Marx.ba
Glavne evropske energetske kompanije odlučile su kladiti se na naftu i plin u ovoj godini i fokusirati na kratkoročniji profit uz istodobno usporavanje i u nekim slučajevima zaustavljanje ulaganja koja bi trebala ići prema ispunjavanju klimatskih ciljeva.
Vrlo je vjerovatno da će se sličan scenarij ponoviti i u 2025. godini, ocjenjuje Reuters.
Takvo pozicioniranje velikih energetskih kompanija uslijedilo je nakon što su vlade globalno usporile implementaciju politika usmjerenih na čistu energiju kako su energetski troškovi narasli nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Evropske kompanije koje su se ranije bile odlučile za snažna ulaganja u zelenu tranziciju svjedoci su da vrijednost njihovih dionica zaostaje za onima američkih konkurenata Exxona i Chevrona koji su zadržali fokus na nafti i plinu.
U takvom ozračju kompanije kao što su BP ili Shell ove su godine snažno prikočile u planovima da ulože milijarde u snagu vjetra i sunca te su preusmjerili novac na naftne i plinske projekte s većim prinosima.
Shell, koji je nekada najavljivao da želi postati najveći proizvođač električne energije na svijetu, uglavnom je zaustavio investicije u vjetroelektrane te napustio tržište električne energije u Evropi i Kini istodobno umanjivši ciljeve smanjenja ugljičnih emisija.
BP je odlučio podijeliti rizik oko pučinskih vjetroelektrana s japanskim proizvođačem električne energije JERA. Norveška državna energetska kompanija Equinor također je usporila investicije u obnovljive izvore.
– Geopolitički poremećaji, poput invazije na Ukrajinu, oslabjeli su motiviranost čelnika kompanija da postave kao prioritet niskougljičnu tranziciju s obzirom na visoke cijene nafte i očekivanja investitora, smatra Rohan Bowater, analitičar konsultantske kompanije Accela Research koja se specijalizirala za sektor klime i održivosti.
Dodao je da su BP, Shell i Equinor smanjili niskougljična ulaganja za osam posto ove godine.
Shell ipak poručuje da ostaje predan ostvarenju cilja o neto nultom nivou emisija ugljika u poslovanju do 2050. godine. Equinor, pak, poručuje da su ulaganja u vjetroelektrane zadnjih godina bila izložena inflaciji, rastu troškova i problemima u dobavnim lancima te da će nadalje biti selektivan i discipliniran u odabiru projekata.
Iduća godina će biti komplicirana za energetski sektor i klimatsku strategiju s obzirom da se u Bijelu kuću vraća klimatski skeptik Donald Trump, a Kina u nastojanju da potakne posrnuli rast može dodatno povećati potražnju za naftom, prenose Financije.
Evropa je i nadalje izložena neizvjesnosti oko rata u Ukrajini, dok su najveće ekonomije Njemačka i Francuska usred političkih previranja.
Postoje i određene zamke u ponovnom snažnijem okretanju prema nafti i plinu. Naime, moguće je i da je potražnja u Kini, koja je gurala cijene nafte u zadnja dva desetljeća, ipak dosegla plafon, a istodobno OPEC i njegovi saveznici odgađaju povećanje proizvodnje dok neke druge zemlje, poput SAD, povećavaju proizvodnju nafte.
Analitičari stoga očekuju da će naftne kompanije u 2025. imati veća finansijska ograničenja. Neto zaduženost pet najvećih zapadnih naftnih kompanija će narasti na 148 milijardi dolara ove godine s 92 milijarde u 2022. procjenjuje London Stock Exchange Group.
VEZANO
