopune Zakona o upravljanju otpadom FBiH tretiraju dva važna pitanja. Pitanje rješavanja odlagališta u općinama i gradovima i operativno djelovanje inspekcije na terenu te kaznene odredbe za posebne kategorije otpada poput guma, ulja i slično. Usvajanjem se stvaraju pravne pretpostavke za pravilnu i potpunu primjenu Zakona o upravljanju otpadom u praksi, te usklađivanje sa zakonodavstvom EU. Naime, izmjenama se preciznije uređuje pitanje odlagališta otpada, a koje će biti detaljno definirano u provedbenom aktu na kojem se već radi. Također, usvojene Izmjene i dopune definiraju i iznose novčanih kazni prema težini učinjenog prekršaja za posebne kategorije otpada što do sada nije bilo prepoznato u Zakonu.

Također, pred kraj prošle godine usvojili smo i Strategiju zaštite okoliša FBiH koja definira pravce zaštite ali i ulaganja u ovu oblast. Zaštita okoliša najočitije ima reperkusije na stanje naših prirodnih resursa, ali još važnije, na zdravlje građana i zato je naše opredjeljenje da insistiramo na primjeni zakona, ali i ulaganju u provođenje mjera i povećanje zaštićenih područja. Jasno je i da je pitanje upravljanja otpadom u našoj zemlji jedno od onih koje je daleko od riješenog. Otpadom moramo naučiti upravljati, a ne da se on odlaže i da predstavlja problem. To je u razvijenim zemljama visokovrijedna sirovina, energent, pa i oblast koja zapošljava, dok još uvijek u našoj zemlji, nažalost, to pitanje predstavlja opterećenje prvenstveno na zdravlje ljudi, ali i na stanje u prirodi i na budžete.

Koliko Ministarstvo polaže na ekološki prihvatljive projekte i koji su trenutni projekti vezani za zaštitu okoliša?

– Spomenula sam koliko radimo na zakonskom poboljšanju ove oblasti. To radimo u skladu sa standardima i propisima Evropske unije. Nakon sedam godina od isteka važećeg roka Plana upravljanja otpadom za FBiH, sada konačno radimo na izradi novog Plana za šta smo sredstva obezbijedili u ovogodišnjem budžetu i što provodimo u saradnji s UNDP-om. Bit će ovo dokument kojim ćemo, nadam se, biti bliže rješavanju pitanja upravljanja otpadom u našoj zemlji, a njegovo usvajanje očekujemo iduće godine u ovo vrijeme. I naši grantovi ciljaju na dobre projekte od kojih stanovništvo i lokalne zajednice imaju najviše koristi.

Kako se građani mogu uključiti u lokalne ekološke inicijative?

– Od početka mandata insistiram na uključivanju građana i ekoloških aktivista. Dobrom saradnjom smo dobili prva zaštićena područja prirode u Posavskom kantonu, gdje su bare Starača i Tišina postale zaštićeni pejzaži. Velika je stvar da smo pokrenuli pitanje zaštite Prenja, na čemu instistiraju ekološki aktivisti, ali i općina Konjic i ja lično. Vjetrenica je upisana na UNESCO-ovu liste svjetske baštine. Na moju inicijativu uspostavljena je stalna komunikacija i radni sastanci između predstavnika Federalnog ministarstva okoliša i turizma i nevladinog sektora za zaštitu okoliša u BiH. Na sastancima se govori o stanju okoliša u Bosni i Hercegovini, izazovima s kojima se suočavaju ekološki aktivisti i mogućim rješenjima. Važna je saradnja, razmjena informacija, sugestija i transparentnosti između vladinog i nevladinog sektora.

Koliko je toga urađeno, s obzirom na to da je broj dolazaka turista u FBiH u stalnom porastu?

– Spomenula sam da smo usvojili Strategiju razvoja turizma do 2027. koja nam je okvir i daje nam pravac djelovanja. Turizam se događa, ali mi želimo njime upravljati i već to u nekim aspektima činimo. Tako smo koncipirali i naše javne pozive za podršku u turizmu. Po interesu iskazanom na ovim javnim pozivima, vidimo da do sada obezbijeđena sredstva nisu dovoljna i da ćemo u narednoj godini morati raditi na njihovom povećanju kako bismo afirmirali naš turizam i pomogli ljudima koji žive turizam. Brojke su jasne i one stalno idu ka gore. Prema posljednjim podacima za drugi kvartal 2024. ostvareni su rekordni brojevi u turizmu. Povećan je broj turista iz regije, ali i iz Turske, Amerike, Kine, Njemačke…

Kako gledate na turistički potencijal FBiH i u kojem se pravcu razvija turizam u FBiH?

– Ako ova zemlja ima potencijala, onda je to zbog njene prirode, kulture, historije, tradicije, običaja, hrane… – turizam. Malo je zemalja na svijetu s takvim preduslovima za turizam, kakva je Bosna i Hercegovina. E sad, turizmom treba upravljati, štititi prirodu, graditi infrastrukturu i osiguravati turistima uslugu da mogu uživati u našim ljepotama. Strategija turizma je propisala pravce djelovanja, naše potencijale koje treba razvijati, od tradicionalnih turističkih ruta, gradova Sarajeva i Mostara, uživanja na rijekama i planinama, pa do religijskog, banjskog, eko i agro-turizma. Turizam će biti jedna od naših važnih grana privrede, u to sam uvjerena. Osim što će pomoći našoj ekonomiji, turizam može pozitivno djelovati i na bolje razumijevanje među narodima u Bosni i Hercegovini. Turizam pokazuje da možemo bolje.

Koliko FBiH može napredovati na svjetskoj turističkoj karti?

– Brojevi sve govore. Nove avio-linije na našim aerodromima, na čemu sam radila i s kantonalnim vlastima, daju dodatni impuls. Novi grantovi, otvaranje pregovora s EU donijet će nove mogućnosti i poboljšanje uslova za turizam i naše radnike u turizmu. Dovoljno je pročitati šta pišu najrenomiraniji časopisi o turizmu i destinacijama u Bosni i Hercegovini i biće jasno da se radi o pravom dragulju za turiste kojeg treba istražiti, dajući preporuke za obilazak naše zemlje. Budućnost je svjetla kada je pitanju naš turizam kao i pozicioniranje Bosne i Hercegovine na svjetskoj turističkoj karti.