Marx.ba

Cijene nafte krenule su prema najvećem sedmičnom padu od marta 2023. godine, jer nije bilo značajnih poremećaja u opskrbi zbog iransko-izraelskog sukoba.

Terminski ugovori sirove nafte Brent porasle su za 35 centi, ili 0,52 posto, na 68,08 dolara po barelu, dok je američka nafta West Texas Intermediate porasla za 40 centi, ili 0,61 posto, na 65,64 dolara. Time su oba ugovora na putu sedmičnog pada od oko 12 posto.

Referentni pokazatelji su se sada vratili na nivoe na kojima su bili prije nego što je Izrael započeo sukob ispaljivanjem projektila na iranske vojne i nuklearne ciljeve 13. juna.

Sedemica je započela s cijenama koje su dosegle najviši nivo u zadnjih pet mjeseci nakon što je SAD napao iranske nuklearne objekte tokom vikenda, prije nego što su u utorak pale na najniži nivo u više od sedam dana kada je američki predsjednik Donald Trump najavio primirje između Irana i Izraela. Trenutno, trgovci i analitičari kažu da ne vide značajan utjecaj krize na protok nafte, pišu Financije.

– Ako ne dođe do značajnih prijetnji opskrbi, i dalje smatramo da je previše nafte na tržištu, a naše bilance za 2025. ukazuju na višak od otprilike 2,1 miliona barela dnevno (bpd), rekli su analitičari Macquarieja.

Analitičari predviđaju da će WTI prosječno koštati oko 67 dolara po barelu ove godine i 60 dolara sljedeće godine, povećavajući svaku prognozu za dva dolara nakon uračunavanja geopolitičke premije rizika.

Mali rast cijena uslijedio je tokom sedmice jer su podaci američke vlade otkrili kolike su im zalihe sirove nafte i goriva, uz rast rafiniranja i potražnje, piše Reuters.

Na cijene je utjecao i članak Wall Street Journala u kojem se navodi da Trump planira izabrati sljedećeg šefa Federalnih rezervi ranije nego što se to inače radi. To je potaknulo nova predviđanja o smanjenju kamatnih stopa u SAD, što bi moglo utjecati na potražnju za naftom.