Marx.ba
Financijska tržišta ponovno se tresu zbog napetih geopolitičkih događaja. Dionice gube na vrijednosti, kao i državne obveznice, dolar i kriptovalute. Posebno u Japanu stalno rastući prinosi na državne obveznice dižu mnogo prašine.
Trumpove nezasitne ambicije za Grenlandom, prijetnje novim carinama svim zemljama koje ometaju njegove planove i svijet koji gradi po vlastitim pravilima također ostavljaju traga na berzama, koje su u novu godinu ušle s novim rekordima, ali to je sada prošlost. Newyorški Dow Jones pao je u utorak za dva posto, a VIX indeks straha nakratko je premašio 20 bodova prvi put od novembra.
Budući da i dolar slabi (indeks dolara pao je u utorak za gotovo jedan posto – najviše od aprila) i jasno je vidljiv pritisak prodaje američkih obveznica, jasno je da se radi o strategiji povlačenja iz SAD („Prodaj Ameriku“). U međuvremenu, zlato „ruši“ nove rekorde. Ono što će danas biti važno jest što će donijeti Trumpovi razgovori s evropskim čelnicima u Davosu.
Za sada, situacija sigurno nije tako ekstremna kao prošlog aprila (nakon Trumpovog Dana oslobođenja), možda i zbog uvjerenja da će Trump prije ili kasnije ublažiti svoju retoriku. “Fenomen” je poznat pod akronimom TACO (“Trump se uvijek uplaši”), koji se odnosi na više puta viđen obrazac kada Trump prvo prijeti visokim carinama, što uzrokuje pad berzi, a zatim odgađa ili značajno smanjuje carine, te se tržišta oporavljaju. Međutim, s povjerenjem investitora se ne treba šaliti, posebno ne na tržištima obveznica. Stalno rastući prinosi na državne obveznice (također kao rezultat većih odbrambenih izdataka i time većeg javnog duga) mogli bi brzo predstavljati veliki problem, piše Seebiz.
U SAD je potrebni prinos na državne obveznice dosegao 4,29 posto (najviše od septembra), a prinosi japanskih obveznica rastu još više već neko vrijeme nakon što je premijerka Sanae Takaichi raspustila parlament i raspisala prijevremene parlamentarne izbore za 8. februara. Prinos na 40-godišnju državnu obveznicu u utorak je skočio za 27 baznih bodova na rekordnih 4,22 posto, dok je prinos na 10-godišnju obveznicu porastao za više od 10 baznih bodova na 2,38 posto, što je najviši nivo od 1999. godine. Ulagači se također boje da će se fiskalna pozicija Japana pogoršati nakon predloženog privremenog ukidanja poreza od 8 posto na prehrambene proizvode.
Veći prinosi japanskih obveznica predstavljaju problem za cijeli svijet, a posebno za Sjedinjene Države. Japanci su najveći strani vlasnici američkih obveznica, posjedujući 1,2 biliona dolara obveznica. Kockanje se ulagačima isplatilo – dugi niz godina prinos na američke obveznice bio je mnogo veći nego na japanske.
Razlika je sada puno manja i očekuje se da će Japanci radije kupovati domaće obveznice umjesto američkih, što bi moglo utjecati na povećanje potrebnih prinosa na američke obveznice. Poznati strateg burze Peter Schiff strahuje da je na pomolu dužnička kriza, jer je Fed od rujna tri puta smanjio kamatne stope, ali od tada je prinos na 10-godišnju obveznicu porastao za 20 baznih bodova, dok istovremeno posmatramo i divlji rast cijena zlata i srebra.
Opasnost da će Trump 1. februara uvesti dodatne carine od 10 posto na osam evropskih zemalja, koje bi u junu povećao na 25 posto, također izaziva previranja na evropskim berzama ovevsedmice. Panevropski indeks STOXX 600 pao je u ponedjeljak za 1,2 posto (najviše od novembra), a u utorak za još 0,7 posto. Citigroup je prvi put u više od dvije godine snizio svoj rejting na evropskim dionicama. Najveći gubitnici ove sedmice su sektori koji veliki dio svojih prihoda ostvaruju izvozom u Sjedinjene Države, poput automobilske i farmaceutske industrije, kao i proizvođača luksuzne robe. Prošle godine Trumpove carine snažno su pogodile Euvopu – njemački izvoz u Sjedinjene Države bio je gotovo 10 posto niži u periodu od januara do novembra nego godinu ranije. Izvoz automobila pao je za 17,5 posto.
