Marx.ba

Posljednjih mjeseci na svjetskim tržištima vidljiv je trend dedolarizacije (posebno u svjetlu Trupovih carinskih prijetnji).
Azija, predvođena Kinom, sve se više okreće od dolara. Njegova vrijednost pala je za 10 posto ove godine u usporedbi s košaricom valuta, pa dolar vidljivo gubi svoju moć, a postoje i nagađanja znači li to i početak propadanja američkog carstva.
Ako gledamo samo pojedinačne valute (i stoga nije uključeno zlato u izračun), dolar je, s udjelom od 58 posto, i dalje premoćno svjetska rezervna valuta broj jedan, jer euro, na drugom mjestu s udjelom od 20 posto, znatno zaostaje. Pa ipak – udio dolara bio je 65 posto prije deset godina, a više od 70 posto na početku ovog stoljeća.
Dugoročni pad vrijednosti američkog dolara najbolje ilustrira činjenica da je dolar od 1971. naovamo izgubio preko 86.5% svoje vrijednosti, zbog čega se upravo sada mnoge zemlje pobornice dedolarizacije žale da za svoju naftu dobivaju dolare koji se vremenom sve više pretvaraju u „bezvrijedan papir“.
S druge strane, zlato je sedamdesetih godina prošlog vijeka postalo predmet razmjene na tržištu plemenitih metala i njegova cijena od tada kontinuirano raste. Ako bismo gledali kumulativno, ona je čak 4900% viša nego prije 50 godina. Jedan od glavnih uzroka koji leži iza rasta potražnje i cijene zlata jest to što se ono smatra tradicionalnim instrumentom zaštite od visoke i hiperinflacije. Zlato se historijski dokazalo kao jedan od najsigurnijih i najefikasnijih oblika zaštite vrijednosti imovine na dugi rok.