Marx.ba
Centralne banke širom svijeta planiraju da nastave sa snažnim kupovinama zlata tokom ove godine, dok u narednih pet godina očekuju pad udjela američkog dolara u svojim deviznim rezervama, pokazuje novo istraživanje među globalnim monetarnim vlastima.
– Geopolitičke tenzije, rizik od sankcija i sve izraženije sumnje u dominaciju američkog dolara naveli su centralne banke da rekordnim tempom kupuju zlatne rezerve. Zlato je nedavno preteklo euro i postalo druga najveća rezervna imovina na svijetu, odmah iza dolara, podsjeća Lesli Hook sa Finansial Timesa.
Cijena zlata je od januara porasla za 30 posto, a u posljednje dvije godine duplirana, zahvaljujući rastućoj globalnoj nesigurnosti i volatilnosti tržišta, koje su podstakle potražnju investitora za sigurnim utočištem.
Prema istraživanju Svjetskog savjeta za zlato (World Gold Council), rekordnih 95 odsto ispitanika vjeruje da će centralne banke u narednih godinu dana povećati svoje zlatne rezerve – što je najviši nivo otkad je anketa pokrenuta 2018. godine.
U isto vrijeme, čak tri četvrtine učesnika ankete očekuje da će centralne banke smanjiti udio dolara u rezervama tokom narednih pet godina. U istraživanju je učestvovalo više od 70 centralnih banaka.
– Sentiment je veoma snažan. Među centralnim bankama raste uvjerenje da će mnoge institucije povećati svoje zlatne rezerve, uključujući i njihove sopstvene banke, rekao je Shaokai Fan iz Svjetskog savjeta za zlato.
Sve više zemalja vraća zlato kući – nepovjerenje u SAD i Veliku Britaniju
Zbog rastućih geopolitičkih tenzija, neke centralne banke planiraju da premjeste dio svojih zlatnih rezervi iz inostranstva u domaće trezore, prenosi Investitor me. Umjesto da zlato čuvaju u Londonu i New Yorku, gdje se nalaze dva najveća svjetska skladišta, sve više država odlučuje se za repatrijaciju.
Brige o mogućnosti pristupa zlatnim rezervama u slučaju krize ili zapljene usljed sankcija doprinijele su ovoj tendenciji. Iako još uvijek skroman, trend povratka zlata u matične zemlje sve je prisutniji.
Tako je prošle godine Indija vratila više od 100 tona zlata iz Banke Engleske, dok je i Centralna banka Nigerije povukla dio svojih rezervi iz inostranstva. Oko sedam posto ispitanika najavilo je planove za povećanje domaćeg skladištenja – što je najviši nivo od početka pandemije koronavirusa.
U posljednjim mjesecima, nesigurnost dodatno podgrijavaju nepredvidive izjave američkih zvaničnika. Tako je u februaru predsjednik SAD Donald Trump javno dovodio u pitanje da li je zlato iz američkog trezora Fort Knox „nestalo”, izazvavši nelagodnost kod stranih država koje tamo skladište svoje rezerve.
Inače, Federalna rezerva New Yorka zadužena je za čuvanje zlata u ime stranih centralnih banaka.
Zlato sve traženije u kriznim vremenima – dolar gubi auru sigurnosti
Rezultati ankete pokazuju da centralne banke vide zlato kao ključni oslonac u kriznim vremenima, zbog njegovog statusa imovine bez rizika od bankrota i zaštite od inflacije. Upravo su to, prema anketi, tri glavna razloga za povećanu akumulaciju zlatnih rezervi.
Kupovine zlata su ubrzane nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kada su SAD i saveznici uveli široke finansijske sankcije i pokušali da Moskvu isključe iz međunarodnih platnih sistema. Mnoge centralne banke iz tržišta u razvoju tada su počele da ubrzano diversifikuju rezerve i udaljavaju se od dolara.
Ipak, zlato ima i svoje mane – uključujući visoke troškove skladištenja i logističke izazove pri transportu, što ga čini složenijim za upravljanje u poređenju sa drugim rezervnim sredstvima.
