Marx.ba

Cijene se značajno razlikuju među zemljama u Evropi. Značajne razlike postoje čak i između susjednih zemalja poput Austrije i Mađarske – ili Njemačke i Poljske. No, koje su najskuplje i najjeftinije zemlje širom evropskog kontinenta?

Od 2024. godine, od 36 zemalja, Švicarska je najskuplja, s cijenama na 184 posto prosjeka Evrope odnosno 84 posto više od prosjeka. Turska je najjeftinija, s cijenama na 47 posto prosjeka EU, što znači da su 53 posto niže od prosjeka EU. Zbog toga je Švicarska 3,9 puta skuplja od Turske, što otkriva oštar kontrast u nivoima cijena širom Evrope.

U EU, Luksemburg je najskuplja zemlja, s cijenama 51 posto višim od prosjeka EU. Bugarska i Rumunija su najjeftinije članice, s 57 posto prosjeka EU.

To znači da je Luksemburg oko 2,7 puta skuplji od Bugarske i Rumunije, što pokazuje značajnu, ali manju razliku u usporedbi s razlikom između Švicarske i Turske, navodi u svojoj analizi Euronews.

Deset zemalja EU ima cijene iznad prosjeka EU a među njima su Danska (143 posto) i Irska (141 posto), koje slijede Luksemburg kao najskuplje. Među četiri najveć e ekonomije EU, Njemačka s cijenama koje su na nivou od 109 posto kao i Francuska sa 108 posto, su nešto iznad prosjeka, dok su Italija (98 posto) i Španija (91 posto) ispod, prenose Financije.

Zapadnoevropske i sjevernoevropske zemlje obično imaju visoke nivoe cijena. Švicarska, Island, Luksemburg, Danska, Irska, Norveška i Finska pokazuju znatno iznadprosječne cijene. To su općenito zemlje s visokim dohotkom, jakim valutama i višim troškovima života.

Svih pet nordijskih zemalja – Danska, Finska, Švedska, Norveška i Island – također se dosljedno nalaze pri vrhu. Nasuprot tome, zemlje srednje i istočne Evrope općenito imaju niže razine cijena. Rumunija, Bugarska, Mađarska, Poljska i baltičke države Latvija, Litva i Estonija, sve su ispod prosjeka EU. Te regije obično bilježe niže troškove rada.

Nivo cijena niža je i u zemljama kandidatkinjama za EU. To uključuje Tursku, Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Srbiju te Bosnu i Hercegovinu.

Dvije zemlje Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) – Švicarska i Island – zauzimaju prvo i drugo mjesto 2024. godine, a Norveška je na šestom mjestu.

Nivo cijena značajno varira među različitim kategorijama. Na primjer, nivo cijena alkohola i duhana u EU bio je gotovo tri puta viša u Irskoj (205 posto), najskupljoj zemlji, nego u Bugarskoj (69 posto), kao najjeftinijoj.

Indeksi nivoa cijena dobar su način da shvatimo koliko su roba i usluge skupe ili jeftine u svakoj zemlji. Oni uspoređuju nacionalne nivoe cijena s prosjekom EU i izračunavaju se s pomoću pariteta kupovne moći (PKM). Prema Eurostatu, pariteti kupovne moći (PPP) djeluju poput umjetne zajedničke valute, jer pokazuju koliko ljudi mogu kupiti s istim iznosom novca u različitim zemljama.

Rezultati se temelje na istraživanjima cijena koja obuhvataju više od 2.000 potrošačkih dobara i usluga, provedenih u 36 evropskih zemalja.

Postoji nekoliko indeksa nivoa cijena koji uspoređuju troškove različitih roba i usluga – kao što su hrana, piće, odjeća, hoteli i drugo. Uz ove pojedinačne ili skupne indekse, postoje dva glavna pokazatelja koja pokazuju “ukupan” nivo cijena roba i usluga široke potrošnje:

Jedan je stvarna individualna potrošnja (AIC), koja mjeri svu robu i usluge koje domaćinstva stvarno konzumiraju. Uključuje potrošačka dobra i usluge koje domaćinstva direktno kupuju, kao i usluge koje pružaju neprofitne institucije. Pokazatelj također uključuje usluge koje pruža vlada za individualnu potrošnju, kao što su zdravstvene i obrazovne usluge.

Drugi pokazatelj su izdaci za konačnu potrošnju domaćinstva (HFCE), koji proučava ukupnu potrošnju na pojedinačna dobra i usluge rezidentnih kućanstava. Drugim riječima, AIC promatra šta domaćinstva koriste – uključujući usluge za koje ne plaćaju direktno – a HFCE pokazuje na što troše novac.