Marx.ba

Ova priča, izvorno objavljena u The New York Timesu, pruža fascinantan uvid u složen odnos između dvije kompanije.

Partnerstvo između Microsofta i OpenAI-a je započelo s velikim obećanjima. Microsoft je uložio u dvije faze, početkom prošle godine ukupno 13,7 milijardi dolara u OpenAI i entuzijazmu nije bilo kraja. Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-a, čak ju je nazvao “najboljim bromance odnosom u industriji tehnologije”. Referirao je na izraz koji opisuje bliski, platonski odnos između dva prijatelja. Međutim, kao i u mnogim visokorizičnim odnosima u Silicijskoj dolini, pukotine su se počele pojavljivati ispod površine. Prekretnica je došla u jesen 2023., kroz pet haotičnih dana, kada je Altman prvo bio otjeran pa ponovno vraćen u OpenAI. Nedugo zatim obratio se Microsoftovom izvršnom direktoru, Satyi Nadelli, sa zahtjevom za dodatne milijarde u ulaganju. Isprva se Nadella složio.

U mjesecima koji su uslijedili, nastupila je nova, surova stvarnost. OpenAI, suočen s projiciranim gubicima od 5 milijardi dolara za godinu, našao se u nesigurnom finansijskom položaju. Kompanija je nastavila tražiti dodatno finansiranje i računarsku snagu od Microsofta, ali tehnološki div je ostao čvrst, nevoljko povećavajući svoju obavezu. Odnos dvije organizacije ilustrira temeljni problem mnogih startupova: ovisnost o etabliranim tehnološkim kompanijama za ključne resurse i zamršeni, ponekad napeti odnosi i svađe.

Tenzije između dvije kompanije počele su se manifestirati na razne načine. Microsoftovo zapošljavanje Mustafe Suleymana, suosnivača OpenAI-a i konkurenta Inflectiona, da vodi novu AI grupu izazvalo je negodovanje u OpenAI-u. U martu je Microsoft platio najmanje 650 miliona dolara da zaposli većinu osoblja iz Inflectiona, konkurenta OpenAI-ja. Bivši izvršni direktor i suosnivač Inflectiona, Mustafa Suleyman, dobio je ulogu da nadgleda novu Microsoftovu grupu koja radi na izgradnji AI tehnologija za potrošače temeljenih na OpenAI softveru.

Priča je dobila novi obrat kada su izašli na vidjelo detalji o astronomskim računarskim troškovima OpenAI-a. Dokumenti koje je pregledao The New York Times pokazali su da je kompanija “očekivala potrošiti najmanje 5,4 milijarde dolara na računarske troškove do kraja 2024. godine”, s projekcijama koje su se penjale do “37,5 milijardi dolara godišnjih računarskih troškova do 2029. godine”.

Zatim se pričalo o neslaganjima i kršenjima protokola između inženjerskih timova dvije kompanije.

– Neki zaposlenici OpenAI-ja nedavno su se žalili da je Suleyman vikao tokom nedavnog video poziva. Razlog za to bio je što je Suleyman smatrao da OpenAI ne isporučuje novu tehnologiju Microsoftu dovoljno brzo. Osim toga, drugi zaposlenici OpenAI-ja su se uvrijedili kada su Microsoftovi inženjeri preuzeli važan OpenAI softver, ne poštujući pritom protokole o kojima su se dvije kompanije prethodno dogovorile, doznao je New York Times.

Suočen s finansijskim problemima, OpenAI je počeo tražiti alternative. Kompanija je zatražila nadopunu ekskluzivnog ugovora s Microsoftom, što joj je omogućilo da potpiše ugovor vrijedan 10 milijardi dolara s Oracleom. Dogovor je bio da Oracle osigurava računare opremljene čipovima pogodnim za izgradnju umjetne inteligencije, dok Microsoft pruža softver koji pokreće taj hardver.

Daljnji Altmanov plan bio je osigurati strateška ulaganja od organizacija koje bi mogle ojačati izglede OpenAI-ja na načine koji nadilaze samo finansiranje. Te organizacije uključivale su Apple, proizvođača čipova Nvidia i MGX, tehnološku investicijsku kompaniju pod kontrolom Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Usred svih ovih događaja, nedavno otkrivena zanimljiva klauzula u ugovoru između Microsofta i OpenAI-a privukla je veliku pažnju i dešifrira moguću budućnost odnosa dvije kompanije. Sporazum stipulira da ako OpenAI postigne umjetnu opću inteligenciju (AGI), Microsoft bi izgubio pristup tehnologijama OpenAI-a. Ova klauzula, izvorno namijenjena kao zaštitna mjera, sada se gleda od strane nekih OpenAI izvršnih direktora kao potencijalni put za ponovno pregovaranje njihovog ugovora s Microsoftom.

Microsoftov ulog od 13,75 milijardi dolara u OpenAI tek sada predstavlja pametnu investiciju koja mu daje pravo da se upiše kao suvlasnik kada OpenAI promijeni status iz neprofitne u profitnu organizaciju. OpenAI i Microsoft trenutno pregovorima pokušavaju riješiti pitanje kako bi se ulaganje od gotovo 14 milijardi dolara u neprofitnu organizaciju trebalo pretvoriti u vlasnički udio u profitnoj kompaniji. Kao dokaz koliko će ishod biti značajan za Microsoft i OpenAI, obje su kompanije angažirale investicijske banke da ih savjetuju u ovom procesu. Microsoft sarađuje s Morgan Stanleyjem, dok je OpenAI angažirao Goldman Sachs.

Osim utvrđivanja koliki će dio restrukturirane kompanije za umjetnu inteligenciju Microsoft posjedovati, dvije strane moraju odrediti i koja će upravljačka prava Microsoft imati. Nije samo Microsoft taj koji će tu dobiti. Tu su i drugi privatni ulagači i zaposlenici OpenAI-a koji trenutno posjeduju prava na buduće profite koje generira profitna podružnica pod kontrolom neprofitnog odbora OpenAI-a, prenosi Bug.

VEZANO

Bezos, Nvidia, Open Ai i Microsoft ulažu u kompaniju koja radi humanoidnog AI robota