Marx.ba
Cijena zlata bilježi jedan od najvećih godišnjih skokova u ovom vijeku, s rastom od 27 posto zahvaljujući popuštanju monetarne politike u SAD, zbog stalnih geopolitičkih rizika i talasa kupovina centralnih banaka.
Iako je cijena zlata opala nakon ubjjedljive pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima u novembru, godišnji rast cijene u 2024. godini i dalje nadmašuje većinu drugih sirovina. Osnovni metali su imali pomiješane rezultate, željezo je značajno pojeftinilo, dok su problemi s litijumom postali još izraženiji, prenosi Bloomberg.
Različiti rezultati tokom 2024. godine ističu odsustvo jedinstvenog faktora koji bi utjecao na tržišta metala, ali i skreću pažnju na to kako bi se osnovni i plemeniti metali mogli ponašati u 2025. Investitori su fokusirani na neizvjesnost u vezi s monetarnom politikom SAD, potencijalne tenzije tokom Trumpovog predsjedavanja i napora Kine da oživi ekonomski rast.
Snažni ovogodišnji dobici zlata, koji su postavljali nove rekorde mogli bi da ukazuju na promenu dinamike tržišta, s obzirom na to da su ostvareni uprkos jačem dolaru i rastućim realnim prinosima na američke obveznice, koji inače negativno utječu na cijenu zlata.
LMEX indeks šest metala na Londonskoj berzi metala bilježi skroman godišnji rast, pri čemu je slabija kineska potražnja djelimično neutralisana problemima u snabdijevanju, posebno kod bakra i cinka, koji bi mogli potrajati i u 2025. Litijum, koji se koristi za proizvodnju baterija, suočava se sa drugom uzastopnom velikom godišnjom korekcijom, zbog ozbiljnog i stalnog globalnog viška ponude, uz dodatne probleme u industriji električnih vozila.
U ponedeljak je cijena zlata na spot tržištu iznosila 2.622,73 dolara po unci (31,1 gram), u poređenju s oktobarskim maksimumom iznad 2.790 dolara. Fjučersi željeza porasli su za dva procenta na 100,85 dolara po toni u Singapuru, dok je bakar na LME ojačao za 0,2 posto na 9.000 dolara po toni.
VEZANO
